Kolektivna monografija Istorija crnogorske kulture biće predstavljena u Nikšiću 6. oktobra u 19 sati u Hotelu „Onogošt“. O knjizi govore: František Šistek, Radovan Damjanović, Ivan Radojičić, Sead Šabotić i Sanja Orlandić, saopšteno je iz Fakulteta za crnogorski jezik.
- Istorija crnogorske kulture kao sinteza znanja o mnogim aspektima crnogorske kulture sadrži poglavlja: „Likovna umjetnost i arhitektura“, „Jezik“, „Književnost“, „Tradicijska vjerovanja“, „Štamparstvo“, „Prosvjeta i školstvo“, „Bibliotečka djelatnost“, „Arhivska djelatnost“, „Muzejska djelatnost“, „Muzička djelatnost“, „Pop i rok muzika“ i „Pozorište i film“- navodi se u saopštenju.
František Šistek, univerzitetski profesor iz Praga i jedan od urednika knjige, u predgovoru istakao je značaj monografije.
- Crnogorska kultura do sada nije bila prezentovana na sličan, cjelovit način u jednoj knjizi i zato će ova kolektivna monografija nesumnjivo biti korisna naučnicima i široj crnogorskoj javnosti, kao i znatiželjnim čitateljima iz drugih zemalja u regionu i šire- kazao je Šistek.
Ova knjiga, dodaje, između ostalog, dovoljno svjedoči o tome da se radi o vrlo zanimljivoj i originalnoj kulturi s dubokim istorijskim korijenima, tokom vjekova obogaćivanoj šarolikim civilizacijskim uticajima, koja nipošto ne zaslužuje epitet 'provincijska' ili 'periferna'.
- Ova knjiga pokazuje Crnu Goru kao jednu kulturnu zemlju, koja je uprkos malom broju stanovnika i teškim istorijskim izazovima uspjela da stvori vlastitu, prepoznatljivu kulturu, kao integralni dio šire evropske kulture i koja je dala svijetu prilično veliki broj izuzetnih kulturnih stvaralaca i kulturnih dostignuća- poručio je Šistek.
Organizatori promocije u Nikšiću su Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikšić: Promocija monografije ''Istorija crnogorske kulture''

Monografija „Istorija crnogorske kulture”, prvo izdanje koje obuhvata cjelokupan razvoj crnogorske kulture od najstarijih vremena do savremenog doba, predstavljena je danas u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. 
Djelo, koje je rezultat predanog rada grupe uglednih autora, prema riječima gradonačelnika Prijestonice Cetinje Nikole Đuraškovića, svjedoči o kontinuitetu duha koji se nije dao izbrisati i koji se, uprkos svim pokušajima negacije i potiranja, razvijao, opstajao i koji se danas iznova potvrđuje kroz ovo kapitalno izdanje.
- U svijetlu savremenih geopolitičkih previranja i izazova pred kojima se nalazi Evropa, u vremenu kada se magle revizionizma i relativizacije ponovo nadvijaju nad našim regionom, i u trenutku kada se ideje negacije crnogorskog identiteta ponovno pojavljuju možda i snažnije nego ikada, naša obaveza da branimo i čuvamo sopstvenu kulturu postaje moralna dužnost i pitanje našeg dostojanstva i opstanka – poručio je Đurašković.
Voluminozno i temeljito izdanje, prema riječima direktorice Centra za kulturu Jelene Milošević, vodi nas kroz sve ključne etape kulturnog razvoja Crne Gore – od praistorijske Crvene Stijene pa sve do obnove nezavisnosti 2006. godine.
- U ovom djelu objedinjene su najvažnije teme, artefakti, procesi, epohe, pojave i ličnosti koje su oblikovale kulturni identitet naše države, predstavĪjajući tako ne samo zbir znanja, već i trajni spomenik crnogorskoj kulturnoj samosvojnosti - kazala je Milošević.
Prva knjiga ovoga tipa u kulturnoj montenegristici prema riječima doc. dr Jelene Šušanj, iako ne obuhvata sve sto se pod crnogorskom kulturom podrazumijeva, ne samo da nadomješćuje praznine u našoj nauci nego pruža lakši uvid i stranim kulturolozima koji dosad opisane pojave nijesu mogli naći na jednome mjestu.
- Ona je od posebna značaja u aktuelnome trenutku kad se crnogorska kultura nastoji po starome receptu prikazati kao regionalni dio navodnoga šireg korpusa, srvi znamo kojega, te asimilovati utopiti u taj korpus. Ova je knjiga tu kao bedem koji će sprečavati dalju kulturnu aproprijaciju i reviziju i crnogorske kulture i crogorske istorije – naglasila je Šušanj.
Istorija kulture je mnogo više od naslova, istakao je istoričar Boban Batrićević, bio je to jedan, kako ga je nazvao, ambiciozan projekat.
- Pošli smo iz perspektive da država Crna Gora i njena teritorija, u današnjim granicama, kroz istoriju tvore nešto što se zove crnogorska kultura. Mi smo zaista napravili jedan ambiciozan plan da pokušamo sve segmente ljudskoga duha, koji su na ovoj teritoriji bitisali od Crvene stijene pa neđe do obnove državnosti 2006. pomenemo – objasnio je Batrićević. 
Predstavivši strukturu knjige, urednik Monografije Petar Glendža posebno se zahvalio izdavačima Prijestonici Cetinje, Fakultetu za crnogorski jezik i književnost i Centru za kulturu.
- Oni ovako udruženi šalju jednu snažnu i važnu poruku: Ima ko i na dostojan način da obilježi Dan državnosti Crne Gore – poručio je Glendža.
Monografija, predstavljena povodom Dana državnosti Crne Gore, namijenjena je ne samo naučnoj zajednici, već i široj javnosti, kao trajno svjedočanstvo o bogatstvu i kontinuitetu crnogorskog kulturnog identiteta.

Monografija „Istorija crnogorske kulture”: Bedem koji će sprečavati dalju kulturnu aproprijaciju i reviziju i crnogorske kulture i crnogorske istorije

Promocija monografije grupe autora “Istorija crnogorske &nbsp;kulture” biće održana u petak, 11. jula, u 12 sati, u Zetskom domu, kao &nbsp;dio programa obilježavanja ovogodišnjega Dana državnosti, u &nbsp;organizaciji Prijestonice Cetinje.
Monografija obuhvata tekstove “Istorija Crne Gore od najstarijih &nbsp;vremena do 1918. godine” autora Vukote Vukotića, “Crna Gora od gubitka &nbsp;do obnove državne nezavisnosti 1918–2006. godine” Bobana Batrićevića, &nbsp;“Likovna umjetnost i arhitektura” Aleksandra Čilikova i Jakova &nbsp;Markovića, “Jezik” Adnana Čirgića, “Književnost” Aleksandra Radomana, &nbsp;“Tradicijska vjerovanja” Adnana Čirgića, “Štamparstvo” Petra Glendže, &nbsp;“Prosvjeta i školstvo” Radovana Damjanovića, “Bibliotečka djelatnost” &nbsp;Milenije Vračar, “Arhivska djelatnost” Srđana Pejovića, “Muzejska &nbsp;djelatnost” Petra Lekića, “Muzička umjetnost” Ivana Vukčevića, “Pop i &nbsp;rok muzika” Željka Milovića i “Pozorište i film” Vaska Raičevića.
Zadatak koji je okupio autorski tim je bio napraviti pregled &nbsp;crnogorske kulture koji bi pokušao obuhvatiti cjelokupan razvoj kulture &nbsp;na teritoriji sadašnje Crne Gore od najstarijih vremena do danas, &nbsp;zapisao je u Predgovoru monografije František Šistek.
- Crnogorska kultura do sada nije bila prezentovana na sličan, &nbsp;cjelovit način u jednoj knjizi i zato će ova kolektivna monografija &nbsp;nesumnjivo biti korisna naučnicima i široj crnogorskoj javnosti, kao i &nbsp;znatiželjnim čitateljima iz drugih zemalja u regionu i šire. Valja &nbsp;napomenuti da knjiga nije nastala kao rezultat novog kolektivnog &nbsp;istraživačkog projekta, koji bi nužno trajao nekoliko godina, nego prije &nbsp;svega kao svojevrsna katalogizacija i sumarizacija postojećegznanja, na &nbsp;osnovu dostupne naučne literature i drugih izvora, uz djelimično &nbsp;oslanjanje na prethodni istraživački rad individualnih autora pojedinih &nbsp;poglavlja- navodi Šistek.
Monografija, ističe Šistek, nema namjeru da prikaže isključivo kulturu &nbsp;crnogorskog naroda (iako je crnogorska kultura u užem etničkom odnosno &nbsp;nacionalnom smislu, kao kultura crnogorskog naroda, u njoj takođe &nbsp;temeljno obrađena) nego tretira cjelokupan razvoj kulture u Crnoj Gori, &nbsp;od najstarijih vremena kada moderni narodi u kasnijem smislu još nijesu &nbsp;ni postojali, sve do sadašnjeg doba kada Crna Gora postoji i funkcioniše &nbsp;kao multikulturna i multietnička država, i pojedini stvaraoci se &nbsp;izjašnjavaju kao pripadnici raznih modernih naroda –&nbsp;
Crnogorska kultura je kultura jedne male zemlje s vrlo malim brojem &nbsp;stanovnika, koja nije ni danas, kako ističe u Predgovoru, dovoljno &nbsp;poznata u globalnom ili užem evropskom kontekstu.
- Ipak, ova knjiga, između ostalog, dovoljno svjedoči o tome da se &nbsp;radi o vrlo zanimljivoj i originalnoj kulturi s dubokim istorijskim &nbsp;korijenima, tokom vjekova obogaćivanoj šarolikim civilizacijskim &nbsp;uticajima, koja nipošto ne zaslužuje epitet „provincijska“ ili &nbsp;„periferna“. U stvari, kulture nekih velikih, mnogoljudnih i moćnih &nbsp;država nerijetko pate od svojevrsne i naizgled paradoksalne forme &nbsp;provincijalizma, zato što su previše samozadovoljne i okrenute sebi, što &nbsp;nije niti može biti slučaj kad su u pitanju kulture malih zemalja poput &nbsp;Crne Gore. Crna Gora je država koja je, doduše, nastala na periferiji &nbsp;raznih kulturnih, konfesionalnih, imperijalnih, političkih i &nbsp;civilizacijskih uticaja, ali upravo zato je njena kultura u dugom &nbsp;istorijskom trajanju od antike sve do modernog doba prilično bogata i &nbsp;šarolika – zapisao je, između ostalog, Šistek.
Izdavači monografije “Istorija crnogorske kulture” su Prijestonica &nbsp;Cetinje, Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Centar za kulturu &nbsp;Prijestonice Cetinje.

Monografija ''Istorija crnogorske kulture'' donosi priče o likovnoj umjetnosti, bibliotekarstvu i štamparstvu, do pop muzike i filma

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: istorija-crnogorske-kulture