Krajem 2018.godine Vlada je zadužila Ministarstvo prosvjete da se uradi &nbsp;akcioni plan i da se izvrši remedijacija onamo gdje su koncentracije &nbsp;radona povećane, odnosno da do 2019. godine akcioni plan bude završen i da se hitno počne sa remedijacijom objekata prema programu zaštite od radona - podsjetila je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;direktorica Centra za klimatske promjene Ivana Vojinović i upozorila na nedopustivo dug protok vremena otkad je taj plan usvojen , a nije sproveden.
Podsjetila je da je taj akcioni plan tada donijelo Ministarstvo održivog razvoja i turizma za period 2019 - 2023.godina, koje je zadužilo Ministarstvo prosvjete da u svakoj godini izdvoji minimum 40.000 eura na ime te aktivnosti, sa remedijacijom je trebalo da se počne 2020.godine
Ekološki inspektor je naložio da 62 škole ponovo izmjere koncentraciju radona nakon što je utvrđeno da su u &nbsp;brojnim školskim prostorijama, još od 2017.godine,izmjerene vrijednosti iznad dozvoljenih granica. Radon je radioaktivni gas koji predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje, naročito pri dužem izlaganju, a škole su mjesta gdje djeca i zaposleni provode veliki dio dana.
Neprijatno su iznenađeni svi, kaže Vojinović, koji su pročitali informaciju koju je objavilo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera objavilo o prisutnoj koncentraciji radona u školama, a naročito uključujući veliki protok vremena.
- Moj nedvosmisleni zaključak je da ovoliko nedopustivo dug protok vremena je definitivno pokazatelj da postoji veliki problem koji se tiče inertnosti u postupanju nadležnih organa, konstantnog tog zanemarivanja izvršavanja zakonom delegiranih obaveza, obaveza koje su definisane različitim strateškim dokumentima u različitim državnim planovima i programima, upravo u ovoj oblasti i konkretno kada je riječ o radonu- rekla je Vojinović.
Dodaje da je radon prirodni radioaktivni gas koji se nalazi u stijenama i zemljištu, a nastaje radioaktivnim raspadanjem uranijuma i on je gas &nbsp;bez boje ukusa i mirisa.Čulno se ne može osjetiti, te se njegova detekcija identifikuje kroz postavljanje mjernih uređaja, takozvanih dozimetara pomoću kojih se jasno može utvrditi da li postoji povećana koncentracija tog gasa.&nbsp;
- &nbsp;Radon u principu se nalazi u suterenima, prizemljima, eventualno prvim spratovima nekih višespratnih objekata i prolazi uglavnom kroz pukotine u temeljnim pločama, podnim pločama ili nekim šupljinama oko vodovodnih i kanalizacionih cijevi. Mjerenje koncentracije radona u svim vaspitno obrazovnim institucijama je sprovedeno od 2016. do 2017.godine, a to je bila aktivnost u sklopu jednog velikog projekta za koji je tadašnja Vlada dobila podršku Međunarodne agencije za atomsku energiju iz Beča i nosilac tih aktivnosti je bila obaveza tadašnjeg Ministarstva prosvjete, ali i svih pravnih sljedbenika tog Ministarstva prosvjete, jer je tada u taj projekat bilo uključeno &nbsp;tadašnje ministarstvo zaduženo za životnu sredinu Ministarstvo održivog razvoja i turizma, CANU i mjerenja su izvršena u 244 vaspitno obrazovne institucije, dječje vrtiće, osnovne i srednje škole, resursne centre, domove učenika i postavljeno je tom prilikom preko 4.000 dozimetara u suterenima i na prvim spratovima i negdje krajem 2017.godine ta mjerenja su završena. Krajem 2018.godine Vlada je zadužila Ministarstvo prosvjete da se uradi taj akcioni plan i da se izvrši remedijacija onamo gdje su koncentracije povećane, odnosno da do 2019. godine taj akcioni plan bude završen i da se hitno počne sa remedijacijom objekata prema programu zaštite od radona koje je tada donijelo Ministarstvo održivog razvoja i turizma za period 2019 - 2023.godina, zadužilo je Ministarstvo prosvjete da u svakoj godini izdvoji minimum 40.000 eura na ime te aktivnosti, sa remedijacijom je trebalo da se počne 2020.godine- podsjetila je Vojinović.
Dodaje i da se uklanjanje tog radioaktivnog gasa vrši na prilično jednostavan i lak način, putem popravki eventualnih pukotina ili ugradnjom sistema za ventilaciju.&nbsp;
- Ove godine u sklopu provođenja monitoringa o stanju životne sredine od strane Agencije za zaštitu životne sredine se nije sprovodio monitoring radioaktivnosti, ne znam iz kog razloga, upravo kroz taj monitoring radioaktivnosti mi treba kao stanovništvo da imamo informaciju o tome koliko je prisustvo radio nuklida i u hrani, i u zemljištu i u vodi i to su teme koje se s vremena na vrijeme zanemaruju , a njihovo zanemarivanje i zapuštanje i te kako može da eskalira- zaključila je Vojinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxokazIo1Oyg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vojinović: Nedopustivo dug protok vremena kada je u pitanju zaštita od radona pokazatelj inertnosti u postupanju nadležnih organa

Direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović kazala je da postoje brojni pravni elementi koji mogu da uspore proces saniranja bazena crvenog mulja, te da loša komunikacija između donosilaca odluka i mještana Botuna prijeti realizaciji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Vojinović je u informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiiziji E kazala da je sanacija bazena crvenog mulja prioritet svih prioriteta ukoliko želimo poboljšanje ekološke slike u Crnoj Gori.
- Bazeni crvenog mulja su crna ekološka tačka gotovo 50 godina i ostavili su brojne ekološke ožiljke, naročito po zdravlje i životnu sredinu mještana Zete, konkretno mikrolokacije Botuna. Bazen je još odavno trebalo da bude saniran i uklonjen sa tog prostora na jedan ekološki bezbjedan i adekvatan način. Zato se mora urgentno krenuti u rješavanje tog problema - istakla je Vojinović.
Ono što joj, kako kaže, smeta u cjelokupnom procesu je dovođenje u vezu sanacije bazena crvenog mulja sa izgradnjom postorjenja za prečišćavanje otpadnih voda. Država je, ističe, i ranije i sada morala da sanira bazene, nezavisno od toga hoće li se graditi postrojenje na teritoriji Opštine Zete.
- Ne vidim logiku povezivati crne ekološke tačke sa nečim što bi trebalo da bude unapređivanje stanja životne sredine. Drugo, nije nimalo lako i jednostavno brzo izvršiti sanaciju bazena crvenog mulja. Da je to bilo moguće, uradile bi to i prethodne vlade. Moramo biti svjesni i reći građanima da su bazeni crvenog mulja u privatnom vlasništvu. Znamo da je pravo privatne svojine neprikosnoveno i u tom dijelu država ne može automatski da uđe u postupak sanacije, dok se sva pravna i proceduralna pitanja ne riješe sa postojećim privatnim vlasnikom i da se njegove namjere u odnosu na ono što je njegova stečena imovina ne usaglase sa onim što su aspiracije države. Tako da nisam sigurna da je garancija obezbjeđivanja finansijskih sredstava dovoljna da budemo sigurni da će bazeni crvenog mulja biti sanirani - naglasila je Vojinović.
Kada je u pitanju gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, Vojinović ponovo ističe problem loše komunikacije nadležnih sa lokalnim stanovništvom, naročito u finišu kada im se davala nada da postoji mogućnost iznalaženja alternativne lokacije.
- Sve je to uzburkalo i prekinulo liniju povjerenja između donosilaca odluka, Glavnog grada kao nosioca projekta s jedne strane i mještana Botuna sa druge. Tako da nije čudo što se stvorila situacija opšteg nepovjerenja u državi. Vidjeli smo koliko loša komunikacija između nadležnih i mještana može dovesti do mogućeg zaustavljanja realizacije kapitalno važnog i ključnog infrastrukturnog projekta u oblasti zaštite životne sredine u novijoj istoriji Crne Gore - ocijenila je Vojinović.
<h2>Uznemiravajuće slike magle iznad dimnjaka TE</h2>
Komentarišući ozbiljno zagađenje vazduha u Pljevljima, Vojinović je rekla da je situacija alarmantna. Uzrok su, smatra ona, neusklađen rad Termoelektrane Pljevlja i nepovoljni meteorološki uslovi.
- Najveće prekoračenje praga upozorenja za sumpor-dioksid imali smo u januaru 2017. godine, ali nikada nije bilo ovako visoko prekoračenje. Uzrok je dvojak - nedovoljno usklađen rad Termoelektrane Pljevlja sa ekološkim standardima Evropske unije, iako se rekonstrukcija TE upravo vršila za uvođenje sistema bez sumporizacije, odnosno svođenje u zakonom dozvoljene vrijednosti. Vidimo da kroz početak ovog probnog rada taj sistem još nije stavljen u pogon i zbog toga je došlo do totalne ekspalacije emisije sumpor-dioksida u atmosferu. Ali, ono što je definitivno pogoršalo cjelokupno stanje su nepovoljni meteorološki uslovi koji karakterišu Pljevaljsku kotlinu i na koje nikad neće moći da utiče nijedna tehničko-tehnološka mjera. Lično su mi bile uznemiravajuće slike magle koja je prešla visinu dimnjaka TE Pljevlja od 52 metra - kazala je Vojinović.
<h2>Odraditi odavno zadati domaći zadatak</h2>
Vojinović smatra i da Crna Gora u narednih godinu godinu dana ne može ispuniti uslove za zatvaranje Poglavlja 27.
- Ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije za Poglavlje 27, iako napisan blažim tonom, jasno ukazuje na to da i EK nije zadovoljna učinjenim od strane Crne Gore. Bez obzira na volju i podstrek EK, lopta je u našem dvorištu i naše institucije moraju da odrade odavno zadati domaći zadatak - zaključila je Vojinović.

Vojinović: Pravne prepreke mogu usporiti sanaciju bazena crvenog mulja, loša komunikacija prijeti realizaciji postrojenja u Botunu

Ova godina koja dolazi je ključna godina u evropskom integracionom putu Crne Gore i kad će, ako neće sada, država da uloži u poglavlje 27 i da pokaže ne samo Briselu, Evropskoj komisiji i državama članicama, nego prije svega građanima da hoće da uloži u ono što znači poboljšanje zdravlja građana, uslova i kvaliteta života, te zaštite životne sredine – rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju na UDG Ivana Vojinović.
Crna Gora se nalazi na prekretnici evropskog puta, kaže Vojinović, te bi do kraja naredne godine trebalo da ima zatvorena sva pregovaračka poglavlja, uključujući poglavlje 27 koje se tiče životne sredine, za šta ona, kako kaže, strahuje da nije realna projekcija.
– Da ste me prije 5–6 godina pitali kako će izgledati Crna Gora godinu dana prije formalnog privremenog zatvaranja poglavlja 27, zaista ne bih rekla da je to država u kojoj je registrovano oko 340 nelegalnih odlagališta otpada; da i dalje imamo hronične probleme sa zagađenjem vazduha, koje upravo osjećamo ovih dana kada počinje frekventno zagrijavanje naših domaćinstava – naročito na sjeveru Crne Gore, gdje se dominantno koriste čvrsta goriva za ogrijev, drvo i ugalj; da je to država u kojoj nema dovoljno izgrađenih sistema za prečišćavanje otpadnih voda; da nije dovoljno rekonstruisana kanalizaciona i vodovodna mreža; da i dalje imamo ostatke opasnog industrijskog otpada koji je posljedica rada teške industrije iz nekog prethodnog perioda. To su sve negdje nagomilani problemi kojima se, de facto, nijesu nadležni organi efikasno, fokusirano, vrijedno i marljivo bavili u zadnjih nekoliko godina – rekla je Vojinović.
Ukazuje na nedostatak političke volje kada je riječ o poglavlju 27, za koje političari deklarativno kažu da je važno i kompleksno, ali, cijeni ona, ne razumije se šta znači kompleksnost tog poglavlja.
Podsjeća da poglavlje 27 čine ozbiljne, tehnički zahtjevne direktive i opredjeljivanje enormnih finansijskih sredstava, a kada vidite da država nedovoljno ulaže u politiku životne sredine i borbu protiv klimatskih promjena – sve postaje jasnije.
– Sad imamo predloženi budžet za narednu godinu. Iako se politika životne sredine teško može finansirati isključivo iz državnog budžeta – već tu dolaze eksterna finansijska podrška i pomoć, te povoljni zajmovi od međunarodnih finansijskih institucija i banaka – ipak taj budžet treba da predstavlja osnov i okvir nekog održivog modela finansiranja politike životne sredine. Bojim se da ni u ovom budžetu nije data pažnja, prioritet i finansiranje koje poglavlje 27 zasigurno zaslužuje – zaključila je Vojinović.

Vojinović: Ovim budžetom nije data pažnja, prioritet i finansiranje koje poglavlje 27 zasigurno zaslužuje

Protivljenje izgradnji kolektora u Botunu dominantno je uslovljeno lošom komunikacijom sa mještanima kojih se to tiče, koja nije počela na vrijeme i koja nije obuhvatila sve ono sa čime ih je bilo neophodno upoznati prije nego što je taj proces počeo, ocijenila je direktorica Centra za klimatske promjene na Univerzitetu Donja Gorica Ivana Vojinović.
Ona je gostujući u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M istakla da je, umjesto u trenutku kada je izuzetno zahtjevna izgradnja ovog postrojenja planirana, informisanje javnosti preskočeno, pa se mještani sa pojedinostima tog procesa upoznaju neposredno pred rok za početak radova, a u cijeli proces miješa se i dnevna politika.
- Ako u tim početnim fazama ne razjasnite sve ono čemu mi sad pričamo, nekoliko dana prije nego što bi trebalo prva lopata, evo, imamo najave da bude postavljena, svojim se da je cijelokupan proces pod velikim znakom pitanja. Dakle, iz tog razloga je Poglavlje 27 jako teško, jako kompleksno za sprovođenje. Dakle, nijesu to projekti koje lagano instalirati, jer se tiču građana - precizirala je ona.
Govoreći o načinu na koji je javnost informisana o onome što je vezano za zatvaranje Poglavnja 27 u pregovaračkom procesu – životna sredina i klimatske promjene – Evropska komisija konstatovala Vojinović je istakla je priča o napretku u oblastima obuhvaćenim drugim poglavljima ove teme stavila u drugi plan, zbog čega crnogorska javnost nije dovoljno upoznata sa onim što obaveze u ovoj oblasti obuhvataju.
- Izvještaj za Poglavlje 27 meni ne liči na izvještaj koji se piše za državu koja bi trebala to poglavlje da zatvori naredne godine. Da ste me ovo pitali prije pet, šest, sedam godina, kako će zvučati izvještaj 2025. godine na pragu vjerovatnog ulaska Crne Gore. A Evropske unije, odnosno zatvaranja, tehničkog privremenog zatvaranja pregovaračkih poglavljaja ne bih mogla da pretpostavim da on zvuči ovako kako zvuči. Ja apsolutno tvrdim da nije Evropska komisija nije zadovoljna na pretkom u Poglavlju 27 jer na više mjesta u tom izvještaju, ako imate konstatacije 'Crna Gora mora urgentno da unapredi administrativne kapacitete' – to znači da Crna Gora nije unapredila administrativne kapacitete - naglasila je ona.
Sagovornica Antene M naglašava da su obaveze koje do zatvaranja Poglavlja 27 očekuju Crnu Goru mnogo brojnije i složenije od onoga što je na tom planu moguće uraditi u periodu kada se, prema najavama Vlade, očekuje zatvaranje svih poregovaračkih poglavlja.
Napominje i da bi se, u skladu sa dosadašnjom praksom Evropske unije, neki rokovi mogli prolongirati i nakon formalnog primanja u članstvo, ali samo pod uslovom da država pokaže volju, spremnost i poštovanje pravila.
- Tako da na današnji dan, mi smo inače u Poglavlju 27. dobili, prilikom njegovog otvaranja osam završnih mjerila. Za zatvaranje tog poglavlja na današnji dan Crna Gora nema ispunjeno ni jedno od osam završnih mjerila, ni u oblasti odpada, ni voda, ni zaštite prijerode, ni ostalih podoblasti koji se tiču ciljokupnog Poglavlja 27. Zbog toga optimizam koji postoji da će i to pregovaračko poglavlje biti zatvarno za narednih 12 mjeseci. Mislim da treba dodatno preispitati. Moguće je uz jednosnašnu političku volju sa strane Evropske komisije da se svakako kroz Poglavlje 27 opredijeli takozvani prelazni period i odnosno prelazna razdoblja što je i očekivano - pojasnila je Vojinović.

Vojinović: Ni jedno mjerilo za Poglavlje 27 nije ispunjeno, proces u Botunu pod znakom pitanja

Ono na čemu Evropska unija danas insistira jeste upravo to nefinansijsko izvještavanje – kakve performanse imaju preduzeća kada je riječ o svom ekološkom uticaju, kako brinu o zaštiti životne sredine“, poručila je direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović, gostujući u emisiji "E uživo" na Televiziji E.
U susret konferenciji „Vrijeme za ESG: Novi standardi za održivi razvoj Crne Gore“, koja će biti održana 13. juna u Podgorici, Vojinović je naglasila da se savremeni modeli poslovanja i mjerila uspjeha više ne temelje isključivo na bilansima, već na ukupnom društvenom i ekološkom doprinosu kompanija.
Konferenciju organizuju Centar za klimatske promjene, Univerzitet Donja Gorica i Eko Fond, a okupiće domaće i regionalne eksperte iz oblasti ekologije, ekonomije, demografije i javnih politika, sa ciljem definisanja pravaca primjene ESG principa u Crnoj Gori.
Vojinović je pojasnila da se konferencija realizuje u okviru projekta „Izvještavanje za budućnost – ESG okviri za klimatsku odgovornost privrednih subjekata“, koji sprovodi Centar za klimatske promjene uz podršku Fonda za zaštitu životne sredine.
- Kroz projekat želimo da pokažemo – i demonstriraćemo to na samoj konferenciji – da je u svijetu, u Evropskoj uniji, a trebalo bi i kod nas, došlo vrijeme za nove modele razvoja i sisteme izvještavanja. Tradicionalni modeli koji se oslanjaju samo na finansijske pokazatelje više nijesu dovoljni. Iako su bilansi stanja i uspjeha i dalje važne kategorije, ono što se danas traži jeste informacija o ekološkom otisku, o stepenu brige o životnoj sredini. To je slovo E u skraćenici ESG - istakla je Vojinović.
Preduzeća koja zanemaruju ekološke standarde, prema njenim riječima, gube konkurentnost.
- Preduzeće koje nije ekološki osviješteno, danas se na evropskom tržištu smatra apsolutno nekonkurentnim. Takvo preduzeće ne može dobiti kredite od banaka i finansijskih institucija i ne može opstati na tržištu. Naša preduzeća to moraju da shvate - upozorila je ona.
Osvrnula se i na druge komponente ESG izvještavanja, naglašavajući važnost društvene odgovornosti i upravljačkih standarda:
- Briga o zaposlenima – kakva je radna atmosfera, kakvi odnosi vladaju – čini slovo S u ESG. G predstavlja upravljačke faktore: korporativnu odgovornost, etičnost, transparentnost. Sve su to elementi koje propisuju EU direktive, regulative i zakoni. To više nije izbor – to su obaveze za sve zemlje članice Evropske unije - kazala je Vojinović.
Dodatnu dimenziju značaja nefinansijskih podataka istakla je i Gordana Radojević, predsjednica Društva statističara i demografa Crne Gore, podsjećajući da je Crna Gora još 2016. godine usvojila Nacionalnu strategiju održivog razvoja, sa definisanih 284 indikatora.
- Indikatorima se prati održivi razvoj kroz različite oblasti – ne samo kroz finansijske aspekte. Danas, skoro deset godina kasnije, možemo reći da imamo podatke za oko 70% indikatora, ali trećina još uvijek nedostaje. Većina tih podataka odnosi se upravo na životnu sredinu i nefinansijske aspekte života, što ih čini još značajnijim. Proizvodnja tih indikatora nije isključivo zadatak državnih institucija – nevladin sektor i naučnoistraživačke organizacije takođe moraju dati snažan doprinos - zaključila je Radojević.
Konferencija 13. juna biće prilika da se jasno predstavi zaokret ka održivim, savremenim standardima razvoja i da se domaći privredni sektor pripremi za obaveze koje donosi članstvo u Evropskoj uniji.

Vojinović: Preduzeće koje nije ekološki osviješteno danas se na evropskom tržištu smatra apsolutno nekonkurentnim

Danas se globalno obilježava Dan planete Zemlje, a tim povodom u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;gostovala je direktorica Centra za klimatske promjene na UDG-u dr Ivana Vojinović, koja je mišljenja da globalna svijest o potrebi zaštite planete Zemlje raste, jer se sve više priča o globalnom fenomenu klimatskih promjena, ali da je neophodan uniforman globalni odgovor na opasnost od posljedica ovog fenomena.
- Manje više svi smo počeli da osjećamo direktno ili indirektno uticaj klimatskih promjena, bez obzira da li živimo na južnoj, ili sjevernoj hemisferi - one su tu. Osjećamo uticaje produženih toplotnih talasa, požara, suša, razornih oluja, poplava. Tu je takođe i kriza sistemskog gubitka biodiverziteta, globalni biodiverzitet rapidno opada, naučno dokazana je činjenica da trenutno na planet Zemlji je evidentirano oko 8,7 miliona biljnih i životinjskih vrsta,a 1 milion je u riziku od nestanka do 2050. godine. Znamo ukoliko neka kritička vrsta nestane trajno, ili bude dovedena na rub istrebljenja to može da ugrozi opstanak čitavog jednog ekosistema. Sve više i više se priča o klimatskim promjenama, o gubitku biodiverziteta, tu je nekontrolisana eksploatacija prirodnih resursa, ali bojim se da se još uvijek nalazimo na nivou &nbsp;manje više deklarativnih poruka - rekla je Vojinović.
Današnji dan će obilovati porukama koje će ići u pravcu potrebe očuvanja životne sredine, ali se sporo ide u pravcu mijenjanja svakodnevnih navika ophođenja prema životnoj sredini, smatra Vojinović.
Crna Gora je mala država, kaže Vojinović, te je samim tim i mali emiter gasova sa efektom staklene bašte, i u statističkom smislu malo doprinosi fenomenu globalnog zagrijavanja.
- Izuzetno smo ranjivi i na posljedice klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, upravo zbog naše male geografske površine, naših ekoloških i drugih karakteristika, i to ne možemo da izbjegnemo, da uvozimo zagađenja iz okruženja i šire. Upravo iz tog razloga svi problemi koji postoje u životnoj sredini, &nbsp;i problemi koji potiču od posljedica klimatskih promjena moraju da imaju taj uniformni globalni odgovor. Nedavno je predsjednik Amerike Donald Tramp potpisao izvršnu naredbu o izlasku Sjedinjenih Američkih Država iz Pariškog sporazuma, kao ključnog globalnog sporazuma za borbu protiv klimatskih promjena, što će da stvori velike globalne neravnoteže ukoliko SAD drugi po rangu globalni emiter gasova sa efektom staklene bašte, suspenduje primjenu svih instrumenata i mehanizama, postavlja se pitanje koliko je efikasna borba ostatka svijeta- naglasila je Vojinović.
Koliko su se umnožili problemi vezano za klimatske promjene, ne govori se više samo o opstanku budućih generacija, već i o opstanku &nbsp;i sadašnje civilizacije u pojedinim dijelovima planete Zemlje, ističe Vojinović.
- Sve više se govori o tim prelomnim tačkama, tipping points, koje se smatraju nepovratnom štetom životnoj sredini, koje neće moći da vrate ekosistem u pređašnje stanje. Tu se prvo uzima rapidno topljenje ledenih kapa na Antarktiku i Arktiku, odnosno Grenlandu, zatim gubitak Amazonske prašume, za koju svi znamo još iz škole da su pluća planete Zemlje. Po nekim scenarijima Amazonska prašuma bi kroz nekoliko narednih decenija ukoliko globalno zagrijavanje postigne neki stepen od četiri, pet celzijusa, raste prosječne globalne temperature moglo iz prašume da pređe u neki potpuno neki drugi ekosistem, što bi moglo da ugrozi opstanak ne samo tog dijela planete, već i šire. Sve mjere koje naknadno budu primjenjivane neće moći da vrate ekosisteme &nbsp;u pređašnje stanje i onda će šteta biti neprocjenjiva i ugroziti ne samo opstanak biljnih i životinjskih vrsta, već i nepovratno uticati i na ljudsku vrstu - zaključila je Vojinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLah5dUQ8yS8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vojinović: Sve više se priča o klimatskim promjenama i gubitku biodiverziteta, ali smo još uvijek na nivou manje više deklarativnih poruka

Neadekvatno upravljanje otpadom na kopnu utiče na količinu morskog otpada, koji se generiše u Jadranskom moru, ali i svim svjetskim morima i okeanima, što predstavlja ogroman i ekološki, ekonomski, ali i zdravstveni problem - kala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene Ivana Vojinović.
Evropska unija i Crna Gora zajedno u borbi protiv plastičnog zagađenja pokrenuli su projekat AdriPlast, koji istražuje uticaj plastike na životnu sredinu.&nbsp;
Crna Gora je kroz razna istraživanja identifikovana, kaže Vojinović, kao veliki zagađivač Jadranskog mora, dodaje ona, plastičnim otpadom.
- To je uticaj frekventne turističke sezone, i povećanog broja turista, koji u tokom ljetnih mjeseci borave u Crnoj Gori. Prema istraživanju Međunarodne unije za zaštitu i očuvanje prirode izračunato je da &nbsp;u Crnoj Gori svaki građanin generiše oko 8 kg plastičnog otpada koji završava u moru, za razliku od Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, &nbsp;koje se nalaze na drugom mjestu, i koje generišu po 3 kilograma. To je veliki problem koji upućuje na nekoliko zaključaka a prvi zaključaj je da se neadekvatno borimo sa plastičnim otpadom, jer u Crnoj Gori samo upravljanje otpadom je vrlo problematično, a plastični otpad pretenduje da preuzme prvo mjesto komunalnom otpadu - rekla je Vojinović.
Plastični otpad koji završava u moru, podsjeća Vojinović, generisan je na kopnu, te prema svim istraživanjima, naglašava ona, 88 posto morskog otpada &nbsp;je generisano na kopnu.&nbsp;
- Neadekvatno upravljanje otpadom na kopnu utiče na količinu morskog otpada, koji se generiše u Jadranskom moru, ali i svim svjetskim morima i okeanima, što predstavlja ogroman i ekološki, ekonomski, ali i zdravstveni problem - istakla je Vojinović.
Nedostatak infrastrukture za upravljanje otpadom, objašnjava Vojinović, ali i postupanje građana, ističe ona, ključni su u zagađivanju mora plastikom.
- Predveče imamo one prizore na plažama, koje nam ne služe na ponos, ogromne količine otpada ostaju na plaži, kopnu, i odmah završe u moru. Ne pomažemo moru, a odmažemo nama samima, jer taj otpad koji ode u more završava u morske organizme, jer mikroplastika, i ta plastična vlakna se razlažu i nalaze svugdje, od morske soli, preko morskih organizama, do vode za piće, i sve se to vraća nama. Sva riba, svi morski organizmi, koje i konzumiramo u ishrani, se vraćaju nama i negativno utiče na zdravlje nas koji smo generatori tog otpada - naglasila je Vojinović.
Sva plastika koja završi u moru, objašnjava Vojinović, od plastičnih flaša, čepova, kesa, dodaje ona, utiče na veliki broj uginuća, kako navodi, morskih organizama.
- Problem je veliki, i to je definisano u najnovijoj legislativi Evropske unije, i ribolovni alat, koji se izgubi, namjerno, ili nenamjerno baci. Ribarske mreže su ogroman problem, pored plastičnog otpada koje mi kao građani ostavimo, i oni koji se profesionalno bave ribarskim aktivnostima su takođe identifikovani kao generatori te vrste otpada, i Evropska unija je njih posebno apostrofirala. I mi smo u ovom novom Zakonu o upravljanju otpadom, koji je u aprilu mjesecu donijet, &nbsp;definisali te ribarske aktivnosti, sve smo mi to fino transponovali iz evropskog zakonodavstva u posljednjim unapređenjima zakonskog teksta, ali se vraćamo na teren implementacije, teren izgradnje infrastrukture, i teren adekvatnog postupanja građana, ali i rada nadležnih inspekcijskih organa, odnosno komunalnih službi, da vrlo oštro sankcionišu svako nepropisno odlaganje, bilo koje frakcije otpada, a naročito na plažama plastičnog otpada, jer moramo da budemo.svjesni koji je to ekološki, ekonomski, zdravstveni problem - zaključila je Vojinović.

1250x600

1084x550

Vojinović: Svaki građanin Crne Gore godišnje generiše osam kilograma plastičnog otpada koji završi u moru

Nova garnitura, koja je došla 2021. godine je izvršila procjenu za period 2021.do 2025.godine, i to je procijenjeno da će 2025. godine trošak za Crnu Goru biti oko 400 miliona eura. Mi za dvadesetak dana ulazimo u tu 2025. godinu, ja nijesam primjetila za ove protekle četiri godine ni da je približno taj iznos uložen, a kamoli da je u potpunosti ispunjen. Gdje je otišlo 400 miliona eura koje je trebalo da bude uloženo u poglavlje 27, voljela bih da čujem od nadležnih organa da li su te investicije izvršene u protekle četiri godine - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene na UDG-u Ivana Vojinović.
Pravna tekovina Evropske unije u poglavlju 27 koja se tiče životne sredine i klimatskih promjena, sadrži više od 200 pravnih akata u okviru deset oblasti koje su obuhvaćene ovim poglavljem, ono je otvoreno na Međuvladinoj konferenciji održanoj 10. decembra 2018. godine u Briselu, a procjenjuju da će usklađivanje sa evropskim standardima ovo poglavlje koštati preko milijardu eura, u zavisnosti od specifičnih potreba u pojedinim oblastima. Iz Vlade je rečeno da do 2026. godine očekuju okončanje pregovaračkog procesa sa EU, a 2028.godine prijem Crne Gore u članstvo.
Međunarodna podrška i pomoć, kaže Vojinović, podrazumijeva i finansijsku podršku i pomoć u zatvaranju poglavlja 27 ali to nije, kako kaže, bezuslovno.
- Podrška i pomoć su uslovljene radom nadležnih državnih organa. Dakle, mi ne možemo samo da očekujemo da će nam dolaziti priliv evropskih fondova a da mi ne odrađujemo naše domaće zadatke, to se apsolutno neće ostvariti - rekla je Vojinović.
Procjena o sredstvima potrebnim za unapređenje životne sredine urađena je 2015.godine, podsjeća Vojinović, ta jedina procjena do sada je urađena, dodaje ona, na 1.400.000 eura.
- Sada mogu da kažem da je ta cifra koja je tada urađena od 1.400.000 eura apsolutno prevaziđena…Smatram da su sada mnogo veće potrebe poglavlja 27 u smislu investicija. Mi, kao građani Crne Gore smo suočeni sa ogromnom inflacijom koja nas je snašla u zadnje dvije do tri godine i sama činjenica da je sve poskupio znači i da su poskupili infrastrukturni radovi koji se tiču poglavlja 27, tako da se mi ne možemo držati cifre iz 2015.godine. Sa kraja 2020.i početkom 2021.godine je bilo predviđeno akcionim planom ispunjenje završnih mjerila za poglavlje 27.da se izvrši ponovna procjena, jer smo tada već smatrali da je ova cifra stara, i da vidimo koliko će to zaista koštati građane i privredu Crne Gore, ali tada je došlo do promjena u strukturi državne administracije i ta nova garnitura, koja je došla 2021.godine je izvršila procjenu za period 2021.do 2025.godine, i to je procijenjeno da će 2025.godine trošak za Crnu Goru biti oko 400 miliona eura. Mi za dvadesetak dana ulazimo u tu 2025.godinu, ja nijesam primjetila za ove protekle četiri godine ni da je približno taj iznos uložen, a kamoli da je u potpunosti ispunjen. Gdje je otišlo 400 miliona eura koje je trebalo da bude uloženo u poglavlje 27, voljela bih da čujem od nadležnih organa da li su te investicije izvršene u protekle četiri godine - istakla je Vojinović.
Evropska unija je donijela Zeleni sporazum, podsjeća Vojinović, čime je drastično pooštrila ekološke standarde, kako za svoje članice, tako i za države kandidate, jer je donijeta, kako navodi, Zelena agenda za Zapadni Balkan.
- To su obaveze dekarbonizacije, napuštanje uglja, gašenje termoelektrane, prelazak na cirkularnu ekonomiju, zaštita biodiverziteta, elektromobilnost u transportu,prosto nove obaveze koje zahtijevaju ogromne, vjerujte astronomske &nbsp;investicije - poručila je Vojinović.
Od 116 aktivnosti iz poglavlja 27 ispunjeno je devet, što čini nekih osam odsto, kaže Vojinović, i to je podatak iz najnovijeg izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru s kraja oktobra mjeseca.
- Sigurno se, to odgovorno ovog jutra tvrdim vašim gledaocima, neće ispuniti mjerila iz poglavlja 27. To je apsolutno nemoguće! Možemo da okončamo proces, može se na neki način u formalnom smislu, ali u suštinskom smislu mi ne možemo da ta mjerila ispunimo. Imamo, na primjer, mjerilo poboljšanja stanja kvaliteta vazduha, jedno od završnih mjerila i znači da je Crna Gora u obavezi da uraditi sve što je potrebno da bi stanje kvaliteta vazduha bilo dovedeno u zakonom dozvoljene granične vrijednosti i emisije. U kritičnim gradovima, Pljevljima, Podgorici, Bijelom Polju i Nikšiću, što je prosto nemoguće uraditi u naredne dvije godine, jer nema tih infrastrukturnih jedinica, stanje saobraćaja je takvo kakvo jeste, i nemamo neku dinamiku na tom planu. O otpadu da ne pričam! Mi smo tu zatražili određene prelazne periode - zaključila je Vojinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrTKpglLrIpA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vojinović: Odgovorno tvrdim da se neće ispuniti mjerila iz poglavlja 27

Šest država Zapadnog Balkana u narednih pet do deset godina mora uložiti 37 milijardi dolara u programe kojima će osigurati suočavanje s klimatskim promjenama ukoliko žele zaštititi svoje stanovništvo i izbjeći štete koje mogu značajno da utiču na njihov ekonomski rast, upozorila je Svjetska banka (WB).
U svom posljednjem izvještaju o klimatskim promjenama i razvoju koji se odnosi na BiH, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo, Svjetska banka ističe da će ova ulaganja ublažiti učinke šokova i stresa povezanih s klimatskim promjenama.
Navode i da takva ulaganja u prilagođavanju donose trostruku korist i to zbog izbjegnutih gubitaka, ubrzanog ekonomskog potencijala i pojačanih društvenih i ekoloških popratnih koristi uz povrat koji se procjenjuje na gotovo četiri dolara za svaki uloženi dolar.
Energetski stručnjak Nihad Harbaš kaže za Al Jazeeru da su upozorenja odavno nedovoljna shvaćena i većina stvari se radi kampanjski, saniraju se posljedice, a vrlo rijetko se prevenira uzrok.
- Djelovanje u obasti klimatskih promjena se svelo na puko preuzimanje i potpisivanje međunarodnih obaveza bez pravovremene implementacije istih na terenu, te donacija za područja pogođena poplavama, požarima, sušama, čiji su uzroci, između ostaloga, klimatske promjene. Sistemski pristup i ozbiljno shvatanje ovog fenomena izostaje, i srednjoročno donosi dodate štete po stanovništvo, privredu i javne budžete - rekao je Harbaš.
Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica, kaže za Al Jazeeru da ovo upozorenje dolazi u ključnom trenutku, s obzirom na to da su efekti klimatskih promjena već vidljivi kroz česte suše, poplave i šumske požare, a procjenjuje se da bi troškovi nečinjenja do 2050. godine mogli doseći devet odsto BDP-a regiona.
- Zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se s brojnim izazovima u borbi protiv posljedica klimatskih promjena, ali i dalje su daleko od sistemskog i efikasnog pristupa. Iako postoje pozitivni primjeri, oni su često ograničenog obima i izolovani, što otežava postizanje održivih rezultata - kaže Vojinović.
Sagovornici Al Jazeere ističu da je malo realno da će balkanske zemlje poslušati upozorenja Svjetske banke i sprovesti predložene mjere.
Harbaš kaže da je malo izvjesno da će sve mjere biti pravovremeno sprovedene, iz razloga nepostojanja svijesti o štetama koje klimatske promjene mogu nanijeti, nedovoljno znanja, nedostatka domaćih finansijskih sredstava bez novih zaduživanja, nepostojanja jasnih, obligatornih, planova i strategije, nedostatka konkretnih akcija, itd.
- Bez principa šargarepe (finansijske i druge pomoći) i štapa (sankcija), sve navedeno ostaje na papiru. Pitanja nedostatka shvatanja, planiranja i upravljanja, uz goruće probleme korupcije i slabih institucionalnih okvira, ometaju efikasno sprovođenje politika na trenu, dok prelazak na trendove zelene energije narušava stabilnost radne snage i socijalnu koheziju, odnosno zahtijeva socijalne reforme za koje nema dovoljno hrabrosti - smatra on.
<h2>Ograničeni resursi</h2>
Vojinović ističe da je realno reći da zemlje zapadnog Balkana neće lako ili brzo usvojiti preporuke Svjetske banke, iako su one od ključnog značaja za njihovu budućnost.
- Ekonomije ovog regiona već se suočavaju s ograničenim resursima, dok su potrebna ulaganja u prilagođavanje klimatskim promjenama procijenjena na 37 milijardi dolara u narednih pet do deset godina – što je iznos koji je za većinu ovih zemalja teško zamisliv bez značajne međunarodne pomoći. Dakle, glavni izazovi leže u nedostatku finansijskih kapaciteta i slaboj političkoj volji da se klimatske politike stave na vrh liste prioriteta. Iako su se vlade regiona obavezale na ekološke reforme, one često ostaju na deklarativnom nivou, dok se implementacija suočava s birokratskim preprekama i nedostatkom institucionalnih kapaciteta - kaže Vojinović.
Iako će implementacija ovih mjera zahtijevati značajne napore i koordinaciju, Vojinović kaže da regionalni uspjesi poput projekata solarnih i vjetroparkova, kao i inicijative za povećanje energetske efikasnosti, pokazuju da je promjena moguća.
- Ključ je u mobilizaciji političke volje i kapaciteta, jer klimatske promjene ne čekaju, posljedice su već prisutne, a cijena nečinjenja biće značajno veća od cijene ulaganja. Treba imati na umu da ulaganje u zelene tehnologije i prilagođavanje klimatskim promjenama predstavlja priliku za održiviji razvoj i ekonomsku stabilnost. Svjetska banka ističe da ovakve investicije donose trostruku korist: izbjegavanje gubitaka, ubrzanje ekonomskog rasta i jačanje društvenih i ekoloških benefita - kazala je ona.
Zemlje Zapadnog Balkana do sada nisu uradile dovoljno po pitanju borbe protiv klimatskih promjena, prije svega na planu prelaska na obnovljive izvore energije, ističu oni.
- Vlade zemalja Zapadnog Balkana vrlo sporo implementiraju pravnu stečevinu tekovine EU u oblastima klime i energije u nacionalno zakonodavstvo. Na to je jasno ukazano kroz Berlinski proces i ove godine, ali i reformsku agendu, odnosno Plan rasta. I dalje se zemlje WB6 pretežno oslanjaju na fosilna goriva i planiraju projekte zasnovane na fosilnim gorivima. Nema jasnog stava o datumu prestanka korišćenja uglja. Implementacija i usvajanje zakona je veoma sporo, uz nepoštovanje zakona koji su usvojeni, što otežava i bržu realizaciju projekata baziranih na obnovljivim izvorima energije - kaže Harbaš.
Vojinović ističe da je trenutna spremnost država Zapadnog Balkana da sprovedu ove mjere daleko od optimalne.
- Zemlje Zapadnog Balkana preduzele su određene korake ka prelasku na obnovljive izvore energije, ali ti napori nisu dovoljni da bi se postigli ciljevi dekarbonizacije i efikasne borbe protiv klimatskih promjena. I dalje dominira zavisnost od fosilnih goriva, jer 75 odsto emisija dolazi iz energetskog sektora. Iako su pojedine inicijative pokrenute, region se i dalje suočava sa značajnim izazovima u tranziciji ka održivim energetskim sistemima - istakla je Vojinović.
Ona dodaje da zemlje Zapadnog Balkana u značajnoj mjeri zaostaju za članicama Evropske unije kada je riječ o klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji, i to u nekoliko ključnih oblasti, prije svega, energetski sektor ovih zemalja i dalje je dominantno zasnovan na fosilnim gorivima, posebno uglju.
- Energetska efikasnost je još jedno područje u kojem region značajno zaostaje. Dok EU ulaže velike resurse u unaprjeđenje energetske efikasnosti zgrada i industrijskih procesa, na zapadnom Balkanu je infrastruktura u velikoj mjeri zastarjela, a subvencije za povećanje efikasnosti su ograničene - zaključuje Vojinović.

Zemlje Zapadnog Balkana ne shvataju opasnosti klimatskih promjena

Klimatska diplomatija treba da postane integralni dio spoljne politike Crne Gore, kazala je direktorica Centra za klimatske Univerziteta Donja Gorica (UDG), Ivana Vojinović i poručila da je uslov za to da klimatske promjene počnu suštinski da zanimaju donosioce odluka.
Vojinović je na konferenciji „Klimatska diplomatija: Od globalnih okvira do lokalnog uticaja“, koju je organizovao Centar za klimatske promjene UDG-a, kazala da su klimatske promjene svakodenica i izazov bez presedana.
- Jer smo u proteklim decenijama postali svjedoci ubrzanog rasta prosječne globalne temperature. Naučna istraživanja govore da se klimatske promjene dešavaju 100 puta brže od prirodne promjene klime - dodala je Vojinović.
Ona je kazala da se intenzivne vremenske promjene i na južnoj i sjevernoj hemisferi, koje je trebalo da se dese tokom vijeka, sada događaju za svega nekoliko godina.
- Prema podacima Ujedinjenih nacija, 3,6 milijardi ljudi živi u područjima osjetljivim na klimatske promjene, u protekloj deceniji 23 miliona ljudi je raseljeno zbog njihovog uticaja, a do kraja ovog vijeka 200 miliona ljudi mogli bi da postanu klimatski migranti - rekla je Vojinović.
Prema njenim riječima, klimatske promjene prijete da dovedu do socijalnih i političkih tenzija sa potencijalnim konfliktima oko kritičnih sirovina i oskudnih resursa i ratnih sukoba, naročito u manje razvijenim državama.
- Na nedavno održanom COP29 u Azerbejdžanu se pregovaralo klimatskim promjenama, Baku nas je podsjetio da bi klimatska diplomatija i pregovaranje, ali i konkretna akcija, trebalo da dovedu do energetske tranzicije i klimatske neutralnosti - navela je Vojinović.
Ona je rekla da klimatska diplomatija nudi rješenja koja povezuje različite sfere društva od političkih odluka do naučnih inovacija i javnih aktivizma.
- Vizija koju smo ponudili u publikaciji o klimatskoj diplomatiji je da ona postane integralni dio spoljne politike Crne Gore čime ćemo ojačati našu poziciju na međunarodnoj sceni i istovremeno obezbijediti održivi razvoj jer država ima predispozicije da postane regionalni lider klimatske diplomatije na Zapadnom Balkanu - kazala je Vojinović.
Ona je poručila da je uslov za to da klimatske promjene počnu suštinske da zanimaju donosioce odluka u Crnoj Gori.
- Što u ovom trenutku nije slučaj jer, izuzev dekalarativne posvećnosti, izostaje suštinsko djelovanje - rekla je Vojinović.
Ona je kazala da iako je Crna Gora izuzetno izložena klimatskim promjenama, Vlada kasni sa usvajanjem nekih ključnih dokumenata.
- Kasni se da usvajanjem nacionalnog plana adaptacije na klimatske promjene, nacionalno energetsko klimatskog plana kao i sa unapređenjem zakonodavnog okvira na šta nas godinama podsjećaju iz Evropske komisije (EK) - ukazala je Vojinović.
Ona je podsjetila da je u najnovijem godišnjem izvještaju EK navedeno da u proteklih godinu nije bilo nikakvog napretka Crne Gore u oblasti klimatskim promjena.
- Ostaje da se vidi kada će Vlada ispuniti obaveze i da li će se obavezati na povećanje klimatske ambicije smanjenja emisija sa efektom staklene bašte na 55 odsto do 2030. godine, odnosno na njihovo svođenje na nulu do 2050. godine što je i naša međunarodna obaveza - rekla je Vojinović.
Amabasador Njemačke Peter Felten rekao je da samo sveobuhvati, multiratelarni pristup može da spasi planetu.
- To znači da je potrebno da sve države budu uključene, čak i one koje aktivno pokušavaju da blokiraju napredak, zato što među njima imate velikih emitera gasova staklene bašte, upravo te zemlje su one koje moraju da smanje emisiju staklene bašte i postignu najveće rezultate - rekao je Felten.
Prema njegovim riječima, u tim zemljama postoji potencijal da se postigne veliki finansijski doprinos i da se pomogne siromašnim državama da se nose sa izazovima klimatskim promjenama.
Feltn je rekao da su spaljivanje i gorenje nafte i gasa tehnologije prošlosti.
- A u vrlo bliskoj budućnosti korišćenje obnovljive energije biće jefitnije nego sagorijevanje fosilnih goriva - kazao je Felten.
On je rekao da će najmanji dio za koje će se smanjiti globalno zagrijavanje, pomoći će da se ograniči već neizbježna šteta koja se čini planeti i ljudskoj vrsti.
Felten je kazao da klimatska diplomatija iziskuje da svaka država učestvuje u klimatskim pregovorima.
- Javnost treba učestvuje kako bi mogli da motivišu svoje vlade da budu ambiciozne u klimatskoj politici i da bi se ispunjavale međunarodne obaveze - poručio je Felten.
On je naveo da se odmah mora početi sa uudaljenjem od fosilnih goriva, povećanjem energetske efikasnosti u svim sektorima potrošnje energije i povećanjem kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
- Za Crnu Goru to znači da se konačno napravi prvi nacionalni energetski klimatski plan u skladu sa obavezama pred energetskom zajednicom - dodao je Felten.
Generalna direktorica za EU u Ministarstvu vanjskih poslova, Snežana Radović, rekla je da je EU postavila ambiciozan cilj da do 2050. godine postane klimatski neutralna.
Taj cilj, kako je navela, reflektuje se i na Crnu Goru koja je prije četiri godine potpisala Deklaraciju o zelenoj agendi za Zapadni Balkan.
Radović je kazala da je članstvo u EU jedan od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Crne Gore.
- A evropska integracija zahtijeva prilagođavanje standardima u oblastima održivog razvoja, zaštite životne sredine i borbe protiv klimatskih promjena - dodala je Radović.
Ona je, govoreći o poglavlju 27, kazala da je usvojena reformska agenda koja sadrži mjere za tranziciju prema dekabornizovanoj, klimatski neutralnoj i cirkularnoj ekonomiji, otpornoj na klimatske promjene.
- A aktivno se radi i na finalizaciji nacionalnog, integrisanog, energetskog i klimatskog plana koji će definisati kljulne politike i mjere za realizaciju ciljeva u narednih pet godina - rekla je Radović.
Ona je kazala da je digitalna i energetska odnosno zelena tranzicija, još jedan od prioriteta djelova reformske agende.
- Investicije u obnovljive izvore energije i modernizovana i održiva infrastruktura može postati pokretač ekonomije, stvarajući nova radna mjesta u ključnim sektorima poput poljoprivrede - rekla je Radović.

Vojinović: Vlast samo deklarativno posvećena klimatskim promjenama, izostaje suštinsko djelovanje

Ne razumijem optužnicu, nijesam napravio to što mi se stavlja na teret jer sam bio u zatvoru i suludo je da sam nabavljao i slao kriptovane telefone. Ne želim da odgovaram na pitanja - jer za ovih 20 godina nikada nijesam imao pošteno suđenje, a zakoni su se mijenjali na moju štetu - kazao je Damir Mandić kojem se sudi zbog sumnje da je bio dio grupe koja je švercovala 2,5 tone kokaina.
On je kategričan bio da ni zrno droge nije prodao.
Mandić je pred sudskim vijećem sutkinje Nade Rabrenović kazao da je odležao svaki dan kazne iako nije kriv.
- Ne vidim da će se suditi po zakonu, makar meni pošto sam ja i moja porodica građani drugog reda - kazao je Mandić.
On je dodao da se tako pokazalo do sada i da se 20 godina borio, dokazivao ali je sve uzaludno bilo.
- Odlučeno je bilo na vrhu da me osude. Od mene neće biti nikakve opstrukcije samo mi dozvolite na prisustvujem ročištima jer me ovo podsjeća na raniji period - kazao je Mandić.
On je obrazložio da na taj način će poštedjeti porodicu maltretiranja.
Damir Mandić je, podsjetimo, osuđen na 19 godina zatvora kao saučesnik u ubistvu glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici osim njih i Madića su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.

Damir Mandić: Zrno droge nijesam prodao, za 20 godina nijesam imao pošteno suđenje -

Crna Gora dobiće još jedan Centar za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu na Božaju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je javni oglas za izgradnju Prihvatnog centra, vrijedan
<table><tbody><tr><td>690.000 EUR</td><td></td></tr></tbody></table>690.000 eura bez PDV-a.
U tu cijenu su uračunati građevinski radovi, adaptacija zgrade i završni završni građevinski radovi. Javni oglas je otvoren do 2. februara.
Prilikom najave izgradnje ovog centra, iz Ministarstva unutrašnjih poslova je rečeno da će se time višestruko poboljšati i povećati smještajni kapaciteti.
Crna Gora ima centre za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu u Spužu i na Božaju koji su dio sistema upravljanja migracijama i azilom, uz podršku UNHCR-a, IOM-a i EU, a pružaju privremeni smještaj, zdravstvenu zaštitu i podršku migrantima. 
Postojeći Centar za prihvat stranaca na Božaju, koji može da primi 60 osoba, otvoren je 2020. godine. Njegovu izgradnju finansirale su Vlada Crne Gore sa 470.000 eura i Evropska unija koja je iz fondova pretpristupne pomoći (IPA) opredijelila 400.000 eura za rekonstrukciju bivše karaule „Božaj“ i izgradnju centra.
T.K.

Raspisan konkurs: Za gradnju Centra za prihvat stranaca na Božaju 690.000 eura

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović ocijenio je da je zabrinjavajuće i poražavajuće to što su u dva skijališta Žarski i Cmiljača, u periodu od 2014 do 2025. godine, uložena 32 miliona eura, a da je njihova operativnost nula. - To znači da se jednostavno ta skijališta ne koriste, nije još počela njihova operativna upotreba... Što znači da jednostavno smo neđe zastali i da to treba pod hitno mijenjati - naglasio je on gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E. Kada su u pitanju dva velika skijališta, na toj strani Bjelasice, ona su, ističe Rabrenović, po mnogo čemu bolja i imaju konkurencijske prednosti u odnosu na kolašinsku stranu. - Država je u tom nekom periodu, evo već 11 godine, uložila 32 miliona i 22.647 eura. To alocirano na dva skijališta dođe u nekom odnosu da je u skijalište Žarske uloženo blizu 15 miliona eura, a da je Cmiljača skijalište koji je isključivo u Opštini Bijelo Polje oko 17,22 miliona, znači radi se o nekim sasvim solidnim ulaganjima u taj dio... Počela je zimska sezona, počeo je snijeg, padavine, počela su skijališta, kakva takva, da nam rade. I u suštini da izvršimo jednu rekapitulaciju propuštenih šansi, ne zbog toga da bi bili kritizeri, nego iskreno kritičari svega negativnog i nezavršenog, zato što želimo da ova država bude uspješna i da bude bolja, a ne da je jednostavno iz godine u godinu zatiču razne sezone koje su neuspjele i koje ne donose nikakav efekt - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Godine 2019. i 2020. su, kaže, ključne godine kada su u pitanju ulaganja na ova dva skijališta - Cmiljača i Žarski. - 2019. godine velika su ulaganje bilo u skijalište Cmiljača koje je u bjelopoljskoj opštini, oko 9,4 miliona. U toj godini je u skijalište Žarski uloženo oko 2,5 miliona. Ono što je bilo naredne 2020. godine, malo je drugačija slika. U mojkovačko skijalište Žarski uloženo je oko 6,7 miliona, a u Cmiljaču oko 3,6 miliona - naveo je Rabrenović. Očekivalo se, kaže, da će skijališta zaživjeti, da će to krenuti mnogo brže i da se neće zustaviti te 2020. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Mada eto kasnije bilo je nekih manjih ulaganja, koja su doista bila vrlo mala, ako izuzmemo 2,4 miliona u skijalište Žarski u 2021. godini, ostala ulaganja u 2022. do 2025. godine pa skoro da nije bilo. Informacije koje se dobiju sa terena, kada su u pitanju ova skijališta, nijesu ni malo pozitivne, čujemo dosta negativnih komentara - da je i ta oprema koja se nalazi na terenu dosta devastirana, da je nešto od nje vjerovatno i otuđeno nestalo - istakao je Rabrenović. Dosta su, cijeni on, kontradiktorne informacije i prosto je kontroverzan čitav taj projekat. - Kontroverzan projekat i nadam se da će ljudi koji rade na donošenju odluka da će pokrenuti nešto i da će pogurati da se ova dvaj skijališta završe. Mada, kada vidimo koliki je kapitalni budžet Crne Gore u ovoj godini i koliko je izdvojeno za sve te projekte, bojim se da su naše nade i želje daleko od toga. Nama je danas migracija upravo iz područja Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, strahovito velika ka centralnim djelovima Crne Gore i primorju, uključujući naravno tu i ostatak sjevera i Žabljak i Pljevlja, što je potpuni apsurd. Umjesto razvoja skijališta i razvoja potencijala, mi idemo u drugu krajnost, seljenje stanovništa, prebacivanja po gradovima po Crnoj Gori, što je velika šteta za ovu državu ako misli da se razvija, ako misli da živi - naglasio je Rabrenović. On je stava da je nevjerovatno da investicije u 2025. godini svodimo na nekih 258.000 eura koliko je realizovano do juna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Pričam o zvaničnom izvještaju, nijesu nikakvi proizvojni podaci, nego su sve autentični dokumenti vlade Crne Gore i svih njenih resornih ministarstva, uključujući i sve ostale lokalne službe, u kojima postoje ova skijališta - dodao je Rabrenović. U izvještaju koji je imala Vlada Crne Gore, do juna mjeseca prethodne godine se, ukazuje on, vidi da je za Žarski bilo predviđeno nekih 635,000 eura, a da je realizovano nekih 258,502 eura do tog perioda. - Računam da je do kraja godine i ostatak utrošen i realizovan. Iskreno ne radi se o nekim značajnim sredstvima i do juna mjeseca to je nekih 40,7 odsto iskoristivosti tog budžeta koji je bio planiran za skijalište Žarski, a za Cmiljaču, nažalost, nemamo ni jedan euro ni je opredijeljen. Odnosno planirano je bilo dva miliona i 300 hiljada eura, međutim to nije realizovano - naveo je Rabrenović. Nije, napominje, realizovano iz nekih razloga koji su i objektivni i subjektivni. - I to je u dokumentaciji vidljivo da postoje problemi sa lošim planiranjem, sa nekim stanicama koje su na pogrešnim mjestima planirane, tako da se mora raditi revizija jednog djela projekta, da se moraju te stanice izmiještati, spuštati i mijenjati njihova nadmorska visina - rekao je Rabrenović. Kod Cmiljače i jednim dijelom kod Žarskog su, kaže, problematični ti neriješeni imovinsko-pravni problemi i ekspropriacije. - I to je i dalje najveća boljka svih crnogorskih projekata, pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni objekti od puteva, pa do skijališta, da država ulazi u neki posao, ulazi u realizaciju nekih velikih projekata, a da pri tome nije rješila ono što je osnovno ključno, bazično, a to su imovinsko-pravni odnosi, i nije objezbijedila čistu lokaciju, u smislu da ne postoje nikakvi tereti i ograničenja koja mogu spriječiti izgradnju i prosto biti teret tim projektima. Upravo se to evo dešava u ovom dijelu ova dva skijališta - naveo je Rabrenović. Ono što je bitno prije svega je, kaže, da se Vlada Crne Gore i sve nadležne institucije, opštine i lokalne zajednice pokrenu i da odrade ono što je najvažnije: da se riješe problemi koji su urgentni i koji su trenutno aktuelni i koji prosto sputavaju i onemogućavaju da se nastave radovi. - Znači potrebna je brza i efikasna reakcija u Vladi Crne Gore kada je ovo u pitanju i prije svega utvrđivanje i ko će biti nosilac i ko će biti vlasnik, da li će biti skijališta Crne Gore vlasnici ova dva skijališta, ili će to biti neko drugi. Jednostavno se mora naći model koji će omogućiti da se ova dva skijališta što je moguće prije dovedu u upotrebu. Prema našim procjenama koje su konzervativne i realistične, to je najranije 2029. godina. Bojim se da prije tog perioda, Crna Gora ma koliko se trudila, izgleda da neće imati skijališta operativna - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

Osnovni sud u Podgorici odbio je kao preuranjenu tužbu bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprječavanje korupcije, radi naknade nematerijalne štete, zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.
Đukanović je tužbom tražio naknadu štete u iznosu od 5.000 eura, a povredu prava bazira na tvrdnji da je nezakonita Odluka Agencije, kojom je utvrđeno da nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u toku 2019. godine, koji se odnosi na uvećanje imovine, u zakonom propisanom roku u iznosu od 16.741,24 eura.&nbsp;
- Na taj način je, kako to navodi u tužbi, predstavljen kao kriminalna i bahata osoba, nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i Crnoj Gori, iako je više od dvije i po decenije bio predsjednik i premijer Crne Gore, koje dužnosti je obavljao časno, savjesno i sa najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama, na koji način se odnosio i prema tuženoj agenciji - navedeno je u saopštenju Osnvnog suda.
S obirom na to da je da se odluka ASK-a i njena zakonitost razmatraju pred Upravnim sudom Crne Gore, prvostepeni sud ocijenio je da je njegov tužbeni zahtjev preuranjen i kao takvog ga odbio.&nbsp;
- U obrazloženju prvostepene presude je navedeno i da bi upuštanjem u odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva za naknadu nematerijalne štete, u trenutku dok je upravni spor u toku, nužno dovelo parnični sud u situaciju da posredno ocjenjuje zakonitost upravnog akta, što nije dopušteno - navedeno je u saopštenju suda.
Sud je ocijenio i da je tužbeni zahtjevu dijelu koji se tiče javnog objavljivanja odluke ASK-a i izjave člana savjeta preuranjena, jer je sadržajno i uzročno povezan sa samom odlukom koja se osporava kroz upravni spor, a koji nije pravosnažno okončan.
Đukanović ima pravo da ponovo podnese tužbeni zahtjev za naknadu štete nakon pravosnažnog okončanja upravnog spora ili eventualnog poništenja osporene odluke, ako smatra da za to postoje osnovi.

Tag: ivana-vojinovic