Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zatražio je da se film "Roda", kosovskog reditelja Isa Ćosje ponovo javno prikaže, nakon što je njegova projekcija nasilno prekinuta 3. septembra zbog negodovanja grupe građana kojima je zasmetalo što je film na albanskom jeziku.
- Očekujemo od policije i tužilaštva da identifikuju počinioce i procesuiraju ih. Važno je omogućiti ponovnu javnu projekciju filma - navodi se u saopštenju.
Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ispričao Jasmin Murić, jedan od gledalaca, grupa nepoznatih osoba je uzvikivala uvrede i zahtijevala prekid projekcije u okviru Džada Film festivala u podgoričkom naselju Zabjelo.
Uprava policije se nije zvanično oglasila, ali je za RSE nezvanično rečeno da i dalje "prikupljaju obavještenja i postupaju po nalogu tužioca".
Organizatori festivala potvrdili su da je došlo do "neprijatne situacije" i da je projekcija prekinuta iz bezbjednosnih razloga.
Nisu željeli da dodatno komentarišu slučaj za RSE.
Dio političkih stranaka i civilnog društva pozvao je nadležne da hitno sankcionišu ovakvo nasilničko ponašanje i zaštite dostojanstvo umjetnika, građana i javnog prostora.
<h2>Šta je ispričao jedan od očevidaca?</h2>
Jasmin Murić, koji je bio dio publike, za RSE opisuje tok događaja.
- Nakon uvodnih scena i prvih izgovorenih riječi na albanskom, desetak ljudi je napustilo projekciju uz ružne komentare. Nakon 20 minuta, grupa ljudi koja je stajala u blizini počela je glasno dobacivati tražeći da se projekcija prekine - kazao je Murić.
Kako dodaje, osoba iz organizacije ih je zamolila za tišinu i da dozvole nastavak projekcije, ali je naišao na ozbiljne prijetnje i uvrede, pa čak i naznake fizičkog nasrtaja.
Situacija se, dodaje Murić, malo smirila, ali oko 15 minuta kasnije pojavila se druga grupa od sedam-osam osoba, starosti između 20 i 40 godina.
- Oni su agresivno i glasno tražili da se projekcija odmah prekine. Uzvikivali su: 'Ugasite ovo odmah', 'ne može šiptarski film na Zabjelo', 'ovo vas je platila njihova ambasada'… Živim ovdje i ne možete mi puštati šiptarski film… - prepričava Jasmin.
Kaže da grupu nisu interesovala objašnjenja organizatora da je film koprodukcija Crne Gore, već su insistirali da se prekine sa projekcijom.
- Organizatori su odmah postupili po 'naređenju'. Policija koja je bila u blizini, dva automobila na početku i kraju ulice, nije reagovala dok sam ja bio tamo - navodi Murić.
Dodaje da ni nakon toga nije vidio policiju a ostao je još desetak minuta nakon kraja.
- Ni zaštitar nije reagovao. Jedna gospođa iz organizacije se na mikrofonu izvinila što je film pušten, objašnjavajući da nije bila namjera da nekog uvrijede - ističe on.
<h2>"Ovo nije počelo juče"</h2>
Jedan od producenata filma "Roda" Ivan Đurović za RSE kaže da ga niko iz nadležnih Vladinih institucija nije kontaktirao nakon prekida projekcije, niti bilo koga iz filmske ekipe.
Ističe da je iznenađen, ali da za incident ne krivi one koji su ga izazvali.
- Ne krivim te osobe. Društvo je zatrovano. Sa svim tim informacijama kojima su izloženi, s tom vrstom indoktrinacije, trovanjem ništa nije iznenađenje - istakao je Đurović.
Đurović naglašava da je "Roda" priča o položaju žena u ruralnim krajevima Crne Gore, ali i cijelog okruzenja.
- Na filmu su radili ljudi, osim većeg dijela autora i ekipe iz Crne Gore, još pet država iz okruženja, kao i iz Turske. Režiser Isa Ćosja je rođen upravo u selu Vusanje, u Gusinju, na granici sa Albanijom. Logično je da je film na albanskom jeziku - navodi Đurović.
Sve vidi kao dublji i sistemski problem "jer država i društvo su imali dovoljno vremena, ali se nisu suštinski posvetili emancipaciji društva".
Zaključuje da se društvo nalazi na ivici ozbiljne krize.
- To nije počelo juče. Društvo je odavno zapušteno. Dozvoljeno je da svako rovari, a niko se ozbiljno ne bavi borbom protiv ovih poremećaja - navodi on.
Upozorava da su ovakvi incidenti simptom mnogo ozbiljnijeg problema.
- Ovo što se dešava je društveni rak koji nas sve zajedno nagriza - ističe on.
<h2>Pozivi nadležnima da otkriju počinioce</h2>
Nasilni prekid projekcije izazvao je osude dijela javnosti, nevladinog sektora, kao i predstavnika političkog i vjerskog života.
Osim što je traženo da se projekcija filma ponovi i identifikuju počinioci, iz kabineta predsjednika Crne Gore je poručeno da nasilni prekid projekcije filma predstavlja grubu diskriminaciju i otvorenu netrpeljivost samo zato što je film snimljen na albanskom jeziku.
- To je alarm da temeljne društvene vrijednosti trpe ozbiljan udar - naveo je kabinet predsjednika Crne Gore.
Ministarstvo kulture i medija saopštilo je da su iznenađeni i zabrinuti, ocijenivši da je riječ o činu netolerancije koji nema mjesta u Crnoj Gori.&nbsp;
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić poručio je da je prekid filma "napad na kulturnu raznolikost" Crne Gore.
- Neke rode su donijele (ne)kulturu na crnogorskim i podgoričkim džadama. Albanski jezik je bogatstvo naše kulture - napisao je Fejzić na mreži X.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da nasilno prekidanje projekcije filma na albanskom jeziku nije samo pitanje albanske zajednice već pitanje Crne Gore.
- Najodgovorniji da reaguju i obezbijede prikazivanje filma jesu predsjednik države, predsjednik Vlade i predsjednik Skupštine. Nažalost, njihova reakcija izostaje - istakao je Đeljošaj.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj očekuje odlučnu reakciju institucija i najavio da će se "lično založiti da nadležni pronađu organizatore i počinioce gnusnog događaja".
Na vlasti u Crnoj Gori je koalicija koju čine Pokret Evropa sad, stranke rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i stranke nacionalnih manjina Albanaca i Bošnjaka.
<h2>Šta je poručeno iz EU?</h2>
Nevladine organizacije upozorile su da ovakav incident predstavlja opasan napad na slobodu umjetničkog izražavanja i otvoreni izliv netrpeljivosti zbog jezika i nacionalne pripadnosti.
- Grupa nasilnika je prekinula projekciju samo zato što je film na albanskom jeziku. Ovakav napad u državi koja se ustavno definiše kao građanska i multietnička je posebno zabrinjavajući - navodi se u zajedničkom saopštenju više NVO.
Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, koja je finansijski podržala festival, oglasila se kratkim saopštenjem na mreži X.
- Sloboda umjetničkog izražavanja predstavlja sastavni dio slobode govora i jednu od suštinskih demokratskih vrijednosti - poručili su iz Delegacije.
<h2>O filmu i festivalu</h2>
Film "Roda" je dugometražni igrani film crnogorskog reditelja Isa Ćosje, porijeklom iz Gusinja, a premijerno je prikazan 2024. godine na festivalu PriFest u Prištini.
Radnja filma smještena je u napušteno selo Vusanje, na crnogorsko-albanskoj granici, a kroz priču o tri generacije žena tematizuje pitanje emigracije.
U pitanju je prvi crnogorski filmski projekat koji je podržao evropski fond Eurimages, uz podršku od 80.000 eura.
Festival Džada Film, koji se održava već deset godina, međunarodni je festival debitantskog filma, sa projekcijama na otvorenom širom Podgorice.
Organizatori ističu da festival promoviše multikulturalnost i slobodu umjetničkog izraza.
Albanski u Crnoj Gori ima status jezika u službenoj upotrebi, a Albanci čine oko pet odsto stanovništva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Slučaj nasilno prekinutog filma na albanskom jeziku: Policija prikuplja obavještenja, producent kaže da je društvo na ivici ozbiljne krize

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv okrivljenog Marka Kalezića, bivšeg načelnika Uprave policije, Odeljenja bezbjednosti Danilovgrad, zbog zlostavljanja Ivana Đurovića.&nbsp;
Kako je saopšteno iz ODT-a, sumnja se da je zlostavljanje izvršeno u novembru 2020.godine.

Optužni prijedlog protiv bivšeg načelnika policije zbog zlostavljanja Đurovića

U novoj sezoni, u 2025. godini, Podgoričke priče počeće 29. januara u 20 sati sa predstavljanjem producenta Ivana Đurovića, u Multimedijlnoj sali Kulturno - informativnog centra (KIC) "Budo Tomović", naveli su u saopštenju KIC-a.&nbsp;
Oni su dodali da je u filmskom i televizijskom svijetu Ivan i te kako poznat i u zemlji i u inostranstvu.
- Pripada srednjoj generaciji producenata koji su na nov način zaplovili filmskim vodama - kazali su u saopštenju.
Koliko je bilo lijepo, teško i zahtjevno, kako navode, podijeliće sa moderatorom Vanjom Kovačevićem i podgoričkom publikom - ističu u saopštenju.&nbsp;
- Ivan Đurović je rođen 1974. godine u Podgorici. Završio je Fakultet dramskih umjentosti na Cetinju, odsjek - produkcija. Osnivač je prve nezavisne filmske producentske kuće „Artikulacija Film“, koja djeluje još od 2001. godine, najprije kao NVO, a od 2004. godine je preregistrovana u d.o.o. Producent i koproducent više od dvadesetak dugometražnih igranih, dokumentarnih i kratkih filmova. Učestvovao je u produkciji većeg broja visokobudžetnih reklamnih spotova za poznate svjetske brendove, muzičkih spotova kao i u više inostranih TV projekata koji su emitovani na najprestižnijim svjetskim TV kanalima (Paramount/CBS, BBC Top Gear, Three man go to Venice); Travel, Discovery, Dsf…). Specijalizirao je TV produkciju na Fakultetu dramskih umjetnosti Cetinje. Pokretač je Montenegro Film Foruma. Uvršten je u BBC professional guide sa preporukama za Crnu Goru - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Dodaju i da je predstavnik Crne Gore u programu PRODUCERS ON THE MOVE 2014. godine. Član je Evropske filmske akademije. Jedan je od osnivača i prvi predsjednik strukovnog udruženja UFPRCG. Jedan je od koautora Zakona o kinematografiji. Filmovi na kojima je radio, prikazivani su širom svijeta i dobili su brojne nagrade. Radio je brojne reklamne kampanje za najznačajnije domaće klijente kao producent, izvršni producent i kreativni direktor (Crnogorski telekom, Nto CG, Voli, SBBET…), kao i nekoliko političkih kampanja. Trenutno je magistrant na FDU Cetinje.

1250x600

KIC: U srijedu gost tribine „Podgoričke priče” Ivan Đurović

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: ivan-durovic