Važno je što se u svijetu obilježava 17.decembar - Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad osobama koje se bave seksualnim radom, povodom koga su poslali saopštenje da skrenu pažnju na temu &nbsp;koja je dugi niz godina poznata i zbog koje dugi niz godina pružaju podršku toj marginalizovanoj populaciji - rekla je jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica NVO Juventas Ivana Vujović.
Više od polovine osoba koje se bave seksualnim radom tokom života su doživjela nasilje, dok je više od trećine doživjelo nasilje u posljednjih godinu dana, po istraživanju sprovedenom 2022.godine, kaže Vujović, &nbsp;u saradnji sa NVO Juventas.
- Mi iz prakse znamo da je veliki broj klijentkinja sa kojima radimo svakodnevno suočeno sa nasiljem, nasiljem od strane klijenata, članova porodice, partnera, ali imamo i slučajeve nasilja koje dolazi od strane predstavnika onih koji treba da ih štite, tako da smo imali u ranijim istraživanjima podatke o tome da su doživljavali nasilje i od strane policije. Govorimo o grupi koja je jedna od najmarginalizovanijih, koja je društveno isključena grupa, ukoliko se poznaje taj identitet osobe, pošto svi &nbsp;ljudi imaju puno različitih identiteta i ne dijelimo svaki segment identiteta sa svima- rekla je Vujović.
Podsjetila je i na istraživanje koje je Juventas uradio prije 2 godine koje kaže da svega 7 posto toga istraživanja je navelo da poznaje osobu koja se bavi seksualnim radom, dok 93 posto ne poznaje takve osobe.
- Kad sve to uparimo sa drugim podacima koji ukazuju na visok stepen stigmatizacije i diskriminacije, onda govorimo o jednoj grupi koja je među najosjetljivijima na nasilje i grupi koja je najmanje spremna da iz straha od reakcije nadležnih institucija i straha da neće biti zaštićene i uvažene, i prijave nasilje. Govorimo o grupi koja upravo zbog toga što se nalazi na margini je izložena, ne samo u Crnoj Gori nego i u mnogim zemljama svijeta, izložena teškim oblicima nasilja i tu testiramo sam sistem koliko je spreman da zaštiti čovjeka, koliko je spreman da zaštiti ženu, koliko je spreman priđe osobi i zaštiti je od svake vrste nasilja, bilo fizičkog, mentalnog, fizičkog, ekonomskog pa i institucionalnog nasilj- istakla je Vujović.
Dodaje i da je praksa pokazala da što je identitet skriveniji i podložniji stigmi i diskriminaciji i nasilje zna da bude izraženije i učestalije.
- Mi živimo u društvu u kojem je nasilje normalizovano, u kojem je nasilje vrlo frekventno, gdje je nasilje usmjereno na određene grupe zato što nasilnik bira one koji su osjetljiviji i gdje smatra da neće dobiti povratnu reakciju i neće biti kažnjen od strane sistema. Podaci u kojima četvrtina ispitanika smatra da policija ne treba da radi svoj posao su ekstremno zabrinjavajući, kao i podatak da osobe koje se rade seksualnim radom treba kažnjavati- zaključila je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2xRR9ZpzR-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Mi živimo u društvu u kojem je nasilje normalizovano

Zamrzavanje američkog finansiranja će imati teške posljedice, naročito za zemlje u razvoju, ocijenila je e u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vujović.
Vujović je rekla da je jasno da je ta odluka došla zato što se u svim podrškama USAID-a nalazio element koji je morao da se poštuje, a to je element ljudskih prava, podrške ženama, LGBT osobama, migrantima koji su trenutno na meti Bijele kuće.
- Razlog je što se to povezuje sa opozicijom predsjednika Donalda Trampa - ističe Vujović.
24. mart je Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze. SZO je upozorila da zamrzavanje američkog finansiranja programa protiv tuberkuloze dovode u opasnost milione života u svijetu, jer se procjenjuje da su svjetski napori u borbi protiv tuberkuloze, najsmrtonosnije zarazne bolesti na svijetu, spasili više od 79 miliona u posljednje dvije decenije. Pored ove opake bolesti, zamrzavanjem finansija takođe su ugrožene i mnoge druge zdravstveno ranjive grupe, a naročito u manje razvijenim zemljama afričkog kontinenta.
Zamrzavanje američkog finansiranja će imati teške posljedice, kaže Vujović, naročito u subsaharskoj Africi, prije svega jer će doći do, kako ističe, zaustavljanja procesa na koji su imale zemlje koje zavise od podrške USAID-a.
- Zaustaviće se procesi bez ikakve tranzicije, bez mogućnosti da se prilagode, svoje resurse iskoriste, a to vidimo u svim oblastima u kojima je USAID imao itekako uticaja. Budžet koji je USAID izdvajao za globalnu podršku nekoliko desetina puta je veći od budžeta Crne Gore, onda možemo shvatiti koliko je ljudi zavisilo od podrške USAID-a, tako da ovo važi posebno za zemlje koje se nalaze u zoni zemalja sa niskim bruto domaćim prihodom, dovešće sigurno do velikih i teških posljedica. Vidjećemo još kako će se odvijati situacija, koje će odluke donositi SAD na različitim nivoima, znamo da su sad u toku i sudski postupci, da su u sudskim postupcima odluke o zamrzavanju sredstava stopirane, da se one sada preislituju - naglasila je ona.
Ovo, napominje ona, u fokus dovodi i razumijevanje toga koliko je puno američki narod pomagao zemlje u razvoju, posebno u određenim oblastima, te koliko je bio značajan za ukupan budžet Ujedinjenih nacija, pa i Svjetske zdravstvene organizacije, kao dijela tog sistema koji je formiran nakon Drugog svjetskog rata, da bi održao mir i prosperitet globaĺno.
- Povlačenje Amerike iz takvog sistema koji se bazira na globalnoj solidarnosti može da ima ogromne negativne efekte - rekla je Vujović.
Godišnje u svijetu od tuberkuloze oboli osam miliona ljudi, a u Crnoj Gori 80. Zamrzavanjem finansija, navodi Vujović, prestalo je istraživanje na polju iskorjenjivanja tuberkuloze od strane južnoafričkog instituta koji se time bavi.
Prema njenim riječima, još niko nije svjestan posljedica ne samo u borbi protiv tuberkuloze, i vremenom će, objašnjava ona, biti potrebna drugačija globalna organizacija.
- Nije Amerika jedina koja se povlači iz međunarodne podrške. Druge zemlje koje su bile do sada glavni izbori podrške, odmah poslije Amerike, smanjuju svoje budžete. Nadam se da to neće izazvati po zdravlje ljudi toliko negativne efekte koliko danas izgleda da će izazvati. Imamo i pitanja suzbijanje gladi i ogromnog siromaštva, gdje je takođe USAID ne samo direktno, nego kroz podršku UN - u imao i ima veoma značajnu ulogu. Moraćemo se globalno, pa i lokalno suočiti sa tim, tražiti druge alternativne načine, a da je ovo išlo korak po korak ti bi se načini sigurno izrodili, problem je što sistemi koji su zavisili od USAID-a prosto na to nijesu navikli, nijesu očekivali i nijesu imali drugo rješenje, ali se nadam da će se u međuvremenu i drugačije odluke donositi i na nivou sudova, a i na nivou Bijele kuće kada stvari malo slegnu kada se sagleda kompletna situacija - poručila je Vujović.

Vujović: Zamrzavanje američkog finansiranja imaće teške posljedice, naročito za zemlje u razvoju

U saobraćajnim nezgodama na crnogorskim putevima, u 2025. godini, smrtno su stradale 63 osobe. U poređenju sa 2024. stradalo je 12 osoba manje. U odnosu na broj stanovnika i vozila na putevima i dalje je značajan broj poginulih u saobraćaju. Sa tog aspekta u Upravi policije nisu zadovoljni, ali trendom smanjenja broja poginulih jesu.
- I da je jedan ljudski život spašen svakako da bi to bio veliki uspjeh za svaku državu pa i za našu i sa tog aspekta svakako možemo da budemo i jesmo zadovoljni- kazao je Ilija Janjušević iz UP.
Igor Radojević, vještak saobraćajne struke, ističe glavni uzrok saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama.
- Nepoštovanje propisa je glavni uzrok nastanka saobraćajnih nezgoda. Van grada je to povećana brzina, preticanje na nedozvoljenim mjestima, gubitak pažnje, korišćenje mobilnog telefona- kaže on.
Nevezivanje sigurnosnim pojasom značajno umanjuje šanse učesnicima težih saobraćajnih nezgoda da prežive ili prođu bez ozbiljnih povreda.
- I ove godine smo imali preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su nažalost putnici i vozači stradali u vozilu upravo jer nisu vezivali sigurnosni pojas i sa velikom sigurnošću možemo tvrditi da bi danas ti ljudi bili živi da su koristili sigurnosni pojas- ističe Janjušević.
Sigurnosni pojas u kombinaciji sa vazdušnim jastucima značajno utiče na smanjenje težih posljedica i kod težih saobraćajnih nezgoda.
Vožnjom pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci i gledanjem u mobilni telefon dok su za volanom, vozači direktno ugrožavaju i sebe i druge učesnike u saobraćaju. 
&nbsp;
- Vozač koji je pod dejstvom alkohola prvo njegove psihofizičke sposobnosti su značajno usporene, mnogo kasnije uočava bilo koju prepreku, kasnije reaguje, onda, kada je pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci on izražava određenu dozu agresivnosti, precjenjuje svoje sposobnosti i u takvim situacijama neminovno nažalost imamo i saobraćajne nezgode sa najtežim posljedicama- kaže Janjušević.
Vrlo često ćemo u uviđajima saobraćajnih nesreća naći samu izjavu vozača koji kaže: “gledao sam u mobilni telefon i prešao sam na suprotnu traku, navodi Radojević.
Statistički gledano najopasniji učesnici u saobraćaju su mladi vozači između 18 i 25 godina zbog neiskustva i relativno čestog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci. U opasnu kategoriju spadaju i vozači stariji od 60 godina zbog sporije reakcije u vožnji. Osim toga što upotreba tečnosti i supstanci, koje mijenjaju stanje svijesti, apsolutno nije dozvoljena vozačima, treba voditi računa i o nekoliko pomenutih faktora.
- Prije svega treba poštovati saobraćajne propise. Koristiti sigurnosni pojas i nikako upotreba mobilnog telefona. Ta distinkcija i gubitak pažnje je nešto što i najboljim vozačima može da smeta i da dovede do nastanka saobraćajne nezgode- ističe Radojević.
Iz Uprave policije apeluju na vozače da tokom prazničnih dana ne voze ukoliko su pod dejstvom alkohola ili bilo kakvih supstanci koje mijenjaju stanje svijesti, da poštuju saobraćajne propise jer tako brinu o svom i što je još važnije o tuđim životima.

Prošle godine 63 osobe stradale na crnogorskim putevima

Bez mnogo pompe, praktično iza zatvorenih vrata, rukometaši Crne Gore polako privode kraju pripreme za sedmo uzastopno učešće na evropskim prvenstvima.
"Lavovi" su u duelu u kojem nije bilo publike remizirali sa selekcijom Bosne i Hercegovine (37:37), iako su dva dana ranije slavili 36:25.
Didije Dinar je poštedio Vuka Borozana i Radojicu Čepića, a evidentno je bilo da su se "lavovi" malo štedjeli u odbrani.
- Na prvoj utakmici smo napravili potrebne rotacije kako bi svi mogli da igraju. Smatram da je to bila kompletna utakmica. Na ovoj utakmici su Borozan i Čepić su bili po strani, a isprobali smo cijeli sastav. Znam da su posljednje utakmice uvijek pomalo specifične za igrače pred odlazak na Evropsko prvenstvo- rekao je francuski stručnjak.
Crnogorski rukometaši u srijedu putuju u Oslo, a u predgrađu glavnog grada Norveške, Berumu, u petak će igrati protiv Slovenije. Dva dana kasnije će se sudariti sa Farskim Ostrvima, a grupu D će zaključiti duelom sa Švajcarskom. Dvije najbolje selekcije će takmičenje nastaviti u glavnoj fazi u Malmeu.
- Uvijek smo spremni da igramo. Sada je potrebno da se dovedemo u pravo stanje pred Evropsko prvenstvo. Znamo da su prve utakmice uvijek pomalo posebne, na nama je da se dobro pripremimo- kazao je.
Na pripremama je 20 igrača, do odlaska u Oslo će morati da otpadnu dvojica. Dinar još ne želi da "presječe".
- Mislim da bi uvijek trebalo čekati do posljednjeg trenutka, do posljednjeg treninga, do posljednjeg momenta pred dan polaska, u slučaju da se pojave neke neprijatnosti, nepredviđene okolnosti ili povrede- ističe.
Slovenija je desetkovana, za Farane neće igrati najveća zvijezda, as Kila Elijas Elefsen a Skipagetu. Francuski stručnjak, međutim, najviše razmišlja o svom timu.
- Problem je prije svega u nama. Kada želimo da pristupimo nekom takmičenju, važno je da dobro analiziramo utakmicu kako bismo pokušali da pobijedimo u svim susretima. Moramo da se fokusiramo na sebe, da ispravimo greške i izvučemo pouke- zaključio je Dinar.

Dinar: Odluku o putnicima na EHF Euro donijeću u posljednjem trenutku

Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske saopštilo je da je danas nepoznata osoba napala bugarsku ambasadu u Skoplju te je zatražilo od nadležnih organa u Sjevernoj Makedoniji da hitno identifikuju i kazne počinioca.
U saopštenju se navodi da Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske najoštrije osuđuje čin usmjeren protiv zgrade bugarskog diplomatskog predstavništva u Skoplju, koja predstavlja simbol državnosti i zvaničnog prisustva Republike Bugarske u Republici Sjevernoj Makedoniji.
- Ovo je neprihvatljiv napad na status diplomatskog predstavništva i grubo kršenje Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Ministarstvo vanjskih poslova izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je ovakav čin rezultat sistematskog izostanka reakcije nadležnih institucija Republike Sjeverne Makedonije na ranije napade i vandalske akte usmjerene protiv objekata povezanih s Bugarskom i bugarskom zajednicom - navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da je institucionalna pasivnost, u kombinaciji s tolerisanim, pa čak i podsticanim govorom mržnje prema Bugarskoj i Bugarima u susjednoj zemlji, stvorila ambijent u kojem se ovakva krivična djela ohrabruju i eskaliraju.
Nadležni organi u Sjevernoj Makedoniji pozvani su da bez odlaganja preduzmu sve potrebne mjere kako bi identifikovali počinioca i priveli ga punoj krivičnoj odgovornosti, te da osiguraju sigurnost bugarskih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovog osoblja i imovine.
- Republika Bugarska očekuje od institucija u Republici Sjevernoj Makedoniji da se jasno i nedvosmisleno distanciraju od govora mržnje, da se efikasno suprotstave ovakvim krivičnim djelima, da ozbiljno rade na stvaranju suštinski drugačijeg javnog narativa o odnosima s Bugarskom i da bezuslovno ispunjavaju svoje međunarodne obaveze . navodi se u saopštenju.
Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske poručilo je da će nastaviti pažljivo pratiti razvoj slučaja te da zadržava pravo na preduzimanje dodatnih mjera radi zaštite bugarskih interesa.

Napadnuta ambasada Bugarske u Skoplju, iz Sofije traže hitnu reakciju

Njemačku vojsku potresa skandal u elitnoj 26. padobranskoj pukovniji u Cvajbrikenu, gdje su se pojavile optužbe za seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i korištenje droga. Skandal ozbiljno ugrožava napore Berlina da ojača oružane snage i potakne novačenje u jeku rastućih geopolitičkih napetosti.
Državno tužiteljstvo istražuje više od desetak slučajeva, uključujući nošenje nacističkih uniformi, zloupotrebu droga i neprimjereno ponašanje prema kolegama. Ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da je „užasnut“ otkrićima, naglašavajući da su u suprotnosti s vrijednostima Bundesveha.
Optužbe su prvi put dospjele u javnost u oktobru prošle godine, nakon anonimne dojave o izvođenju Hitlerovih pozdrava, fotografiranju kolega pod tuševima i korištenju droga. Vojska je internu istragu pokrenula još u junu 2025. godine nakon pritužbi vojnikinja.
Zapovjednik jedinice, pukovnik Oliver Henkel, smijenjen je, ali je u oproštajnom govoru negirao povezanost smjene s optužbama.
Mediji su otkrili da su pripadnici pukovnije koristili uvrede poput „židovska svinja“, dok su žene izložene pornografskim šalama, prijetnjama silovanjem i nasilju. Zabilježeni su i fizički napadi, uključujući udarce u genitalije i glavu.
Skandal je izazvao oštre reakcije. General Harald Gante rekao je da je bio „bez riječi“ zbog događaja, dok zastupnica Zelenih Agnješka Bruger upozorava da optužbe narušavaju ugled cijele vojske.
Bundesveh je pokrenuo „akcijski plan za zračno-desantne snage“ i istražio 55 osumnjičenika. Tri vojnika su otpuštena, protiv 19 se vode postupci za otpuštanje, a 16 slučajeva predano je državnim tužiteljima zbog kaznenih djela povezanih s drogom, govorom mržnje i ekstremizmom.
Prethodni slični slučajevi uključuju raspuštanje elitne jedinice specijalnih snaga 2020. godine zbog ekstremizma, te zatvorsku kaznu bivšem vojniku 2022. godine zbog planiranja atentata. Ipak, predsjednik obrambenog odbora Tomas Rövekamp naglašava da ovi incidenti ne predstavljaju cijelu vojsku: samo 0,4% vojnika pokazuje desničarske ekstremističke stavove, znatno manje nego u općoj populaciji.

Tag: ivana-vujovic

Vujović: Mi živimo u društvu u kojem je nasilje normalizovano

Vujović: Zamrzavanje američkog finansiranja imaće teške posljedice, naročito za zemlje u razvoju

Prošle godine 63 osobe stradale na crnogorskim putevima

Dinar: Odluku o putnicima na EHF Euro donijeću u posljednjem trenutku

Napadnuta ambasada Bugarske u Skoplju, iz Sofije traže hitnu reakciju

Skandal u njemačkoj vojsci: Seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i droga u elitnoj pukovniji

PRATITE TVe UŽIVO