Prosječna cijena litre bezolovnog benzina u Italiji pala je na 1,645 eura početkom godine, što je najniža cijena od 22. decembra 2022. &nbsp;
To je zbog promjene poreza od 1. januara, koja je povećala cijenu litre dizelskog goriva na 1,668 eura, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Italijanska vlada uskladila je trošarine na benzin i dizelsko gorivo od 1. januara s uredbom EU, budući da se niža stopa za dizelsko gorivo smatrala "ekološki štetnom subvencijom" jer dizel više zagađuje okolinz od benzina, izvijestile su italijanske novine Corriere della Sera.&nbsp;
&nbsp;Mjera je uključena u zakonodavnu uredbu o reformi trošarina, koja je usvojena prije godinu kao dio poreske reforme.
&nbsp;Italija očekuje da će ove godine od reforme trošarina zaraditi gotovo 600 miliona eura, prema novinama, i oko tri milijarde eura u naredne četiri godine.
&nbsp;Prema stručnoj publikaciji Staffetta Quotidiana, Italija sada ima najvišu trošarinu u Evropi na dizelsko gorivo, dok je na benzin pala s trećeg na osmo mjesto. Od sada se za obje vrste goriva primjenjuje ista stopa trošarine, to jest 672,9 eura po hiljadu litara.&nbsp;
&nbsp;Do prošle godine dizelsko gorivo se u Italiji oporezivalo manje kako bi se pomoglo kompanijama u prometnim i proizvodnim djelatnostima koje su bile uveliko zavisne od njega.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Cijene benzina u Italiji najniže od kraja 2022.

Najmanje četiri osobe su povrijeđene, a helikopteri su danas pomogli da oko 100 drugih bude bezbjedno prevezeno nakon nesreće žičare na planini na sjeverozapadu Italije, saopštile su lokalne vlasti.
Nesreća se desila kada su se dvije kabine sudarile sa gornjom i donjom stanicom postrojenja koje se nalazi blizu sela Makunjaga u regionu Pijemont, saopštio je italijanski vatrogasni servis.
Tri putnika u gornjoj kabini su povrijeđena, zajedno sa operaterom žičare na zemlji, dodali su. Drugi italijanski mediji su naveli da je šest osoba zahtijevalo medicinsku pomoć.
Obližnje skijaške staze su zatvorene nakon incidenta.
Filipo Bezozi, generalni direktor operatera žičare Makunjaga Transporti e Servizi, rekao je za novinsku agenciju ANSA da jedna od kabina očigledno nije usporila kako se očekivalo i udarila u barijeru stanice.
- Srećom, nema ozbiljnih povreda, život nikoga nije u opasnosti- dodao je on.
Usluga žičare je obustavljena nakon nesreće, ostavljajući grupu od oko 100 osoba, uključujući djecu i strane turiste, zaglavljenu na gornjoj stanici na planini Monte Moro, na nadmorskoj visini od oko 2.800 metara, prenijeli su italijanski mediji.
Italijanska televizija RAI je saopštila da je postrojenje izgrađeno 1962. godine i da je obnovljeno prije dvije godine po cijeni od dva miliona eura.
Italija ima nedavnu istoriju ozbiljnih nesreća žičara, najnovije u aprilu kada su četiri osobe poginule blizu Kastelamare di Stabija, 30 kilometara jugoistočno od Napulja.
Godine 2021. četrnaest osoba je poginulo kada je žičara koja povezuje sjeverni dio jezera Magđore sa obližnjom planinom pala na tlo.

Italija: U nesreći na žičari povrijeđene četiri osobe, 100 prevezeno sa planine

Devet osoba uhapšeno je u Italiji zbog sumnje da su finansirali pokret Hamas preko dobrotvornih organizacija sa sjedištem u toj zemlji, saopštili su juče italijanski tužioci.
Operaciju su koordinisale jedinice za borbu protiv mafije i terorizma, prenio je Rojters.
Kako se navodi u saopštenju tužilaštva u Đenovi, osumnjičeni su optuženi za pripadnost i finansiranje palestinskog pokreta Hamas.
Uhapšene osobe su u posljednje dvije godine preusmjerile oko sedam miliona eura prikupljenih navodno u dobrotvorne svrhe, navelo je tužilaštvo.
Policija je zaplijenila sredstva u ukupnoj vrijednosti od više od osam miliona eura.
Istraga je počela nakon uočenih sumnjivih finansijskih transakcija, a proširena je saradnjom sa holandskim vlastima i drugim zemljama EU, uz koordinaciju agencije Eurodžast.
Premijerka Đorđa Meloni zahvalila je vlastima na posebno kompleksnoj i značajnoj operaciji kojom je otkriveno finansiranje Hamasa preko takozvanih dobrotvornih organizacija.
Izraelski ambasador u Italiji Džonatan Peled takođe je pohvalio rad policije i izrazio zahvalnost italijanskoj vladi.

U Italiji uhapšeno devet osoba osumnjičenih za pripadnost i finansiranje Hamasa

Devet osoba uhapšeno je u Italiji zbog sumnje da su finansirali pokret Hamas preko dobrotvornih organizacija sa sedištem u toj zemlji, saopštili su danas italijanski tužioci.
Operaciju su koordinisale jedinice za borbu protiv mafije i terorizma.
Kako se navodi u saopštenju tužilaštva u Đenovi, osumnjičeni su optuženi za pripadnost i finansiranje palestinskog pokreta Hamas
Uhapšene osobe su u poslednje dvije godine preusmjerile oko sedam miliona evra prikupljenih navodno u dobrotvorne svrhe, navelo je tužilaštvo.
Policija je zaplijenila sredstva u ukupnoj vrijednosti od preko osam miliona eura.
Istraga je započela nakon uočenih sumnjivih finansijskih transakcija, a proširena je saradnjom sa holandskim vlastima i drugim zemljama EU, uz koordinaciju agencije Evrodžast.
Premijerka Đorđa Meloni zahvalila je vlastima na posebno kompleksnoj i značajnoj operaciji kojom je otkriveno finansiranje Hamasa preko takozvanih dobrotvornih organizacija.
Izraelski ambasador u Italiji Džonatan Peled, takođe je pohvalio rad policije i izrazio zahvalnost italijanskoj vladi.

Veliko hapšenje u Italiji: Devet osoba osumnjičeno za finansiranje Hamasa

Italijanski parlament odobrio je danas reformu kojom se ublažava kontrola i sankcionisanje javnih tendera, uprkos protivljenju sudija i opozicionih poslanika koji tvrde da će to podstaći rasipništvo.
Reformu je koalicija premijerke Đorđe Meloni predstavila prije dvije godine, a ona ograničava ovlašćenja italijanskog Revizorskog suda, koji je odgovoran za obezbjeđivanje poštovanja italijanskih i pravila Evropske unije (EU) o korišćenju javnih sredstava, prenosi agencija Rojters.
Prijedlog zakona je danas usvojen u gornjem domu sa 93 glasa za i 51 protiv.
Među uvedenim promjenama predviđa se da maksimalna kazna za administratore koji nemarno koriste javna sredstva ne može preći 30 odsto gubitka prouzrokovanog njihovim radnjama, odnosno dvije njhove godišnje plate.
Vlada tvrdi da će promjene pomoći ekonomiji ubrzavanjem procedura i prevazilaženjem oklijevanja među političarima da odobravaju javne nabavke iz straha da će se suočiti sa zahtjevima revizora.
Članovi suda i opozicioni poslanici upozorili su da će nova reforma dovesti do rasipničkog trošenja i mogućih zloupotreba.
Građani će o reformi odlučivati na referendumu na proljeće sljedeće godine.

U Italiji usvojena reforma kojom se ublažava kontrola javnih tendera, pravosuđe se protivi

U italijanskom planinskom selu Paljara dei Marsi, u regiji u centralnom dijelu zemlje Abruco, više je mačaka nego ljudi.
U martu je u ovom selu bila velika proslava zbog onoga što se rijetko događa u njemu, a to je rođenje djeteta. Naime, Lara Busi Trabuko je prvo dijete rođeno u ovom selu u posljednjih 30 godina, čime se broj stanovnika povećao na 20. Cijela zajednica je prisustvovala djevočicinom krštenju, a dijete je postalo turistička atrakcija.
Prema riječima njene majke Ćinzije Trabuko, oni koji nisu znali za Paljara dei Marsiju dolaze u ovo selo samo zato što su saznali za Laru. Djevojčica je za mještane simbol nade, ali i podsjetnik na ozbiljnu demografsku krizu u Italiji.
Broj rođenih u ovoj državi je 2024. bio najmanji ikada - iznosio je 369.944. Time je nastavljen negativni 16-godišnji trend. Stopa fertiliteta je 2024. takođe bila rekordno niska - rođeno je 1,18 djece po ženi, što je jedna od najnižih stopa fertiliteta u Evropskoj uniji.
Nekoliko je razloga za to, a neki od njih su nesigurno tržište rada, značajno iseljavanje mladih, nedovoljna podrška zaposlenim majkama i rast neplodnosti muškaraca. Nadalje, nije mali broj onih koji jednostavno ne žele imati djecu, piše britanski list Gardijan.

U italijanskom selu rođeno prvo dijete u posljednjih 30 godina

Italijansko tijelo za zaštitu tržišnog takmičenja propisalo je kaznu od 256 miliona eura irskom avioprevozniku Ryanairu, navodeći da je ta kompanija primjenjivala kompleksnu strategiju kojom je otežavala putničkim agencijama kupovinu karata za njene letove.
Prema navodima italijanskog nadzornog tijela, avioprjevoznik je od aprila 2023. do aprila ove godine zloupotrebljavao svoj dominantni položaj na tržištu, jer je značajno otežao spoljnim pružaocima usluga, poput putničkih agencija, kupovinu karata za svoje letove, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Iz Ryanaira su odmah najavili da namjeravaju da ulože žalbu na odluku.
Istraga je otkrila da je Ryanair krajem 2022. počeo da razmatra načine na koje može ometati rad putničkih agencija i onemogućiti im rezervacije letova, navodi se u saopštenju nadzornog tijela.
- Kompleksne mjere kompanija je primjenjivala od aprila 2023. godine, a njihovom primjenom avioprevoznik je "zloupotrebljavao značajnu tržišnu moć - navodi regulator.
Primjera radi, Ryanair je otežavao i sprječavao kombiniranje svojih letova s letovima drugih avioprevoznika i blokirao police osiguranja drugih pružalaca.
U aprilu je Ryanair ponovo uspostavio određene komponente svoga sistema za rezervacije, čime bi, prema navodima nadzornog tijela, trebalo da omogući "stvarno tržišno takmičenje", budu li one ispravno primijenjene.
Ryanair je odluku nazvao "bizarnom", pozivajući se na odluku milanskog suda prema kojoj je, kako je naveo avioprevoznik, potvrđen njegov poslovni model.

Italija propisala Ryanairu kaznu od 256 miliona eura

Pripadnici italijanske Guardia di Finanza otkrili su u tovaru kamiona vozača iz Bosne i Hercegovine čak 138 kilograma ultra čistog kokaina, čija je vrijednost oko 15 miliona eura.
Riječ je o jednoj od najvećih pošiljki zaplijenjenih u italijanskoj luci Čivitavekija koja se nalazila unutar kamiona koji se istovren sa broda koji je doplovio iz Barselone.
Kako prenose italijanski mediji, izuzetna nervoza i uznemirenost vozača iz BiH, koji je bio za volanom kamiona slovenačke kompanije izazvali su sumnju istražioca carinskog terminala, pa su dodatno kamion pretražili rendgenskim pregledom, koji je otkrio neke anomalije u teretu.
Teret je potom podvrgnut jedinici za otkrivanje droga s psima “Civitavecchia Guardia di Finanza”. Zahvaljujući psu Džekpotu, Italijani su uspjeli da pronađu 120 blokova kokaina unutar šest glomaznih industrijskih vreća koje su sadržavale recikliranu plastiku.
Droga, izuzetne čistoće, ima uličnu vrijednost od 15 miliona eura. Kako prenose mediji, 42-godišnji državljanin BiH je vjerovatno bio samo “kurir”, a odmah je pritvoren po nalogu Kancelarije tužioca Čivitavekije, na čelu s glavnim tužiocem Albertom Liguorijem. Operaciju su sproveli Pomorska granična policija Čivitavekije, grupa Finansijske policije i Agencija za carine i monopole Lazio 3.
Državljanin BiH je odmah prebačen u gradski zatvor. Italijanski mediji prenose da je današnji ishod akcije predstavlja još jedan primjer operativne sinergije između Državne policije, Finansijske policije i Agencije za carine i monopole.

1084x550

Italija: Vozač iz BiH uhvaćen sa 138 kg kokaina vrijednog 15 miliona eura

Italiju će tokom zimske sezone posjetiti 14,4 miliona stranih turista, 21,1 odsto više nego prošle godine, navodi se u objavljenoj prognozi instituta Demoskopika.
Prema očekivanjima, strani turisti će tokom zime ostvariti oko 52 miliona noćenja u Italiji, što je povećanje od skoro 29 odsto u odnosu na prošlu godinu, prenose Nezavisne novine.
Procjenjuje se da će ukupno 29,7 miliona turista, stranih i domaćih, putovati po Italiji ove zime i ostvariti 93 miliona noćenja.
Ako se projekcije ostvare, ukupan broj turista će porasti 8,2 odsto međugodišnje, a broj noćenja 14,3 odsto.
Rast turizma donosi i veće prihode, tako da bi direktna potrošnja turista u Italiji trebalo da poraste 9,1 odsto međugodišnje na 14,8 milijardi EUR.
Analitičari su naveli da takav trend može da dodatno stimuliše italijansku ekonomiju, posebno sektore ugostiteljstva, smještaja i transporta. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

1250x600

Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

Italijanski parlament je zvanično uvrstio zločin femicida – namjernog ubistva žena i djevojaka zbog njihovog pola – u krivični zakonik uz kaznu doživotnog zatvora.
Prijedlog zakona je jednoglasno usvojen u utorak, što je italijanska premijerka Đorđa Meloni opisala kao znak „političke kohezije protiv varvarske prirode nasilja nad ženama“, prema navodima italijanskog javnog servisa RAI.
Parlament takođe razmatra prijedlog zakona koji zabranjuje seksualni odnos bez „slobodne i stvarne saglasnosti“.
- Udvostručili smo sredstva za centre protiv nasilja i skloništa, promovisali hitnu telefonsku liniju i sproveli inovativne obrazovne i kampanje podizanja svijesti. Ovo su konkretni koraci napred, ali ovdje nećemo stati. Moramo nastaviti da radimo još mnogo, svakoga dana - rekla je Meloni, prema navodima agencije AP.
Glasanje se poklopilo sa Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama Ujedinjenih nacija.
Italija je prošle godine zabilježila 106 slučajeva femicida, od kojih je 62 počinio partner ili bivši partner, navodi AP, pozivajući se na italijansku statističku agenciju.
Ove brojke su u skladu sa globalnim trendovima koji pokazuju da je skoro dvije trećine ubistava žena počinio partner ili član porodice, prema podacima UN Women koje prenosi Al Džazira.
Uporno prisutan problem nasilja nad ženama skrenuo je pažnju italijanske javnosti u novembru 2023. godine, kada je 22-godišnju studentkinju Đuliju Čeketin izbo nožem njen dečko. On je kasnije osuđen na doživotni zatvor.
Grupe za ljudska prava u Italiji, poput feminističkog pokreta „Non Una di Meno“ (Ni jedna manje), tvrde da se vlada Meloni previše fokusira na kazne, a premalo na prevenciju nasilja.
Italija je jedna od rijetkih zemalja Evropske unije koja nema obavezno seksualno obrazovanje u javnim školama, a mnogi programi zahtijevaju saglasnost roditelja.
„Non Una di Meno“ je ove nedjelje poručio da se vlada mora fokusirati i na „seksualno i emotivno obrazovanje“, kao i na „ekonomsku dobrobit žena“.

Femicid u Italiji biće kažnjiv doživotnom robijom

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: italija