U Istražnom zatvoru Podgorica, od ukupno 89 pritvorenih lica koja izražavaju nezadovoljstvo uslovima smještaja i sudskim postupcima, njih 61 učestvuje u štrajku glađu.
Kako je ranije saopšteno, svim pritvorenim licima koja učestvuju u štrajku obezbijeđena je sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita. Medicinsko osoblje redovno prati njihovo zdravstveno stanje, sa posebnim fokusom na vitalne parametre. Trenutno, zdravstveno stanje štrajkača glađu ocjenjuje se stabilnim.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija naglašava da nastavlja sa sprovođenjem svih neophodnih mjera radi zaštite zdravlja pritvorenih lica, kao i očuvanja reda i bezbjednosti u ustanovi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Istražnom zatvoru 61 pritvorenik štrajkuje glađu

Više od 90 pritvorenika u Istražnom zatvoru u Spužu stupilo je u štrajk, od čega njih 74 odbija hranu, saopštila je Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).
Međutim, prema navodima advokata Nikole Tomkovića, koji zastupa dio pritvorenika, broj štrajkača je veći i svakodnevno raste.
- Više od 100 ih štrajkuje glađu. Oni koji štrajkuju od prvog dana već su izgubili tri do četiri kilograma - rekao je Tomković za Radio Slobodna Evropa.
Štrajk je počeo 15. septembra, a pritvorenici tvrde da je to "odgovor na dugogodišnje nezadovoljstvo tretmanom u pravosudnom sistemu, lošim uslovima u zatvoru i sistematsko kršenje njihovih prava".
A predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić je poručila da štrajkovi i pritisci neće uticati na donošenje sudskih odluka.
Ministarstvo pravde nije odgovorilo na pitanja Radija Slobodna Evropa o tome da li će reagovati na štrajk i razmotriti zahtjeve pritvorenika.
U pritvorskoj jedinici zatvora u Spužu borave osumnjičeni ili optuženi za razna krivična djela, protiv kojih se vodi istraga ili je u toku suđenje i kojima još nije izrečena konačna presuda.
<h2>Zašto pritvorenici štrajkuju?</h2>
U pismu javnosti pritvorenici su naveli da tužilaštvo i sudovi selektivno postupaju, vođeni političkim pritiscima.
Navode da pritvor često traje duže od zakonom propisane maksimalne kazne. Tvrde i da se ne poštuju odluke evropskih sudova i da im se ne dozvoljava odbrana sa slobode, ni pod jemstvom.
Oni koji ne štrajkuju glađu, odlučili su da otkažu punomoćja svojim advokatima, odbiju pravnu pomoć i bojkotuju suđenja, navodeći da "više ne vide drugo sredstvo otpora".
Ustav Crne Gore propisuje da pritvor mora trajati najkraće moguće i da se može odrediti samo zbog opasnosti od bjekstva, ponavljanja djela ili uticaja na svjedoke.
Praksa u Crnoj Gori pokazuje da se veliki broj procesuiranih lica nalazi više od dvije godine u pritvoru, a da sudovi nisu donijeli ni prvostepenu presudu.
U slučaju da nakon tri godine od podizanja optužnice, sud ne donese prvostepenu presudu, po zakonu optuženi napušta pritvor.
<h2>Broj štrajkača u porastu</h2>
Tomković, koji zastupa dio pritvorenika u Istražnom zatvoru u Spužu, tvrdi da broj štrajkača premašuje podatke koje je saopštila Uprava za izvršenje krivičnih sankcija.
- Samo onih koji štrajkuju glađu ima više od stotinu. Ne računam pritvorenike koji protestuju na druge načine opozivom punomoćja advokatima i bojkotom suđenja - rekao je on.
Naglašava da broj štrajkača svakodnevno raste i da pritvorenici ne odustaju, uprkos ozbiljnom narušavanju zdravstvenog stanja.
- Svi su vidno smršali, neki i po tri do četiri kilograma. U ćelijama nemaju hrane, porodice im donose samo garderobu. Kantina im isporučuje jedino osnovna higijenska sredstva, pastu za zube, šampon. Sve drugo odbijaju - dodao je Tomković.
Tomković navodi da štrajk, koji je počeo 15. septembra u podne, podržavaju i pritvorenici koji iz zdravstvenih razloga ne mogu učestvovati aktivno, ali izražavaju solidarnost s onima koji su uključeni.
<h2>Zatvorski kapaciteti prebukirani</h2>
Jedan od ključnih problema, prema riječima advokata, jeste prenatrpanost zatvora.
- Pritvorski dio je projektovan za najviše 300 ljudi, a trenutno u njemu boravi preko 600. Takva situacija dodatno opterećuje i službenike zatvora koji su, kako sami kažu, na izmaku snaga - rekao je Tomković.
Uprkos ozbiljnosti situacije, Tomković ističe da izostaje bilo kakva inicijativa nadležnih za dijalog.
- Niko me nije kontaktirao, niti imam informaciju da je iko pokušao razgovor s pritvorenicima ili njihovim braniocima - istakao je on.
Očekuje da će brojka biti još veća.
- Ne znam koliko će štrajk trajati, ali jasno je da će potrajati sve dok se ne ispuni barem dio njihovih zahtjeva ili ne uspostavi dijalog - kazao je Tomković.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija tvrdi, s druge strane, da su svi štrajkači pod stalnim zdravstvenim nadzorom.
<h2>"Štrajk ne mijenja sudske odluke"</h2>
Na protest pritvorenika reagovala je i predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, koja je poručila da štrajk ne rješava probleme na koje ukazuju, već ih produbljuju.
- Svi imaju pravo da protestuju, ali niko nema pravo da opstruira rad sudova i sprečava sprovođenje pravde. Sudske odluke donose se u skladu sa zakonom, ustavom i međunarodnim standardima, i nijedna opstrukcija ne može to promijeniti - rekla je Pavličić.
U saopštenju je navela i da su sudovi suočeni sa ozbiljnim organizacionim i kadrovskim problemima, ali da to ne opravdava blokade procesa.
- Postupci poput štrajkova glađu ili uskraćivanja punomoćja advokatima dodatno usporavaju donošenje konačnih odluka i ne mogu zamijeniti zakonom propisane procedure - dodala je ona.
Pavličić je apelovala na hitne izmjene procesnih zakona i donošenje novog Zakonika o krivičnom postupku.
<h2>Primjedbe i negiranja</h2>
Pritvorenici su u pismu iznijeli primjedbe na rad Zaštitnika ljudskih prava, tvrdeći da rijetko dolazi i da ne vidi stvarno stanje jer se vodi u unaprijed pripremljene sobe.
- Tu je manji broj ljudi, pritvorenika, a ti pritvorenici vjerovatno i ne kažu šta bi trebalo jer su u strahu od razbijanja soba, a u tom slučaju bi bili prebačeni u sobe gdje je 12 ljudi, a takve su skoro sve sobe - kazali su u pismu.
Iz kancelarije Ombudsmana su to negirali u saopštenju dostavljenom RSE.
- Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je više puta ukazao na materijalne uslove u svim ustanovama u kojima borave lica lišena slobode - navedeno je u saopštenju.
U izvještaju Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2024. godinu konstatuju da su prenatrpanost, loši higijenski uslovi, nedostatak prostora i povremeno kašnjenje medicinskih pregleda ključni problemi zatvorskog sistema.
Dodaju i da je Zaštitnik posljednjih sedam radnih dana posjetio više zatvorskih jedinica, gdje su razgovarali sa pritvorenicima koji su to željeli i obišli prostorije bez ograničenja.
- Zaštitnik će, uprkos ovakvim pokušajima neutemeljene diskreditacije, nastaviti da dosljedno i odlučno štiti prava svih lica lišenih slobode - naglasili su.
<h2>Crna Gora među zemljama sa najproblematičnijim zatvorskim sistemom</h2>
Statistika Savjeta Evrope ukazuje da Crna Gora ima jedan od najlošijih profila u evropskom zatvorskom sistemu.
- Crna Gora ima visoku stopu zatvorenika po glavi stanovnika, veliki broj onih sa nepravosnažnim presudama i zabrinjavajuće visok broj samoubistava - naglašeno u saopštenju.
Ujedno, iz Institucije zaštitnika se navodi da je stopa samoubistava u crnogorskim zatvorima od tri do devet puta veća u odnosu na opštu populaciju.
Inače u posljednjih pet godina najmanje sedam osoba izvršilo je samoubistvo u zatvorima, od čega dvije samo u prethodnih deset mjeseci.
Crnogorski zatvorski sistem trenutno ima kapacitet za boravak oko 1.330 osoba lišenih slobode koji su raspoređeni u Spužu i Bijelom Polju.
Pritvorenici su apelovali i da se hitno usklade prakse sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, posebno članom 3 koji zabranjuje nečovječno i ponižavajuće postupanje.
Pozvali su i Crna Gora ispuni obaveze iz poglavlja 23 i 24 koji se odnose na vladavinu prava u procesu evropskih integracija.

Tomković: Štrajk se širi, pritvorenici su odlučni; Ombudsman: Prenatrpanost i loši uslovi i dalje prisutni

Ukupno 66 pritvorenika štrajkuje danas u Istražnom zatvoru, od čega je 48 stupilo u štrajk glađu, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).&nbsp;
Kako se dodaje, pritvorenicima koji štrajkuju glađu obezbijeđena je sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita.&nbsp;
-U odnosu na navedeno, medicinsko osoblje kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje, a sa posebnim fokusom na praćenje vitalnih parametara. Ističemo da su sva lica koja učestvuju u štrajku pod stalnim nadzorom, te da je njihovo trenutno zdravstveno stanje stabilno. Pored pojačanog angažmana medicinskog osoblja, učestali su i obilazak i nadzor od strane službe obezbjeđenja, a sve u cilju očuvanja bezbjednosti i pravovremene reakcije u slučaju bilo kakvih promjena u stanju pritvorenih lica - navodi se iz UIKS-a.
U odnosu na navedeno, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija će nastaviti da preduzima sve neophodne mjere u cilju zaštite zdravlja pritvorenih lica, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.

1250x600

1084x550

UIKS: Od 66 pritvorenika koji štrajkuju, 48 stupilo i u štrajk glađu

Otkazivanje punomoćja koje su najavili pritvorenici Istražnog zatvora ozbiljno će poremetiti funkcionisanje sudova - ocijenio je za informativnu emisiju "24 sata" Televizije E advokat Zdravko Begović.
Podsjećamo, pritvorenici u Istražnom zatvoru u Spužu odlučni su da od ponedjeljka u podne pokrenu štrajk velikih razmjera. U saopštenju dostavljenom Televiziji E naveli su da će, pored štrajka glađu, odbiti i svaki vid pravne pomoći.
Begović objašnjava da, kako se radi o pritvorskim predmetima u kojima je odbrana obavezna, to bi automatski značilo da će se suđenje morati odložiti.
- A ako se odlože suđenja i to se bude radilo u kontinuitetu, onda će zaista nastupiti opšti haos, onda će svi oni termini koji su unaprijed određeni propasti jer je veliki broj predmeta i okrivljenih, a mali broj sudnica i onda ćemo doći u situaciju da sve ono što se pokušalo napraviti posljednjih pet do sedam mjeseci, da se ubrzaju i okončaju glavni pretresi, pasti u vodu - istakao je Begović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpritvorenici-istraznog-zatvora-15-septembra-stupaju-u-strajk-gladu-pritvor-postaje-kazna&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naglašava da su razlozi za štrajk pritvorenika brojni i opravdani. Glavni je, prema njegovim riječima, to što pritvor dugo traje, neki i po tri godine, a glavni pretresi još nisu počeli. Osim toga, ističe Begović, ne koriste se alternativne mjere predviđene zakonom, kao što je jemstvo.
- Ili one druge alternativne mjere, kao na primjer kućni pritvor ili obavezno javljanje državnom organu i oduzimanje putne isprave. To jesu mjere koje bi mogle zamijeniti određivanje pritvora. Međutim, ti instituti se nikad ili vrlo rijetko primjenjuju, neopravdano, što pritvorenici traže da se razmotri, da se zakon negdje doslovce primjenjuje. Uvijek sam smatrao da ovaj štrajk nije vrsta ucjene, nego vrsta upozorenja nadležnima, sudstvu i tužilaštvu, da ozbiljno razmatra primjenu tih alternativnih instituta - zaključio je Begović.
Podsjetimo, pritvorenici su štrajk glađu održali i u aprilu, ukazujući na brojne probleme - da pritvori traju više od kazne, da su im šetnje organizovane dva puta dnevno po 30 minuta, da dječje posjete traju po 30 minuta sa tri ili četiri porodice prisutne u isto vrijeme u prostorijama od 25 kvadrata, a sve to, kako ističu, ukazuje da se krši član 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima.&nbsp;
Smatraju da je Crna Gora jedina država u Evropi gdje pritvorenici štrajkuju zato što im se ne „sudi“ po Zakonu i Ustavu.

Begović o štrajku pritvorenika Istražnog zatvora: Otkazivanje punomoćja ozbiljno će poremetiti funkcionisanje sudova

Advokat Danilo Mićović za Portal ETV otkriva da, prema njegovim saznanjima, u Crnoj Gori trenutno borave predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope (CPT), koji će u okviru svoje misije posjetiti i Istražni zatvor.&nbsp; Posljednja posjeta CPT-a ovoj ustanovi dogodila se prije nekoliko godina, kada su konstatovani teški uslovi pritvora, višemjesečna i višegodišnja izolacija zatvorenika po 23 sata dnevno, te potpuni izostanak svrshodnog režima.&nbsp; Mićović upozorava da je stanje sada znatno gore nego tada, te da će novo mišljenje CPT-a imati ozbiljan uticaj, uključujući i na proces zatvaranja poglavlja 23. i 24. Posebno ističe da sudovi i dalje sistematski zanemaruju preporuke CPT-a da se, gdje god je moguće, koriste alternativne mjere umjesto pritvora, što doprinosi pogoršanju već alarmantne situacije u istražnim jedinicama. <h2>ŠTRAJK KAO ODGOCOR NA NEISPUNJENA OBEĆANJA</h2> Pritvorenici Istražnog zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, ponovo najavljuju štrajk glađu, nakon što predstavnici Ministarstva pravde i predsednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović, nijesu ispunili obećanja data prije nekoliko mjeseci kada su im prilikom posjete obećali, između ostalog i bolje uslove boravka. To se navodi u pismu koje su dostavili medijima preko advokata Nikole Tomkovića. U dopisu su apelovali na Advokatsku komoru da podrži njihove zahteve, te da sredinom septembra pritvorenici i advokati zajedno stupe u generalni štrajk. - Štrajk bi se odnosio da se ni pritvorenici ni advokati ne pojavljuju na ročišta - naveli su oni. Advokat Danilo Mićović je, govoreći u svoje ime, kazao da kao advokat podržava sve ono što njegove kolege iniciraju u postupcima vezano za stanje u Istražnom zatvoru ističući koje jeste alarmantno. - Svi mi advokati koji postupamo u tim pritvorskim predmetima upoznati smo sa situacijom, sa problemom pretrpanosti pritvorskih soba u kojima čak boravi i po 14, 15 osoba što predstavlja tri puta veći broj od planiranog smjestaj ih kapaciteta. Zbog prenatrpanosti pritvorskoh jedinica, ne trpe samo pritvorenici već ono u velikoj mjeri otežava posao službenicima zatvora i samim advokatima, jer se ne dešava tako rijetko da advokati podu do zatvora s namjeri da posjete više svojih klijenata da bi na kraju mogli da obave razgovor sa samo dva, tri od recimo planiranih pet, šest ili više - pojašnjava advokat Mićović.&nbsp; To se dalje odražava i na ostvarivanje njihovog prava na nesmetanu komunikaciju sa braniocem, te u konačnom i na njihovo pravo na odbranu koju je u tim uslovima nemoguće pripremiti na adekvatan način. On je ukazao i na problem o kojem mjesecima javnost obavještavaju pritvorena lica - neadekvatna medicinska zaštitu, ali i loši higijenski uslovi što je pruzrokovalo izbijanje i širenje zaraznih bolesti poput šuge. Broj samoubistava izvršenih u posljednje vrijeme je zabrinjavajući, i to takođe ukazuje da ne postoje uslovi ni za adekvatnu psihološku podršku licima koji imaju određenih problema u pritvorskim uslovima. Takođe zabrinjava i veliki broj smrtnih slučajeva u pritvorskim jedinicama o kojima javnost nije obaviještena kako je do smrti došlo i da li postoji nečija odgovornost za to. Mićović zaključuje da bi problem prenatrpanosti pritvorskih jedinica, kojim bi se donekle riješili i ostali problemi sa kojima su pritvorenici suočeni, mogao riješiti kada bi Sud počeo sa primjenom alternativnih mjera pritvaranja, koje su propisane zakonom, a koje su već godinama za sudije član zakona koji olako preskaču i sa jednakom lakoćom određuju pritvore. - Svjedoci smo da se od starne crnogorskih sudija olako određuje pritvor i da alternativne mjere pritvaranja postoje samo na papiru bez obzira na činjenicu da u mnogobrojnim slučajevima pritvor nije ni opravdan ni nužan već postaje kazna. Jemstva se veoma rijetko usvajaju, a praksa na zapadu je pokazala da je ta alternativna mjera jedna od najboljih načina rješavanja problema prenatrpanosti zatvora. I pored takvog stanja država ništa nije uradila da nabavi uređaje za elektronski nadzor, a na taj način bi došlo do rasterećenja Istražnog zatvora čime bi se svakako poboljšalo stanje tamo odnosno smanjio broj pritvorenika, jer bi dio njih mogao biti u kućnom pritvoru - objašnjava Mićović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423230444_8357e255227bf3d5c509b2548aeed608c5013856f7d1f3d6fc6218c5ac957887.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423230444_8357e255227bf3d5c509b2548aeed608c5013856f7d1f3d6fc6218c5ac957887" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danilo Mićović"> </figure>  On ističe da problemi sa kojima se suočavaju pritvorenici kada je riječ o uslovima boravka i finkcionisanja u Istražnom zatvoru predstavlja grubo kršenje svih njihovih prava, zbog čega je krajnje vrijeme da se nadležni državni organi ozbiljno pozabave njihovim problemima i naprave radiklane promjene koje bi doprinjele rasterećenju pritvorskih jedinica, zatvorskog sistema koji je trenutno nefukniconalan jer pored prostornih kapaciteta nema dovoljno ni zaposlenih. <h2>CPT PONOVO TU</h2> Mićović dodaje da ima saznanja da u Crnoj Goru trenutno borave predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope koji će u okviru svojih aktivnosti posjeteti i Istražni zatvor. - Predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope zadnji put Istražni zatvor su posetili prije par godina. CPT je tada utvrdio da su lica pritvorena u Istražnom zatvoru u KPZ Spuž i istražnom odjeljenju zatvora Bijelo Polje držana duže vrijeme u lošim uslovima i bez bilo kakvog svrsishodnog režima. Takođe su naveli da je situacija pogoršana činjenicom da su pritvorenici zatvoreni u svojim ćelijama po 23 sata dnevno mjesecima pa čak i godinama uzastopno, uz brojna ograničenja nametnuta od suda tokom pretpretresnog perioda. Oni su tada zaključili i da kumulativni efekti ove situacije za pritvorena lica, posebno u Istražnom zatvoru u Spužu, zajedno sa smanjenom učestalošću kontakta sa spoljnim svijetom mogu da dovedu do nehumanog i ponižavajućeg postupanja - podsjeća Mićović i dodaje da je stanje u istražnjim zatvorima znatno gore sada nego prije četiri godine i da će upravo njihovo mišljenje koje će dati nakon posjete znatno uticati na mnoge stvari pa čak i na zatvaranje poglavlja 23. i 24.&nbsp; Ono što predstavnici pravosuđa često prenebregnu, je i činjenica da je CPT u poslednjem izvještaju naveo da je jedan od ključnih problema koji stvara sve ove ostale sistemske probleme o kojima pričamo, upravo postupanje sudova koji nikako ne koriste alternativne mjere pritvoru. U preporukama iz izvještaja CPTa je posebno naglašeno da sudovi moraju da počnu da primjenjuju alternativne mjere pritvoru uvijek kada je to moguće. <h2>PORODICE ČEKAJU I PO 4 SATA DA VIDE PRITVORENIKE</h2> Svi problemi sa kojima se suočavaju pritvorenici, dodaje Mićović, su rješivi, i advokati su spremni da uzmu učešće i pruže svoju podršku, ali je nephodno sistemsko djelovanje svih. Podsjetimo, pritvorenici su u pismu dostavljenom medijima naveli da je situacija još teža i gora nego prije nekoliko mjeseci kada su od štrajka odustali nakon razgovora sa predsjednikom suda Zoranom Radovićem i predstavnicima ministarstva pravde. - Zbog prenatrpanosti zatvora, šetnje koje su zakonom predviđene dva puta dnevno po jedan sat - sada traju dva puta po 30 minuta u toku dana. U jesenjem i zimskom periodu, prostor predviđen za šetnju i boravak na svežem vazduhu nije moguće koristiti zbog starosti zatvorske zgrade i nefunkcionalnosti otvora za atmosfersku kanalizaciju, zbog čega dolazi do izlivanja fekalija i poplava - istakli su oni. Kažu da zbog prenatrpanosti kapaciteta porodice pritvorenika čekaju po tri do četiri sata kako bi došli u posjetu na temperaturi od plus 40 stepeni. - Dječije posjete se vrše u prostoriji od 20 kvadrata po 30 minuta, a istovremeno borave i po četiri porodice. U tim uslovima nema nikakve privatnosti, ni prostora da se sjedne i popriča sa maloljetnom djecom koja se zbog tim nehumanih uslova osjećaju vrlo neprijatno - naveli su u pritvorenici dopisu. <h2>NEMA LJEKOVA</h2> Zdravstvena služba, navode, nema ljekove koji su prepišu pritvorenicima nego porodice moraju da ih kupuju od svojih sredstava, a ukoliko pritvorenici i njihove porodice nemaju finansijske mogućnosti pritvorenici su prepušteni sami sebi. - A što se tiče inventara i tehnike, ukoliko nijeste u finansijskoj mogućnosti da iste obezbijedite-kupite, ostaje samo krevet u sobi - dodaju u dopisu. Takođe, navode da zbog velike prenatrpanosti i kapaciteta kuhinje u posljednje vrijeme nemaju ni mogućnost spremanja posne hrane u vrijeme posta, te da se umjesto toga nude konzerve ribe i ništa više. - U kantini nema kapaciteta da stanu namirnice za sve pritvorenike, tako da prilikom podjele namirnica dosta pritvorenika ostane bez pola naručenih artikala, a voće i povrće koje stiže je vidno niže klase - naveli su pritvorenici. Kao glavne krivce za ovakvo stanje vide sudove koji, kako su kazali, određuju pritvor i ne puštaju ljude da se brane sa slobode, kao i Ministarstvo pravde koje je i nadležno za zatvor u Spužu. Očito je, cijene oni, na snazi nepoštovanje ljudskih prava i kršenje Ustava Crne Gore, kao i kršenje prava po Evropskom sudu za ljudska prava. - Smatramo da se radi o samovolji pojedinaca u vrhu pravosuđa povezanih sa bivšim režimom i uz političku podršku nove vlasti koja je sve ali nije demokratska - zaključuje se u saopštenju pritvorenika u Spužu.

Svetlana Đokić

Istražni zatvori ponovo pod lupom Savjeta Evrope; Mićović: Uslovi značajno gori nego prije četiri godine, pritvorenici prijete štrajkom

Jelena Radonjić (44) iz Podgorice ostaće u Istražnom zatvoru u narednih 30 dana zbog opasnosti da bi, ukoliko bi se našla na slobodi, mogla doći u posjed automobila i ponoviti krivično djelo protiv opšte sigurnosti odnosno izazvati novi incident sa mogućnošću da više osoba bude povrijeđeno. Ovo je za Pobjedu potvrdio njen advokat Mladen Tomović, koji je kazao da je vanraspravno vijeće Osnovnog suda odbilo njegovu žalbu na rješenje o određivanju pritvora.
Radonjić je uhapšena nakon što je 30. juna, oko 21:30 sati automobilom „sitroen C4“ probila rampu i zaletjela se prema ulazu Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, pri čemu je teško povrijeđena državljanka Turske, a lakše jedna Podgoričanka.
- Iako odbrana smatra da nema dokaza da bi Radonjić mogla ponoviti krivično djelo, vanraspravno vijeće je potvrdilo odluku sudije za istragu o određivanju pritvora do 30 dana - kazao je advokat Tomović.
On je kazao da nalaz vještaka o tome da li je Radonjić bila uračunljiva u vrijeme izvršenja krivičnog djela koji će odrediti dalji tok istrage, odnosno da li će krivično pravno odgovarati ili ne, još nije gotov.
On je ranije za Pobjedu kazao da je Radonjić pritvor određen pod pretpostavkom da je u trenutku izvršenja krivičnog djela bila uračunljiva.
Prema navodima policije, u trenutku incidenta ona je bila dezorijentisana i nije bila svjesna šta se događa.
Advokat ističe da je prilikom saslušanja pred tužiocem bila u stanju potpune konfuzije, nesvjesna vremena i prostora.
Radonjić je prošlog ponedjeljka, prema izjavama očevidaca, više puta obilazila prostor ispred vjerskog objekta i pokazivala znakove neobičnog ponašanja.
U jednom trenutku je probila rampu, velikom brzinom se uputila ka stepeništu Hrama i udarila dvije žene sleđa – državljanku Turske (44), koja je zadobila teške tjelesne povrede i zadržana je na intenzivnoj njezi, i Podgoričanku (22), koja je prošla sa lakšim povredama.
Radonjić nije bila pod dejstvom alkohola, a naloženo je i testiranje na prisustvo narkotika, čiji rezultati još nijesu saopšteni javnosti.
Policija je isključila mogućnost da je riječ o terorističkom aktu. Događaj je izazvao burne reakcije javnosti, a društvene mreže preplavile su različite teorije i komentari – od poziva na razumijevanje do govora mržnje i širenja dezinformacija. Sveštenik Hrama, protojerej Nikola Pejović, pozvao je građane na uzdržanost i saosjećanje, piše Pobjeda.
Policija je takođe apelovala na građane da izbjegavaju širenje netačnih informacija, naglašavajući osjetljivost lokacije i okolnosti u kojima se incident dogodio. Istraga je u toku, a ključna za dalji tok postupka biće odluka vještaka psihijatrijske struke o uračunljivosti Jelene Radonjić u trenutku počinjenja djela.

Odbijena žalba advokata, Jelena Radonjić ostaje u Istražnom zatvoru

Rješavanju problema u Istražnom zatvoru treba pristupiti sistemski, istakao je tokom posjete ovoj ustanovi zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković.
On je, kako je saopšteno iz institucije Zaštitnika, na poziv pritvorenika koji štrajukuju glađu, posjetio Istražni zatvor i razgovarao sa direktorom Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Darkom Vukčevićem i pomoćnikom direktora Nebojšom Jankovićem.
Navodi se da je Bjeković obišao pritvorenike kako bi se upoznao sa zahtjevima i ustanovio u kojoj mjeri institucija Zaštitnika ima mandat i ovlašćenje da pokrene postupke, koji bi bili u svrhu prevazilaženja nastale situacije.
- Ujedno podsjećamo da je institucija Zaštitnika u kontinuitetu upoznata sa stanjem u UIKS-u i da se donose preporuke, kao u preventivnom, tako i u reaktivnom mandatu- kaže se u saopštenju.
Kako je saopšteno, u razgovoru su ponovljene ocjene o nezadovoljavajućem stanju u objektu zatvora koje se primarno odnosi na prebukiranost prostorija i negativan trend koji može da dovede do još većih problema u funkcionisanju zatvorskog sistema.
- U svemu tome od sagovornika naglašeni su napori Uprave na obezbjeđenju potreba pritvorenih lica i iskazan pozitivan stav prema njihovom odnosu u nastaloj situaciji- navodi se u saopštenju.
Ističe se da je osnovni problem na koji je ukazano od pritvorenih osoba predugo trajanje i olako određivanje, odnosno produženje pritvora i izostanak određivanja alternativnih mjera radi prisustva krivičnom postupku.
Iz institucije Zaštitnika su naveli da je ukazano da se pojedine osobe nalaze duži niz godina u pritvoru, a da im još nije donijeta pravosnažna presuda.
- Takođe, ukazuje se i na dugo trajanje pritvora nakon podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude, a što režim boravka i korišćenja prava koja im pripadaju dovodi u pitanje- kazali su iz institucije Zaštitnika.
Navodi se da se pod tim prvenstveno misli na izlaske na otvoreno i režim šetnji u pritvorskom krugu koji je ispod propisanih granica, posjete porodice i nedostatak privatnosti tokom ovih posjeta, otežanu komunikaciju sa braniocima zbog predugog čekanja radi povjerljivog razgovora.
- A kada su u pitanju higijenski uslovi nedostatak hemijskih sredstava zbog sporih tenderskih procedura i posebno otežani uslovi u sobama sa većim brojem smještenih osoba- kaže se u saopštenju.
Bjeković je, u dijelu sudske nadležnosti, naglasio da institucija nema ovlašćenje da se miješa u meritorno odlučivanje sudova u bilo kojoj fazi postupka, navodeći da ima ovlašćenje da postupa u slučajevima neopravdanog odugovlačenja postupka i nerazumno dugog trajanja sudskih postupaka
- Obostrano je zaključeno da se većini pitanja mora pristupiti sistemski, kako bi se pronašao optimalan način u kojem bi pravosudne institucije mogle ostvarivati svoju funkciji, na način koji ne bi narušio prava okrivljenih i istovremeno bile stvorene pretpostavke za ažurno okončanje predmeta- kaže se u saopštenju.
To je potrebno, kako se dodaje, kako bi se riješila sva pitanja koja uzrokuju trenutnu situaciju prilikom smještaja u Istražni zatvor.
Navodi se da će institucija Zaštitnika o ovim razogovorima sačiniti kraći izvještaj kako bi u komunikaciji sa nadležnim organima podstakla na preduzimanje aktivnosti koje idu za tim da se stanje poboljša i izbjegne dalja prebukiranost koja može voditi ka novim izazovima uključujući i one sigurnosne, zdravstveno-sanitarne, nedostatak prostornih kapaciteta i slično.

Bjeković: Mora se sistematski pristupiti rješavanju problema u Istražnom zatvoru

Od 580 pritvorenika, koliko ih je u Crnoj Gori bilo 15. novembra ove godine, u Istražnom zatvoru u Podgorici nalazi se njih 406 - 54 više od predviđenih smještajnih kapaciteta.&nbsp;
To je pokazala Analizi stanja postojećih prostornih kapaciteta u Istražnom zatvoru Podgorica sa prijedlozima mjera koje imaju za cilj poboljšanje uslova boravka pritvorenih lica.
Iz Istražnog zatvora Podgorica je u posebni dio Zatvora za kratke kazne premješteno 130 pritvorenika koji su odvojeni od osuđenika. Njih 44 premješteno je u pritvorsku jedinicu Zatvora Bijelo Polje, u kojoj se nalazi i 101 osoba kojoj su nadležni sudovi iz sjeverne regije odredili pritvor.
Kako bi se unaprijedili uslovi u Istražnom zatvoru Podgorica i obezbijedili adekvatni smještani kapaciteti ocijenjeno je da je potrebno izgraditi posebni objekat predviđen za smještaj 200 pritvorenika koji se sumnjiče za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, uz povećan nivo bezbjednosti koji je u postojećim uslovima teško omogućiti.
- Izgradnjom novog objekta pritvorske jedinice u kompleksu Uprave obezbijediće se prvenstveno unapređenje nivoa bezbjednosti, uslova boravka lica lišenih slobode, uslova rada zaposlenih u pritvorskim jedinicama, prava pritvorenih lica, veća dostupnost kulturno sportskim aktivnostima, boravak na otvorenom prostoru, veća mogućnost radnog angažovanja pritvorenih, što će sa druge strane uticati na smanjenje nasilja među pritvorenicima, kao i trenda donošenja negativnih odluka kojim se utvrđuje da je država Crna Gora postupila suprotno članu 3 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda - konstatuje se u analizi koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
<h2>Više pritvorenika - veći problemi</h2>
U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u kontinuitetu ukazuju na manjak smještajnih kapaciteta u podgoričkom Istražnom zatvoru. Preduzeto je više aktivnosti u pravcu rješavanja ovog problema, međutim, rast broja pritvorenika u Crnoj Gori koji se ove godine kreće između 550 i 600, dodatno komplikuje situaciju.
Poređenja radi, tokom 2022. godine broj pritvorenika u Crnoj Gori kretao se između 370 do 400, a 2023. godine između 420 do 460.&nbsp;
Ranijim izmještanjem ambulanti Sektora za zdravstvenu u novoizgradeđeni objekat, smještajni kapaciteti u Istražnom zatvoru Podgorica povećani su za 60 mjesta.&nbsp;
- Međutim, imajuću u vidu broj pritvorenih lica, u dužem vremenskom periodu prisutan je i jasno izražen problem prenaseljenosti smještajnih kapaciteta u Istražnom zatvoru Podgorica, a i koji je prepoznat i od strane relevantnih domaćih i međunarodnih organizacija – navedeno je u analizi koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
Po odobrenju nadležnog suda od polovine 2022. godine određeni broj pritvorenika nalazi se u dijelu Zatvora za kratke kazne i u pritvorskoj jedinici Zatvora Bijelo Polje.
Cilj je smanjenje bezbjednosnih rizika, prijetnji i drugih izazova. Međutim, s druge strane ovakvim rastećenjem, upozorava se u analizi, znatno se opterećuju smještajni kapaciteti ostalih zatvorskih jedinica i dodatno usložnjavaju aktivnosti službenika obezbjeđenja, imajući u vidu razlike u načinu postupanja prema pritvorenicima u odnosu na postupanje prema osuđenim licima.
Dodatno komplikuje i to što u UIKS-u ima dosta pritvorenika koji se sumnjiče da su učestvovali u izvršenju istog krivičnog djela, a po Zakoniku o krivičnom postupku oni ne mogu da se nalaze u istoj prostoriji.
- U pritvorskoj jedinici Istražnog zatvora Podgorica smješten je veći broj lica koja su, prema podacima nadležnih službi, pripadnici suprotstavljenih organizovanih kriminalnih grupa - napominje se u analizi.
<h2>Veliki broj pritužbi</h2>
Takođe, konstatuje se da prenaseljenost za posljedicu ima ugrožavanje osnovnih ljudskih prava pritvorenih, zagarantovanih Ustavom, zakonom i potvrđenim međunarodnim dokumentima.&nbsp;
Kao posljedica se javlja i veliki broj pritužbi koji se odnosi na uslove u zatvoru i ugrožavanje prava koja im kao zatvorenicima pripadaju i to u pogledu smještaja, zdravstvene i higijensko tehničke zaštite, šetnje na otvorenom prostoru, radnog angažovanja i organizacije slobodnog vremena, ostvarivanja kontakta sa spoljnim svijetom.
- Takođe, prekobrojnost u Istražnom zatvoru uzrokuje loše materijalne i higijenske uslove što može uticati na pojavu zaraznih bolesti i ugroziti zdravlje pritvorenih lica, kao i povećati nasilje medu pritvorenicima - navedeno je u analizi.
Podsjeća se da je u Izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava sloboda za 2020, 2021, 2022. i 2023. godinu ukazano da loši materijalni uslovi, uz prekobrojnost u sobama, zbirno rezultiraju ponižavajućim postupanjem u odnosu na pritvorenike, što je ustanovio i Evropski sud za ljudska prava.
- U Izvještaju Nacionalnog preventivnog mehanizma, s obzirom na klimatsko područje u kojem je smješten Istražni zatvor Podgorica, za koje je karakteristična velika vlažnost tokom zimskih mjeseci i visoke temperature u ljetnjim, zbog humanog postupanja treba nastojati da se obezbijedi minimum standarda za normalan boravak pritvorenih lica u sobama i samicama - dodaje se u dokumentu.
Zbog svega je u analizi ocijenjeno da je potrebno izgraditi poseban objekat za smještaj 200 pritvorenika koji se sumnjiče za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala.
&nbsp;

Tamara Klikovac

Gužva u Istražnom zatvoru: 54 pritvorenika više od predviđenog kapaciteta, rješenje gradnja novog objekta u sklopu UIKS-a

Ne razumijem optužnicu, nijesam napravio to što mi se stavlja na teret jer sam bio u zatvoru i suludo je da sam nabavljao i slao kriptovane telefone. Ne želim da odgovaram na pitanja - jer za ovih 20 godina nikada nijesam imao pošteno suđenje, a zakoni su se mijenjali na moju štetu - kazao je Damir Mandić kojem se sudi zbog sumnje da je bio dio grupe koja je švercovala 2,5 tone kokaina.
On je kategričan bio da ni zrno droge nije prodao.
Mandić je pred sudskim vijećem sutkinje Nade Rabrenović kazao da je odležao svaki dan kazne iako nije kriv.
- Ne vidim da će se suditi po zakonu, makar meni pošto sam ja i moja porodica građani drugog reda - kazao je Mandić.
On je dodao da se tako pokazalo do sada i da se 20 godina borio, dokazivao ali je sve uzaludno bilo.
- Odlučeno je bilo na vrhu da me osude. Od mene neće biti nikakve opstrukcije samo mi dozvolite na prisustvujem ročištima jer me ovo podsjeća na raniji period - kazao je Mandić.
On je obrazložio da na taj način će poštedjeti porodicu maltretiranja.
Damir Mandić je, podsjetimo, osuđen na 19 godina zatvora kao saučesnik u ubistvu glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici osim njih i Madića su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.

Damir Mandić: Zrno droge nijesam prodao, za 20 godina nijesam imao pošteno suđenje -

Crna Gora dobiće još jedan Centar za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu na Božaju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je javni oglas za izgradnju Prihvatnog centra, vrijedan 690.000 eura bez PDV-a.
U tu cijenu su uračunati građevinski radovi, adaptacija zgrade i završni završni građevinski radovi. Javni oglas je otvoren do 2. februara.
Prilikom najave izgradnje ovog centra, iz Ministarstva unutrašnjih poslova je rečeno da će se time višestruko poboljšati i povećati smještajni kapaciteti.
Crna Gora ima centre za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu u Spužu i na Božaju koji su dio sistema upravljanja migracijama i azilom, uz podršku UNHCR-a, IOM-a i EU, a pružaju privremeni smještaj, zdravstvenu zaštitu i podršku migrantima.&nbsp;
Postojeći Centar za prihvat stranaca na Božaju, koji može da primi 60 osoba, otvoren je 2020. godine. Njegovu izgradnju finansirale su Vlada Crne Gore sa 470.000 eura i Evropska unija koja je iz fondova pretpristupne pomoći (IPA) opredijelila 400.000 eura za rekonstrukciju bivše karaule „Božaj“ i izgradnju centra.
T.K.

Raspisan konkurs: Za gradnju Centra za prihvat stranaca na Božaju 690.000 eura

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović ocijenio je da je zabrinjavajuće i poražavajuće to što su u dva skijališta Žarski i Cmiljača, u periodu od 2014 do 2025. godine, uložena 32 miliona eura, a da je njihova operativnost nula. - To znači da se jednostavno ta skijališta ne koriste, nije još počela njihova operativna upotreba... Što znači da jednostavno smo neđe zastali i da to treba pod hitno mijenjati - naglasio je on gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E. Kada su u pitanju dva velika skijališta, na toj strani Bjelasice, ona su, ističe Rabrenović, po mnogo čemu bolja i imaju konkurencijske prednosti u odnosu na kolašinsku stranu. - Država je u tom nekom periodu, evo već 11 godine, uložila 32 miliona i 22.647 eura. To alocirano na dva skijališta dođe u nekom odnosu da je u skijalište Žarske uloženo blizu 15 miliona eura, a da je Cmiljača skijalište koji je isključivo u Opštini Bijelo Polje oko 17,22 miliona, znači radi se o nekim sasvim solidnim ulaganjima u taj dio... Počela je zimska sezona, počeo je snijeg, padavine, počela su skijališta, kakva takva, da nam rade. I u suštini da izvršimo jednu rekapitulaciju propuštenih šansi, ne zbog toga da bi bili kritizeri, nego iskreno kritičari svega negativnog i nezavršenog, zato što želimo da ova država bude uspješna i da bude bolja, a ne da je jednostavno iz godine u godinu zatiču razne sezone koje su neuspjele i koje ne donose nikakav efekt - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Godine 2019. i 2020. su, kaže, ključne godine kada su u pitanju ulaganja na ova dva skijališta - Cmiljača i Žarski. - 2019. godine velika su ulaganje bilo u skijalište Cmiljača koje je u bjelopoljskoj opštini, oko 9,4 miliona. U toj godini je u skijalište Žarski uloženo oko 2,5 miliona. Ono što je bilo naredne 2020. godine, malo je drugačija slika. U mojkovačko skijalište Žarski uloženo je oko 6,7 miliona, a u Cmiljaču oko 3,6 miliona - naveo je Rabrenović. Očekivalo se, kaže, da će skijališta zaživjeti, da će to krenuti mnogo brže i da se neće zustaviti te 2020. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Mada eto kasnije bilo je nekih manjih ulaganja, koja su doista bila vrlo mala, ako izuzmemo 2,4 miliona u skijalište Žarski u 2021. godini, ostala ulaganja u 2022. do 2025. godine pa skoro da nije bilo. Informacije koje se dobiju sa terena, kada su u pitanju ova skijališta, nijesu ni malo pozitivne, čujemo dosta negativnih komentara - da je i ta oprema koja se nalazi na terenu dosta devastirana, da je nešto od nje vjerovatno i otuđeno nestalo - istakao je Rabrenović. Dosta su, cijeni on, kontradiktorne informacije i prosto je kontroverzan čitav taj projekat. - Kontroverzan projekat i nadam se da će ljudi koji rade na donošenju odluka da će pokrenuti nešto i da će pogurati da se ova dvaj skijališta završe. Mada, kada vidimo koliki je kapitalni budžet Crne Gore u ovoj godini i koliko je izdvojeno za sve te projekte, bojim se da su naše nade i želje daleko od toga. Nama je danas migracija upravo iz područja Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, strahovito velika ka centralnim djelovima Crne Gore i primorju, uključujući naravno tu i ostatak sjevera i Žabljak i Pljevlja, što je potpuni apsurd. Umjesto razvoja skijališta i razvoja potencijala, mi idemo u drugu krajnost, seljenje stanovništa, prebacivanja po gradovima po Crnoj Gori, što je velika šteta za ovu državu ako misli da se razvija, ako misli da živi - naglasio je Rabrenović. On je stava da je nevjerovatno da investicije u 2025. godini svodimo na nekih 258.000 eura koliko je realizovano do juna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Pričam o zvaničnom izvještaju, nijesu nikakvi proizvojni podaci, nego su sve autentični dokumenti vlade Crne Gore i svih njenih resornih ministarstva, uključujući i sve ostale lokalne službe, u kojima postoje ova skijališta - dodao je Rabrenović. U izvještaju koji je imala Vlada Crne Gore, do juna mjeseca prethodne godine se, ukazuje on, vidi da je za Žarski bilo predviđeno nekih 635,000 eura, a da je realizovano nekih 258,502 eura do tog perioda. - Računam da je do kraja godine i ostatak utrošen i realizovan. Iskreno ne radi se o nekim značajnim sredstvima i do juna mjeseca to je nekih 40,7 odsto iskoristivosti tog budžeta koji je bio planiran za skijalište Žarski, a za Cmiljaču, nažalost, nemamo ni jedan euro ni je opredijeljen. Odnosno planirano je bilo dva miliona i 300 hiljada eura, međutim to nije realizovano - naveo je Rabrenović. Nije, napominje, realizovano iz nekih razloga koji su i objektivni i subjektivni. - I to je u dokumentaciji vidljivo da postoje problemi sa lošim planiranjem, sa nekim stanicama koje su na pogrešnim mjestima planirane, tako da se mora raditi revizija jednog djela projekta, da se moraju te stanice izmiještati, spuštati i mijenjati njihova nadmorska visina - rekao je Rabrenović. Kod Cmiljače i jednim dijelom kod Žarskog su, kaže, problematični ti neriješeni imovinsko-pravni problemi i ekspropriacije. - I to je i dalje najveća boljka svih crnogorskih projekata, pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni objekti od puteva, pa do skijališta, da država ulazi u neki posao, ulazi u realizaciju nekih velikih projekata, a da pri tome nije rješila ono što je osnovno ključno, bazično, a to su imovinsko-pravni odnosi, i nije objezbijedila čistu lokaciju, u smislu da ne postoje nikakvi tereti i ograničenja koja mogu spriječiti izgradnju i prosto biti teret tim projektima. Upravo se to evo dešava u ovom dijelu ova dva skijališta - naveo je Rabrenović. Ono što je bitno prije svega je, kaže, da se Vlada Crne Gore i sve nadležne institucije, opštine i lokalne zajednice pokrenu i da odrade ono što je najvažnije: da se riješe problemi koji su urgentni i koji su trenutno aktuelni i koji prosto sputavaju i onemogućavaju da se nastave radovi. - Znači potrebna je brza i efikasna reakcija u Vladi Crne Gore kada je ovo u pitanju i prije svega utvrđivanje i ko će biti nosilac i ko će biti vlasnik, da li će biti skijališta Crne Gore vlasnici ova dva skijališta, ili će to biti neko drugi. Jednostavno se mora naći model koji će omogućiti da se ova dva skijališta što je moguće prije dovedu u upotrebu. Prema našim procjenama koje su konzervativne i realistične, to je najranije 2029. godina. Bojim se da prije tog perioda, Crna Gora ma koliko se trudila, izgleda da neće imati skijališta operativna - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

Osnovni sud u Podgorici odbio je kao preuranjenu tužbu bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprječavanje korupcije, radi naknade nematerijalne štete, zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.
Đukanović je tužbom tražio naknadu štete u iznosu od 5.000 eura, a povredu prava bazira na tvrdnji da je nezakonita Odluka Agencije, kojom je utvrđeno da nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u toku 2019. godine, koji se odnosi na uvećanje imovine, u zakonom propisanom roku u iznosu od 16.741,24 eura.&nbsp;
- Na taj način je, kako to navodi u tužbi, predstavljen kao kriminalna i bahata osoba, nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i Crnoj Gori, iako je više od dvije i po decenije bio predsjednik i premijer Crne Gore, koje dužnosti je obavljao časno, savjesno i sa najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama, na koji način se odnosio i prema tuženoj agenciji - navedeno je u saopštenju Osnvnog suda.
S obirom na to da je da se odluka ASK-a i njena zakonitost razmatraju pred Upravnim sudom Crne Gore, prvostepeni sud ocijenio je da je njegov tužbeni zahtjev preuranjen i kao takvog ga odbio.&nbsp;
- U obrazloženju prvostepene presude je navedeno i da bi upuštanjem u odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva za naknadu nematerijalne štete, u trenutku dok je upravni spor u toku, nužno dovelo parnični sud u situaciju da posredno ocjenjuje zakonitost upravnog akta, što nije dopušteno - navedeno je u saopštenju suda.
Sud je ocijenio i da je tužbeni zahtjevu dijelu koji se tiče javnog objavljivanja odluke ASK-a i izjave člana savjeta preuranjena, jer je sadržajno i uzročno povezan sa samom odlukom koja se osporava kroz upravni spor, a koji nije pravosnažno okončan.
Đukanović ima pravo da ponovo podnese tužbeni zahtjev za naknadu štete nakon pravosnažnog okončanja upravnog spora ili eventualnog poništenja osporene odluke, ako smatra da za to postoje osnovi.

Tag: istrazni-zatvor