Pentagon je sinoć potvrdio plan da smanji svoju vojnu misiju u Iraku, a američki zvaničnik izjavio je da će Bagdad preuzeti vođenje borbe protiv ostataka Islamske države na svojoj teritoriji.
Prema planu, SAD i njihovi saveznici fokusiraće se na borbu protiv ostataka Islamske države u Siriji, dok će većina njihovog osoblja biti premještena u irački Kurdistan, rekao je za Reuters je zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.
SAD su početkom 2025. imale oko 2.500 vojnika u Iraku i više od 900 u susjednoj Siriji, kao dio koalicije formirane 2014. protiv Islamske države. Nakon tranzicije, u Iraku će ostati manje od 2.000 američkih vojnika, većinom u Erbilu. Manji broj će ostati u Bagdadu, gdje će raditi na pitanjima bezbjednosne saradnje, a ne na borbi protiv ISIS-a.
- ISIS više ne predstavlja trajnu prijetnju vladi Iraka niti teritoriji SAD. To je veliko dostignuće koje nam omogućava da odgovorno prenesemo vođstvo na Irak- izjavio je visoki zvaničnik odbrane.
Sporazum je značajan za iračku vladu, koja dugo upozorava da američke trupe privlače napade grupa povezanih s Iranom. SAD su prošle godine pristale da se povuku iz baze Ain al-Asad u provinciji Anbar i predaju je Iraku, a taj proces je i dalje u toku.
Zvaničnik nije ponudio vremenski okvir. Iako su ranije najavljeni planovi za povlačenje iz Sirije, taj proces zavisi od situacije na terenu i za sada se nije promijenio.
Vašington izražava zabrinutost zbog prisustva boraca Islamske države u Siriji i rizika da bi hiljade zarobljenih mogli biti oslobođeni.
Predsjednik Sirije Ahmed al-Šaraa, bivši lider Al Kaide, predvodio je pobunjenike koji su prošle godine srušili vladu Bašara al-Asada. Američki predsjednik Donald Tramp sastao se s njim u Rijadu u maju.
Lideri Bliskog istoka i njihovi zapadni saveznici upozoravaju da bi Islamska država mogla iskoristiti političku nestabilnost u Siriji da se ponovo učvrsti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pentagon planira smanjenje misije u Iraku, fokus se prebacuje na Siriju

Najmanje 60 ljudi stradalo je u velikom požaru koji je u toku noći zahvatio tržni centar u gradu Alkut u istočnom Iraku. Traga se za još 11 osoba, saopštile su iračke lokalne vlasti i policija.
Tokom noći, petospratnica se urušila a vatrogasci su se cijele noći borili sa vatrenom stihijom.
Rojtersu je potvrđeno da je identifikovano 59 žrtava, dok jednu nije bilo moguće identifikovati.
Strahuju da su mnoga tijela i dalje pod ruševinama.

Irak: U požaru u tržnom centru stradalo najmanje 60 ljudi

Iran je ispalio najmanje deset projektila na Izrael u svojoj najnovijoj salvi napada, javio je Tajms of Izrael, pozivajući se na vojne procjene.
Mediji su rekli da izraelska hitna služba nije primila "nikakve neposredne izvještaje o udarima u naseljenim područjima ili povredama", prenosi Radio Slobodna Evropa.
Izraelska vojska takođe je saopštila da ljudi mogu da napuste skloništa, signalizirajući da je napad završen.

Novi projektili iz Irana

Parlament Iraka usvojio je u utorak tri zakona, uključujući amandmane na zakon o ličnom statusu za koji kritičari kažu da zapravo legalizuje dječije brakove.
Amandmani daju islamskim sudovima povećana ovlašćenja nad porodičnim stvarima, uključujući brak, razvod i nasljeđe. Aktivisti tvrde da to podriva irački Zakon o ličnom statusu iz 1959. godine, koji je objedinio porodični zakon i uspostavio zaštitne mjere za žene.
Irački zakon trenutno postavlja 18 godina kao minimalnu dob za sklapanje braka u većini slučajeva. Promjene usvojene u utorak omogućile bi klericima da vladaju u skladu sa svojim tumačenjem islamskog zakona, koji neki tumače kao dopuštanje braka djevojkama u ranim tinejdžerskim godinama - ili već od devet godina prema Jaafari školi islamskog prava koju slijede mnoge šiitske vjerske vlasti u Iraku.
Oni koji zagovaraju ovakve promjene, prvenstveno konzervativni šiitski zakonodavci, brane ih kao sredstvo za usklađivanje zakona s islamskim principima i smanjenje uticaja Zapada na iračku kulturu.
Parlament je takođe usvojio opšti zakon o amnestiji za koji se smatra da koristi sunitskim zatočenicima, a koji se takođe smatra davanjem propusnice ljudima koji su umiješani u korupciju i pronevjeru. Dom je takođe usvojio zakon o povraćaju zemljišta koji ima za cilj rješavanje kurdskih teritorijalnih zahtjeva.
Intisar al-Mayali, aktivistkinja za ljudska prava i članica Iračke ženske lige, rekla je da će usvajanje izmjena i dopuna zakona o građanskom statusu "ostaviti pogubne posljedice na prava žena i djevojčica, kroz brak djevojaka u ranoj dobi, što krši njihovo pravo na život kao djece i poremetiće zaštitne mehanizme za razvod, starateljstvo i nasljeđivanje žena".
Sjednica je završena u haosu i optužbama za kršenje procedure.
- Polovina poslanika prisutnih na sjednici nije glasala, što je prekršilo zakonski kvorum - rekao je jedan parlamentarni zvaničnik pod uslovom da ostane anoniman jer nije bio ovlaćten da javno komentariše. On je rekao da su neki članovi glasno protestovali, a da su se drugi popeli na skupštinsku govornicu.
Nakon sjednice, jedan broj poslanika se žalio na proces glasanja, u okviru kojeg su sva tri kontroverzna zakona - od kojih su svaki podržali različiti blokovi - izglasana zajedno.
- Što se tiče zakona o građanskom statusu, mi ga snažno podržavamo i nije bilo problema s tim - rekao je Raid al Maliki, nezavisni poslanik. 
- Ali to je bilo u kombinaciji s drugim zakonima o kojima će se glasati zajedno… i to bi moglo dovesti do pravne žalbe na Saveznom sudu - dodao je.
Predsjednik parlamenta Mahmoud al-Mashhadani je u izjavi pohvalio usvajanje zakona kao "važan korak u procesu jačanja pravde i organiziranja svakodnevnog života građana".

Parlament Iraka usvojio tri kontroverzna zakona, jedan od njih mogao bi legalizovati dječije brakove

Iračke vlasti ekshumirale su posmrtne ostatke oko 100 kurdskih žena i djece iz masovne grobnice u južnom Iraku, za koje se pretpostavlja da su žrtve bivšeg lidera Sadama Huseina 1980-ih godina, saopšteno je danas u Bagdadu.
Masovna grobnica se nalazi u blizini Tal al Šaikije, u provinciji Mutana, prenio je Frans pres.
Specijalizovani timovi počeli su da ekshumiraju posmrtne ostatke sredinom decembra.
- Nakon što je uklonjen prvi sloj zemlje i posmrtni ostaci su se jasno pojavili, otkriveno je da su pripadali ženama i djeci obučeni u kurdsku odjeću - rekao je za AFP zvaničnik zadužen za masovne grobnice Dia Karim.
Žrtve su vjerovatno iz Kalara, u provinciji Sulejmanija, u autonomnoj oblasti Irački Kurdistan na sjeveru Iraka, dodao je on, uz ocjenu da ih u grobnici ima najmanje 100.
Mnoge žrtve su „pogubljene mecima ispaljenim iz blizine u glavu“, rekao je Karim, dodajući da su operacije ekshumacije još u toku.
Sadam Husein, koji je svrgnut 2003. godine poslije američke invazije na Irak, obješen je prije nego što mu se sudilo po optužbi za „genocid“ za smrt oko 180.000 Kurda u nasilnoj kampanji protiv Kurda koji je vodio njegov režim 1987. i 1988. godine.

U Iraku posmrtni ostaci stotinu kurdskih žena i djece ekshumirani iz masovne grobnice

Kad je ugledao tablu sa natpisom Kina, &nbsp;bio je to trenutak jakih emocija, pola njegovog bića je žalilo što je kraj putovanja, a druga polovina je bila ushićena zbog uspjeha i svega preživljenog na putu do njega - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Baranin Stevan Horvat.
Prošlog septembra je krenuo biciklom iz Bara za Kinu. Put dug 23.000 kilometara je, kako priča, zahtjevan sam po sebi zbog dužine vožnje biciklom, a kamoli, kako kaže, zbog vremenskih i drugih promjena, na koje je nailazio, svoje putovanje uspješno je završio avgusta ove godine.
U Dobrim vodama, gdje živi, mnogo ljudi prolazi vozeći bicikl, kaže Horvat, i putujući tako svijetom, te su ga ti prizori fascinirali još u ranom djetinjstvu.
- &nbsp;Spavao sam u hramovima svih vjerskih objekata, svih religija, u hostelima, hotelima, &nbsp;sve živo što sam našao. Nosio sam šator sa sobom i često sam bio uz obalu, jer mi je najljepše bilo spavati na plaži, čuti žubor mora, nekako nema stresa, jer uvijek znam da ću na plaži moći da nađem mjesta gdje ću šator da postavim. Dosta sam kampovao na plaži, mada često je to bila i šuma, često je to bilo pored puta, kad bih se umorio i ne mogu dalje, razapnem šator, prespavam i sjutra dalje - &nbsp;rekao je Horvat.
Sagovornik emisije E uživo kaže da je susretao gostoprimne ljude, te navodi da su najviše ugošćavali u Pakistanu, u Iranu bi kucao na vrata, kako kaže, a Pakistanci bi ga uzeli za ruku na ulici &nbsp;i ponudili konak.
- Kad bi neko došao tako kod nas vjerujem.da bi bilo suprotno, da ne bi obratili pažnju na njih, a oni posvećuju čitavu pažnju nama. Vjerovatno zato što nema turista, nema stranaca toliko, ima ponegdje neko prođe, isto kao ja, biciklom, ali je velika zemlja, velika populacija, da kad vas vide imaju ogroman utisak i stvarno žele da razmjene sa vama sva iskustva moguća - istakao je Horvat.
Teških trenutaka je bilo puno, prisjeća se Horvat, neka od njih su usponi na albanskim planinama, a tada je imao stariji pogon, dodaje on, koji nije pogodan penjanju, pa mu je to na samom startu palo jako teško.
- Kroz Tursku sam vozio planinskim lancem, koji je bio ogroman i u dužini, i visini, i često bih vozio na nadmorskoj visini od preko 2. 000 m, mislim da mi je najvisočije bilo preko 2 400 m. Taj izazov je bio je jako težak i naporan fizički. Peo bih od jedno do tri vrha dnevno, u jednoj vožnji, od sedamdeset do sto i nešto kilometara dužine u jednom danu - prisjetio se Horvat.
Iran je specifičan i zahtjevan, objašnjava Horvat, jer udaljenost između gradova je preko sto kilometara bez drugih naselja, prisjeća se Horvat, te je par puta ostajao bez vode.
- Pakistan je najluđa destinacija na cijelom putovanju, najraznovrsnija. I onda to ugošćavanje tamo. Kad sam ušao u Pakistan, Balučistan teritorija teroristička, dobio sam policijsku pratnju, i vozio do Karačija 700 kilometara pod policijskom pratnjom i to je bilo jako, jako opasno - istakao je Horvat.
U Karačiju je bio u bolnici, na infuziji, prisjeća se Horvat, i kaže ništa strašno i neočekivano, jer velika je nečistoća u pakistanskim mjestima.
Želja da izveze zacrtanu rutu ga je motivisala do kraja, kaže Horvat, i nije mu nikad palo na pamet da &nbsp;odustane, iako je bilo, kaže on, i teških dana, uslijed umora, kiše, loše ishrane.
- Rat je u Mijanmaru, tako da je i preteško dobiti vizu, i postojala je opcija samo avionom da se uđe, tako da bi svakako bilo jako komplikovano i skupo, jer bi moralo da se organizuje obezbjeđenje itd… Zbog toga sam dodao Maleziju, i mislim da nijesam nimalo pogriješio, bilo mi je fenomenalno. Malezija je posle Indije došla kao raj na zemlji. Prelijepe plaže, mirna zemlja, svi pričaju engleski, hrana fenomenalna a prejeftina. Malezija stvarno broj jedan kao lijepa i divna zemlja - poručuje Horvat.
Vijetnam je bio lijep, ističe Horvat, ali mu je pao jako teško, jer je hrana drugačija, patio je dosta zbog hrane i monsuna koji su krenuli već od Malezije i postalo mu je jako teško.
Kad je ugledao tablu sa natpisom Kina, prisjeća se Horvat, bio je to trenutak jakih emocija, pola njegovog bića je žalilo što je kraj putovanja, kako kaže, a druga polovina je bila ushićena zbog uspjeha i svega preživljenog na putu do njega.
- U Kini niko ne priča engleski, uvijek moraš preko aplikacije da komuniciraš, bukvalno ruka zaboli od dodavanja telefona i dopisivanja. Naporno je stvarno!...To je neka druga dimenzija i naporno je, došlo je na samom kraju putovanja i palo jako teško - zaključio je Horvat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxPaOW1JTG6M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Horvat: U Pakistanu sam sreo najgostoprimnije ljude

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: irak