Odluka da se za direktora Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" naimenuje Ivan Radulović, osvjedočeni velikosrpski protagonista, šalje novu skandaloznu poruku o upravljanju institucijama kulture po mjeri onih koji negiraju Crnu Goru i njen identitet, saopštio je gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković. 
Đurašković je rekao da je dojučerašnja direktorica ustanove Dragica Lompar pokazala da se institucijom od nacionalnog značaja može upravljati odgovorno i stručno.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Flompar-nezakonito-imenovanje-radulovica-je-samo-kontinuitet-rada-mkm-skandali-koji-prate-mandat-vujovic-tuzna-slika-stanja-u-tom-resoru&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Što je očigledno bio razlog da se, umjesto produženja mandata, dogodi promjena po mjeri političkih i ideoloških kriterijuma koji su sve samo nijesu crnogorski - istakao je Đurašković.
On je naveo da Ivan Radulović dijeli stavove koji su u suprotnosti sa vrijednostima koje Nacionalna biblioteka ,,Đurđe Crnojević’’ treba da njeguje, afirmišući ideje koje dijele i narušavaju nacionalni i kulturni identitet Crne Gore, uključujući i ideju o vraćanju kapele na Lovćenu.
Posebno ističe da je neprihvatljivo da se prilikom imenovanja čelnih ljudi institucija kulture smještenih na Cetinju zanemaruje izuzetan stručni kadar sa Cetinja, koji bi kvalitetno i efikasno odgovorio zadatku upravljanja Nacionalnom bibliotekom, ali i drugim institucijama kulture.
- Kultura se ne čuva imenovanjima po mjeri politike i raznih parapolitičkih velikosrpskih organizacija, već odgovornošću prema znanju, struci i vrijednostima na kojima počiva Crna Gora - poručio je Đurašković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đurašković: Skandalozna poruka o upravljanju institucijama kulture po mjeri onih koji negiraju Crnu Goru i njen identitet

Smjena direktorice Nacionalne biblioteke Crne Gore Dragice Lompar još je jedan brutalan primjer partijskog nasilja nad državnim institucijama i crnogorskim interesima, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Komentarišući ovaj potez Vlade, Huter je istakao da je sa čela krovne ustanove naše kulturne baštine uklonjena žena koja je svoj posao obavljala profesionalno, časno i odgovorno, a da se dovodi kadar bez znanja, iskustva i ikakve veze sa bibliotekarstvom i kulturom.
- Njegova jedina preporuka nije stručnost, već političko–crkvena podobnost i bliskost sa popovima iz susjedne Srbije. Ovo nije slučajnost, već plansko urušavanje institucija i otvorena kolonizacija kulturnog prostora Crne Gore - naglasio je Huter na Fejsbuku.
On je podsjetio da je Dragica Lompar javno ukazala na jednu od najvećih sramota koja se desila pod okriljem Ministarstva kulture.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Flompar-nezakonito-imenovanje-radulovica-je-samo-kontinuitet-rada-mkm-skandali-koji-prate-mandat-vujovic-tuzna-slika-stanja-u-tom-resoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Razotkrila je prljave i nečasne radnje oko dodjele najvećeg državnog priznanja. Od tog trenutka postala je meta. Ministarka kulture nije tražila rješenje za sistem, već osvetu nad onima koji se usuđuju da govore istinu. I našla ga je: poslušnog, ali nestručnog izvršioca - dodao je Huter.
Prema njegovom mišljenju, Cetinje i Crna Gora tonu sve dublje u političko, kulturno i institucionalno poniženje.
- A mi? Predugo ćutimo. Predugo pristajemo. Ja sam otvoreno i jasno na strani pravde i istine, podrška Dragici Lompar i svim stručnim, profesionalnim i časnim ljudima koji brane dostojanstvo crnogorskih institucija. Ovo nije pitanje jedne funkcije — ovo je pitanje opstanka kulture, države i samopoštovanja crnogorskog - poručio je Huter.

Huter o razrješenju Lompar: Brutalan primjer partijskog nasilja nad državnim institucijama, jedina preporuka Raduloviću političko-crkvena podobnost

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Tamara Klikovac

Lompar: Nezakonito imenovanje Radulovića je samo kontinuitet rada MKM, skandali koji prate mandat Vujović tužna slika stanja u tom resoru

Crna Gora, sa stopom zatvorenika većom od evropskog prosjeka, mora da spovede institucionalne i operativne reforme u cilju rješavanja svih izazova u sistemu zatvora, prije svega problema prenatrpanosti, koji je zabrinjavajući, saglasni su sagovornici Agencije MINA.
Ivan Radulović iz Građanske alijanse kazao je Agenciji MINA da je u Crnoj Gori ostvaren napredak kada je riječ o poštovanju ljudskih prava osoba lišenih slobode, ali da se u praksi neprestano nailazi na nove izazove u pogledu poštovanja njihovih prava.
Glavna savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Marijana Sinđić, poručila je da u toj instituciji neće biti zadovoljni dok se u potpunosti ne iskorijene sporadični slučajevi nepoštovanja ljudskih prava osoba lišenih slobode.
- Poštovanje ljudskih prava lica lišenih slobode je ogledalo poštovanja ljudskih prava u društvu - rekla je Sinđić Agenciji MINA.
Ona je kazala da Zaštitnik, koji vrši poslove Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM), u okviru preventivnog mandata obilazi sva mjesta na kojima se nalaze osobe lišene slobode i prati poštovanje njihovih ljudskih prava.
Sinđić je navela da Zaštitnik, u okviru reaktivnog mandata, postupa po pritužbama osoba lišenih slobode, dodajući da je postupak po pritužbama besplatan i strogo povjerljiv.
Odgovarajući na pitanje koji su to glavni problemi i izazovi koji dovode do ugrožavanja ostvarivanja ljudskih prava osoba lišenih slobode, Radulović je kazao da je Crna Gora prestigla evropski prosjek po broju osuđenika na 100 hiljada ljudi.
- Stopa zatvorenika u Crnoj Gori iznosi 168 osuđenika na 100 hiljada ljudi, dok je prosjek u Evropi 124, pri čemu, uz to povećanje koje se desilo, vidimo da u proteklim decenijama nije došlo do unapređenja kada su u pitanju kapaciteti, infrastruktura, uslovi - naveo je Radulović.
Na problem prenatrpanosti ukazali su i iz institucije Zaštitnika, u izvještaju o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za prošlu godinu, navodeći da je obilaskom Istražnog zatvora potvrđeno da problem prenatrpanosti ostaje ključni izazov, s negativnim posljedicama po uslove boravka, zdravstvenu zaštitu i ukupnu dobrobit pritvorenih osoba.
Sinđić je kazala da je, zbog manjka prostora, bilo dosta pritužbi zatvorenika.
- Prenatrpanost je hronični problem, koji ove godine, mogu slobodno da kažem, zabrinjava - navela je Sinđić.
Ona je rekla da Uprava za izvršenje krivičnih sankcija ulaže određene napore u cilju rješavanja tog izazova.
Sinđić je ukazala da je, u periodu kada su radili na izveštaju o radu Zaštitnika za prošlu godinu, u Istražnom zatvoru bilo smješteno 390 zatvorenika, a smještajni kapacitet je 270.
Ona je dodala da je 150 zatvorenika tada premješteno u zatvor za kratke kazne.
- Mislim da to je veliki problem, koji će dovesti i do velikog broja presuda Evropskog suda za ljudska prava i velikih troškova za isplate naknada osobama koje su boravile u takvom prostoru - rekla je Sinđić, ističući da prenatrpanost negativno utiče i na druga prava zatvorenika i pritvorenika.
Prenatrpanost, kako je navela, utiče i na pravo na privatnost, na posjete, kao i na pravo na šetnju, koje onda ne može da traje koliko je pravilnikom određeno.
Upitan koje su reforme neophodne u sistemu zatvora da bi postojeći problemi bili riješeni, Radulović je kazao da su u civilnom sektoru svjesni kakvo je stanje i kolikim sredstvima se raspolaže i da, imajući to na umu, ukazuju i na neke manje reforme koje bi trebalo sprovesti.
- Ali da budem potpuno otvoren, dok god ne bude većih reformi, ovaj problem neće biti riješen - istakao je Radulović.
Sinđić smatra da reforme moraju da budu kako institucionalne, tako i operativne.
- Institucionalne - mora da se stvori atmosfera da je potrebno da se izgrade određeni objekti i primijene alternativne kazne, kako bi se smanjio broj pritvorenih lica - kazala je Sinđić.
Ona je poručila da je potrebno sprovesti reforme u svakom segmentu prava lica lišenih slobode.
- Kako u pristupu zdravstvenoj zaštiti, u programima rehabilitacije, reintegracije, tretmanskom radu, jer svaki segment prava zatvorenika mora da se reformiše. Reforme u zatvoru treba da se baziraju na ljudskosti, reintegraciji, prevenciji recidiva, a ne na kazni - navela je Sinđić.
Ona je ukazala da je pomak to što je specijalna zatvorska bolnica u fazi izgradnje, navodeći da se nada da će ta ustanova brzo biti funkcionalna, jer bi to automatski rasteretilo kapacitete odjeljenja u Specijalnoj bolnici u Dobroti.
Sinđić je dodala da u pritvoru nema radno angažovnog psihologa, koji je, kako smatra, i te kako potreban.
Odgovarajući na pitanje da li u Crnoj Gori postoji djelotvorna zaštita od torture i nasilja, Radulović je istakao da je suština da se podigne svijest o tome da trenutkom lišenja slobode ne prestaju ljudsko dostojanstvo i osnovna ljudska prava neke osobe.
- U tom trenutku država preuzima i veću odgovornost, budući da to lice koje je lišeno slobode zavisi u većoj mjeri od te iste države, odnosno institucije u kojoj se nalazi - kazao je Radulović.
On je naveo da se, u proteklih godinu, dvije, smanjio broj osoba koje se GA obraćaju zbog torture.
- Ukoliko pogledamo dosadašnja neka iskustva i neefikasne istrage, nameće se pitanje da li su ljudi koji su žrtve torture obeshrabreni, pa je ne prijavljaju, odnosno ne javljaju nam se za pomoć, ili se zaista u praksi smanjio broj tih slučajeva - rekao je Radulović.
Prema njegovim riječima, procesi koji prate slučajeve torture su prilično spori i obeshrabrujući.
Sinđić smatra da država, kada je riječ o institucionalnom okviru, može adekvatno da odgovori na torturu.
Ona je podsjetila na slučaj Milić-Nikezić, kada je institucija Zaštitnika jedina ustanovila da se tortura dogodila, a Evropski sud za ljudska prava Ombudsmanovo mišljenje pomenuo na 23 mjesta u presudi.
Sinđić je podsjetila i na slučaj iz januara 2015. godine – na torturu nad zatvorenicima u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija.
Ona je ocijenila da su u tom slučaju zakazali i Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, ali i pravosudni organi, dodajući da su zatvorenici u rekordnom roku osuđeni na kazne zatvora, dok je tek 2019. godine bila prva presuda protiv službenih lica - nepravosnažna.
- Imam utisak da pravosudni organi moraju da izvrše ozbiljnu reformu, da uvedu veći broj sudija, da se promijeni njihov status, da sudije i pravosudni organi budu nezavisni u svojim odlukama, samostalni i bez ikakvih pritisaka - kazala je Sinđić.
Upitan da li je Crna Gora napravila suštinski napredak u borbi protiv policijske torture, Radulović je kazao da je GA, kada se obilježavao Međunarodni dan borbe protiv policijske brutalnosti, glasno kritikovala institucije.
- Naš stav je bio da je upravo ta institucionalna pasivnost dala vjetar u leđa nastavku torture. Da li se broj slučajeva smanjio? Jeste - naveo je Radulović i poručio da su neophodne reforme u pravosudnom sistemu, koje bi podrazumijevale povećanje kadrovskih kapaciteta.
On je kazao da je za ovu godinu najavljena posjeta Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), dodajući da je GA počela da obilazi mjesta na kojima se mogu naći osobe lišene slobode - Odjeljenja bezbjednosti, kao i da će u junu objaviti izvještaj o tome.
Radulović je naveo da su uslovi koje su zatekli u Odjeljenju bezbjednosti Bijelo Polje ispod minimuma standarda koji bi, kako to preporuke ukazuju, trebalo dostići.
- Imam saznanja da su, u međuvremenu, nadležni obišli to Odjeljenje bezbjednosti i počeli da gledaju na koji način se može unaprijediti stanje - kazao je Radulović, navodeći da su u drugim opštinama zatekli znatno bolje stanje.
Upitana o predlogu za produženje pritvora sa tri na pet godina osumnjičenima za najteža krivična djela, a koji je na kraju povučen, Sinđić je rekla da je dobro što je taj predlog izmjena Zakonika o krivičnom postupku povučen, jer je u suprotnosti sa Ustavom, Evropskom konvencijom i praksom Evropskog suda.
- Pritvor nije kazna, pritvor je obezbjeđenje okrivljenog u postupku. To bi automatski bilo kao kazna - navela je Sinđić.
Radulović je kazao da je pitanje koje se tu nameće - "zašto toliko dugo traju sudski procesi".
- Taj predlog se naročito aktuelizovao u novembru prošle godine i to je bilo izazvano teškim dvostrukim ubistvom koje se desilo u Podgorici, u jednom od najfrekventnijih djelova grada - rekao je Radulović.
On je kazao da je uslijedio period prebacivanja krivice na relaciji tužilaštvo – sudovi - policija.
- Vidjeli smo da se prebacuje odgovornost sa jednih na druge. Mišljenja smo da je kompletan sistem u tom slučaju zakazao - naveo je Radulović.

Crna Gora iznad evropskog prosjeka: Zabrinjava problem prenatrpanosti zatvora

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: ivan-radulovic