Prvi put se prešlo na konkretne korake kada je u pitanju zaštita svjetske baštine u Kotoru, a predsjedavanje premijera Nacionalnom komisijom je pozitivan iskorak - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, profesor ekonomije i turizma i prodekan za razvoj na Fakultetu za biznis i turizam Ivo Županović.
Poslije 11 -12 godina, kaže Županović, sa verbalnih obećanja prešlo se na konkretne korake u naporima da Kotor ne izgubi &nbsp;UNESCO zaštitu.&nbsp;
- Mislim da je tu bitno i liderstvo kad je premijer u pitanju i njegovo predsjedavanje Nacionalnom komisijom, mislim da je tu iskazana jedan pozitivni iskorak. Sa druge strane najavljena je izmjena legislative. Istini za volju ja sam te izmjene zakona mogao da vidim u medijima, nijesam našao taj neki nacrt prijedloga zakona i mislim da su na fonu toga da dođe do ključnih izmjena koje bi doprinijele čitavom nizu operativnih mjera koje bi slijedile u budućnosti, a koje bi doprinijele da Kotor ostane pod zaštitom i na UNESCO mapi- rekao je Županović.
UNESCO traži reviziju zakona iz 2010, 2013, 2018. i 2019.godine kako bi se zaštitila svjetska baština, a profesor Županović smatra da sve potiče od zakonskih izmjena. Bez zakonskih izmjena nije moguće operacionalizovati aktivnosti koje doprinose rješavanju problema Kotora.&nbsp;
- Ja bih tu dodao da je jako bitno da se poput susjedne Hrvatske, koja isto ima ogromne probleme kad su u pitanju odnosi apartmana i hotela, paralelno sa legislativom iz prostornog planiranja &nbsp;donese i izmjena Zakona o turizmu, gdje bi se jasni i mjerljivi parametri održivog turizma, takozvani Kevin capacity parametri uveli i u Zakon o turizmu. Onda bi mogli govoriti o paralelnim aktivnostima koje bi prekomjerni turizam doveli u neku normalnu ravan, jer se to ne može riješiti preko noći da jednostavno imamo dominaciju osnovnih parametara u turizmu, odnosno hotela- istakao je Županović.
Podsjećamo, ukoliko se preporuke iz poslednjeg izještaja Centra za svjetsku baštinu ne sprovedu do 1. februara 2026. status Kotora u UNESCO mogao bi biti doveden u pitanje. U dokumentu se naglašava da hitne potrebe za očuvanjem Kotora zahtijevaju pojačano upravljanje i široku mobilizaciju svih nadležnih institucija, uz jasno upozorenje da je upis na Listu svjetske baštine u opasnosti realna mogućnost ukoliko se preporuke ne sprovedu.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Županović: Predsjedavanje premijera Nacionalnom komisijom za UNESCO pozitivan iskorak

Uvođenje viza turskim državljanima i najava uvođenja viza ruskim državljanima će imati negativne efekte po crnogorski turizam, jer se bilježi najveći broj dolazaka i noćenja baš sa ta tva tržišta, pa je neophodno biti spreman za supstituciju određenih tržišta - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, redovni profesor za ekonomiju i biznis Ivo Županović.
Podaci pokazuju da je od uvođenja viza gotovo 9000 turskih državljana napustilo Crnu Goru, a odlazak tih ljudi se već na neki način odražava na sektor turizma, na hotelski smještaj, ugostiteljstvo, ali i poslovne aktivnosti. Stručnjaci upozoravaju da bi negativne posljedice mogle zahvatiti i firme u turskom vlasništvu, od kojih neke razmatraju već smanjenje obima poslovanja. Kampanja u Turskoj pod nazivom ,,Bojkotujmo Crnu Goru” dodatno komplikuje bilateralne odnose i povjerenja investitora.&nbsp;
Još uvijek nijesu dostupni podaci, kaže Županović, čijom obradom bi se vidjeli određeni efekti ukidanja bezviznog režima turskim državljanima i najavljenog uvođenja viza ruskim državljanima.
Smatra da će se uvođenje viznog režima negativno odraziti na turizam, pa je, po njegovim riječima, potrebno naći način da se proširi paleta ponude ka drugim tržišta, a dobra stvar je uvođenje 14 novih linija preko Wizzaira i direktni letovi sa Velikom Britanijom.
- Moram da kažem da smo sa ta dva tržišta imali u 2024.godini oko 3,4 miliona noćenja, 2,7 sa ruskog tržišta i 700 i nešto hiljada sa turskog tržišta. Za 10 mjeseci 2025. godine imamo oko 600 hiljada noćenja sa turskog tržišta i 2,2 miliona sa ruskog tržišta. Uvođenje viza je uvijek rizik, ja sad neću ulaziti u političke aspekte, međutim sigurno je da moramo biti spremni za supstituciju određenih tržišta u određenoj mjeri u narednom periodu, &nbsp;jer nas očekuje vizno usaglašavanje sa politikom EU. Takođem tu ne treba zanemariti Azerbejdžan i Kinu, koji imaju jedan konstantan uspon i konstantan rast na crnogorskom tržištu i sigurno da naša primarna obaveza, prevashodno kad je u pitanju turizam, &nbsp;a potom i kompletna ekonomija, kako i na koji način da nađemo substituente za određena tržišta- rekao je Županović.
Kaže da treba sačekati sa procjenom koliki je stvarni efekat odlaska turskih državljana, iako je to u prvom momentu bio &nbsp;šok za kompletnu ekonomsku sferu, a efekat po turističku privredu će se odraziti u narednom periodu.&nbsp;
- Mislim da ne treba neke ishitrene zaključke da donosimo, treba da vidimo na koji će način bilateralni razgovori uspjeti te odnose da dovedu u jednu normalnu ravan. S druge strane kao što je u turizmu, tako i u ukupnoj ekonomiji treba da imamo disperziju i diversifikaciju ekonomskih aktivnosti, pogotovu što uglavnom strani investitori, i sa turskog i sa ruskog tržišta, i sa ostalih tržišta uglavnom ulažu u ono što im je najprofitabilnije i gdje im je najveći povrat novca, a to su investicije u stanogradnju. Mislim da treba da imamo daleko širu lepezu ponude, a s druge strane potražnje, kada su u pitanju ekonomske aktivnosti. Treba da pospješujemo one grane privrede koje su dugoročno održive za Crnu Goru, tu prije svega mislim na energetiku, odnosno zelenu ekonomiju i diversifikaciju u tom dijelu- zaključio je Županović.

Županović: Uvođenje viznog režima građanima Turske negativno će se odraziti na turizam, potrebno proširiti ponudu ka drugim tržištima

Crnogorski turizam je izrazito osjetljiv na ekonomska kretanja u Evropi, pa bi usporenje njihove ekonomije od 0,5 odsto, u Crnoj Gori moglo biti 0,9 odsto, kaže Branimir Jovanović sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW) za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Očekuje da bi zbog nepovoljnije ekonomske situacije i straha od inflacije izazvane aktuelnim trgovinskim ratom, do koga je došlo povećanjem carina od strane Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Evropljani mogli trošiti manje na putovanja.
Da će Evropi podići carine na 20 odsto, američki predsjednik Donald Tramp objavio je 2. aprila. Sedmicu kasnije tu odluku je pauzirao na 90 dana ostavivši carine na 10 odsto.
Oko trećina turista u Crnoj Gori dolazi iz Evropske unije.
Svako slabljenje ekonomije na evropskom i globalnom nivou povlači smanjenje broja gostiju i njihove potrošnje.
A turizam Crnoj Gori donosi skoro 30 odsto bruto nacionalnog dohotka.
<h2>Evropljani se mogu okrenuti bližim morima</h2>
Jovanović kaže da postoji rizik da usporavanje evropske ekonomije bude i izraženije od 0,5 odsto, koliko je trenutna trenutna procjena WiiW.
Iako bi to moglo usporiti turističku aktivnost u Crnoj Gori, on smatra da postoje dva pozitivna rizika za Crnu Goru.
- Prvi je da bi ekonomska situacija u Rusiji mogla biti bolja od ranije očekivane, uz mogućnost ublažavanja ili čak ukidanja pojedinih sankcija, što bi moglo dovesti do povećanog broja ruskih turista u Crnoj Gori - rekao je Jovanović.
Kao drugi navodi da bi zbog krize Evropljani mogli manje putovati na daleke destinacije poput Maldiva ili Tajlanda, i birati bliže lokacije, kao što je Crna Gora.
- Ako bi se ovi pozitivni rizici ostvarili, usporavanje rasta u Crnoj Gori moglo bi biti manje od predviđenih 0,9 procenata u osnovnom scenariju - zaključuje Jovanović.
<h2>Dvojak uticaj carina</h2>
Efekat carina na turizam može biti dvojak – sa zapadno-evropskih i sa tržišta SžAD, kaže za RSE profesor ekonomije i turizma na Fakultetu za Biznis i turizam u Budvi Ivo Županović.
Jedan je da slabljenjem dolara, što je bio slučaj u prethodnih dana, u očima Amerikanaca poskupljuju aranžmani u Evropi, što može smanjiti njihova putovanja ka Starom kontinentu.
A drugi je, dodaje Županović, mogućnost da, ukoliko opstanu carine u sadašnjem obliku, članice EU zbog manjeg izvoza u SAD uđu u stagnaciju ili recesiju.
On ne očekuje da ekonomska nestabilnost utiče na već ugovorene aranžmane za ovu sezonu. No, ukoliko se ona nastavi, smatra da će uticati na postsezonu i naredne turističke godine.
U Crnoj Gori je prošle godine bilo preko 840.000 gostiju iz EU, što je oko trećina registrovanih turista, a iz SAD oko 50.000 – nešto više od dva odsto, podaci su Uprave za statistiku.
<h2>“Turizam je, ipak, žilav”</h2>
I u susjednoj Hrvatskoj carine su izazvale zabrinutost zbog mogućih posledica po turizam.
- Ako se budu primjenjivale na srednji i duži rok, uticaće na ekonomije najznačajnijih emitivnih tržišta EU – Njemačke, Italije, Austrije – pa je moguće da takve zemlje upadnu u recesiju, što bi se odrazilo na turistička kretanja - kaže za RSE Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
Uz to, turizam je veoma žilav, što je pokazao i njegov brzi oporavak nakon pandemije, dodaje Ostojić.
- Turistička putovanja, godišnji odmori, postali su dio svakodnevice Evropljana, kojeg se jako teško odriču, i vjerujem da će neovisno o tome što će se događati prometa ipak biti - rekao je on.
Ostojić ne očekuje da bi u slučaju negativnog scenarija – recesije i manje putovanja – došlo do poskupljenja turističkog proizvoda.
- Ako vam je potražnja manja, nemate prostora za poskupljenje - dodao je on.
Kako kaže, u velikim hotelskim kompanijama za sada nema otkaza rezervacija ili usporavanja bukinga.
<h2>Odluke države veća prepreka od spoljnih uticaja</h2>
Ni u budvanskoj agenciji Guliver Montenegro, koja posluje sa stranim turoperatorima, ne očekuju otkazivanja aranžamana za sezonu koja počinje već krajem aprila.
Dodaju da su evropski turisti najvećim dijelom već odlučili gdje će i izdvojili sredstva za odmor.
- Teorijski, ekonomska nestabilnost može da utiče ako se ostvare sumorne prognoze o novoj ekonomskoj krizi. Ipak mislim da bi to više uticalo na buduće sezone, nego na ovu - kaže za RSE direktorica agencije Danica Kažanegra Gregović.
Prema njenim riječima, na ovogodišnju sezonu više utiče domaća cjenovna politika i državne odluke nego američke carine.
Osim što je PDV u turizmu povećan više nego duplo, navodi i da uoči sezone Nacionalni parkovi najavljuju poskupljenje ulaznica, a neke turističke organizacije razmišljaju o povećanju cijena boravišnih taksi.
- Takve odluke u nevrijeme mnogo više utiču na naš rad i rentabilnost nego trenutne svjetske ekonomske prilike - kaže Kažanegra Gregović.
Od ove godine porez je sa sedam povećan na 15 odsto za hotelski smještaj i određene proizvode i usluge u turizmu.
Kako je ta odluka donijeta kada je već bilo zaključeno preko 90 odsto ugovora sa turoperatorima, iz Privredne komore su je ocijenili “završnim udaracem” za konkurentnost domaćeg turizma.
Inače, prvi put od obnove nezavisnosti 2006, Crna Gora je prethodne godine zabilježila pad turističkih prihoda sa izuzetkom pandemijske 2020.
Pad je tokom 2024. u odnosu na godinu prije bio 3,6 odsto.

Turizam u Crnoj Gori u indirektnom riziku zbog američkih carina Evropi

Po meni, da li ova situacija može reputaciono da utiče, može sigurno. Da li može da utiče čak u smislu opredjeljenja gostiju da dođu na samu destinaciju koji gledaju ovako nešto, takođe može. Ono što bih apelovao jeste da se to na jedan institucionalan, uređen način riješi što prije, prevashodno radi početka sezone - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, prodekan za razvoj na Fakultetu za biznis i turizam prof. dr Ivo Županović.
Već duži vremenski period, kaže Županović, postoje razne kontroverze oko zakupa plaža, a trenutna dešavanja su, dodaje on, samo kulminacija tog stanja.
- Ja mislim, iz ugla nekog ko je stanovnik primorske opštine, odnosno Kotora, da tu postoji jedna poprilična neuređenost u nekim podzakonskim aktima, recimo sad je fokus konkretno na plažama, ali kao dio tog obalnog područja su i ponte koje su potpuno neuređene, u smislu njihovog korištenja, jer određeni stanovnici u Dobroti koriste to kao svoju dodatnu uslugu, ne dozvoljavaju građanima da koriste, i tako dalje. Po meni, da li ova situacija može reputaciono da utiče, može sigurno. Da li može da utiče čak u smislu opredjeljenja gostiju da dođu na samu destinaciju koji gledaju ovako nešto, takođe može. Ono što bih apelovao jeste da se to na jedan institucionalan, uređen način riješi što prije, prevashodno radi početka sezone, a drugo misli da u narednom periodu, ja sam zagovornik toga, treba da se to vrati u nadležnost opština, u prilog tome govori zajednički nastup svih predsjednika opština, unazad nekoliko mjeseci, da se obalno područje opet da opštinama na upravljanje, imamo slično rješenje i u Hrvatskoj, i mislim da bi se na taj način pospješila i koordinacija između određenih službi, dok je sad neko prebacivanje odgovornosti između komunalne inspekcije i morskog dobra, ko ja za šta odgovoran, i tako dalje - rekao je Županović.
Obalno područje je jako važno, kaže Županović, a lokalnoj zajednici treba omogućiti korištenje tog dijela, a da 50 odsto mora biti oslobođeno za korištenje, kako kaže, kada je privatno stanovništvo u pitanju.
U 2024. godini država je prihodovala 1,6 milijardi eura što je 3,6 odsto manje nego 2023.godine, a to ukazuje, kaže Županović, na dublje probleme sa kojima se suočava Cdna Gora u turističkoj industriji.
- Da u sektoru turizma nije postojala inflacija od oko 7 ili 8 posto, a na nivou svih djelatnosti je bila oko &nbsp;2,3 posto, taj iznos bi bio veći, u smislu pada, na prethodnu godinu. Ne treba zanemariti, i mislim da je to ključni razlog naše stagnacije u turizmu, da smo u zadnje tri godine imali preko 34,2 posto inflaciju u turizmu, kad uzmete od početka 2022.do kraja 2024.godine, što je sigurno odbilo određeni broj gostiju. U kolektivnom smještaju nijesmo imali pad prošle godine, čak smo imali rast od 1 posto, ali smo imali pad po tržištima gdje možemo u budućnosti da vidimo svoju progresiju, prevashodno tu vidim zemlje Beneluksa, na zapadnoevropske zemlje poput Njemačke i Francuske, većinu zemalja Skandinavije, nordijske zemlje. To su zemlje sa značajnim diskrecionim dohotkom, koje mi jednostavno ne možemo.da privučemo, iako smo fizički prisutni na najznačajnijim svjetskim sajmovima turizma, baš u Njemačkoj. S druge strane, kad je u pitanju privatan smještaj, imamo ogroman pad oko 900.000 noćenja kad je u pitanju rusko tržište, i sad to treba dublje analizirati šta je od toga stvarni pad broja noćenja, a šta je pad u smislu drugačijeg tretmana boravka ruskih državljana ovdje, da li je u pitanju bilo turistički boravak - istakao je Županović.
Ima i drugih tendencija, objašnjava Županović, kad je u pitanju privatan smještaj te napominje da je preko 100.000 noćenja manje kad je u pitanju tržište Kosova, a preko 50.000 noćenja manje kad je u pitanju tržište Poljske, te preko 60.000 noćenja manje kad je u pitanju tržište BiH i 30.000 noćenja manje kad je u pitanju tržište Njemačke.
- Ono što smo donekle kompezovali je rastom na tržište Velike Britanije, Turske, Kine i Azerbejdžana. Ono.što sad opet treba voditi računa da tu postoji određene turbulencije na globalnom nivou, da li ćete svjetske političke igre sa carinama uticati na diskrecioni dohodak kada su u pitanju kineski gosti, ali ono što je moja impresija je da je zbog prevashodno visokih cijena, s druge strane zbog neadekvatne saobraćajne dostupnosti, prevashodno vazdušne dostupnosti, mi jednostavno u ovom trenutku postajemo manje konkurentni u odnosu na zemlje Mediterana. Mi stalno pričamo da nam je Hrvatska konkurencija, Hrvatska je etablirana kad su u pitanju zapadno evropski gosti, to treba jasno reći, imaju cestovnu dostupnost i imaju razvijenu vazdušnu dostupnost, a mi nemamo to - zaključio je Županović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHguTmdPm44s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Županović: Zbog visokih cijena, neadekvatne saobraćajne dostupnosti postajemo manje konkurentni

Aerodrom u Tirani imao 9,2 miliona putnika za 10 mjeseci 2024.godine, prije neki dan su imali deseto milionitog putnika, i aerodrom Dubrovnik, takođe je &nbsp;prije neki dan zabilježio tri milionitog putnika, i jednostavno mi u ovom smislu, i na ovaj način nijesmo konkurentni kad je u pitanju avio dostupnost - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, prodekan za razvoj na Fakultetu za biznis i turizam prof. dr Ivo Županović.
Ove zime je sa podgoričkog aerodroma uklonjeno 6 letova, u odnosu na prošlu godinu, a sa tivatskog 3, te iz Aerodroma Crne Gore kažu da nije svim avio kompanijama isplativo da lete za Crnu Goru tokom zimskih mjeseci.
Kad su u pitanju hoteli, kaže Županović, stabilan je trend posjećenosti u 10 mjeseci 2024.godine, dodaje on, odnosno na nekih 0,7 posto većeg broja dolazaka, kako navodi, u odnosu na 2023.godinu.
Hotelska posjećenost je produkovana, objašnjava Županović, značajnim rastom na tržištu Turske, Kine, navodi on, ali i dijelom Sjedinjenih Američkih Država.
- Imamo ozbiljan pad na nekoliko klastera! To su klasteri skandinavskih i nordijskih zemalja, to su klasteri baltičkih zemalja, to su klasteri dijela zemalja Beneluxa, Francuske i Njemačke, koje su za nas jako bitne zemlje. Sa druge strane, kad je u pitanju privatan smještaj, imamo izraziti pad kad su u pitanju tržišta Kosova i Bosne i Hercegovine, kao i tržišta Njemačke i Mađarske, naravno i tržište Rusije, iz poznatih razloga - rekao je Županović.
Na &nbsp;pad &nbsp;klastera utiče avio dostupnost, cijeni Županović, kao i cijene, ističe on, koje su nakon 10 mjeseci, u odnosu na isti period prošle godine, navodi on, 3,6 posto veće na nivou čitave ekonomije, a 8,8 posto veće cijene, kako kaže, na nivou turizma.
- Sve ovo ukazuje da smo u zadnje tri godine, od 2021. do 2024.godine, cijene u turizmu podigli preko jedne trećine, što je, smatram, tržišno veoma upitno, tržišno &nbsp;kontraproduktivno. Sa druge strane, kad je u pitanju avio dostupnost, svjedoci ste da je aerodrom u Tirani imao 9,2 miliona putnika za 10 mjeseci, prije neki dan su imali deseto milionitog putnika, da je aerodrom Dubrovnik, takođe prije neki dan zabilježio tri milionitog putnika, i jednostavno mi u ovom smislu i na ovaj način nijesmo konkurentni kad je u pitanju avio dostupnost. To seže od razloga koji su Aerodromi Crne Gore naveli, oni moraju da ulažu, ne u subvencionisanje određenih avio linija, nego u infrastrukturu, a da, prevashodno, država nacionalne turističke organizacije, kao što &nbsp;su slučajevi u nekim drugim zemljama i taj model radi uspješno, treba da se uključe, jer je logika i normalno je da dio tih prihoda treba da se odvaja za avio dostupnost, sa druge strane, zbog toga što te destinacije žive od dolaska tih turističkih konzumenata. Mi u zimskom periodu, ja nijesam pristalica toga da se oslanjamo.samo na zimske turističke centre, iz razloga što oni predstavljaju do 5 posto ukupnog turističkog prometa, druga stvar je što ne možemo da zavisimo da li će biti snijega ili neće, da taj proces &nbsp;vještačkog osnježivanja ide veoma sporo i neučinkovito, a sa druge strane ne poštujemo ono što smo napisali mi u našim strategijama, da to mora biti klasterska povezanost, dakle, da u okviru određenih klastera, ovamo Žabljak, Šavnik, Plužine, pa nadalje povezanost sa Nikšićem, i da u durmitorskom kraju mora biti tematski turizam, da &nbsp;se moraju povezati navedene destinacije, da se mimo toga ponude proizvodi ruralnog turizma, za koje, &nbsp;takodje, &nbsp;imamo program, da se poveže sa južnim dijelom destinacije. Podjela na zimski i ljetni turizam je vještačka. Danas mora turizam da živi 365 dana, ali da bi živio 365 dana mi moramo da imamo integrisan turistički proizvod, koji mora biti atraktivan turističkim konzumentima - istakao je Županović.
Evropska unija je ključno tržište za Crnu Goru, podsjeća Županović, i to treba da bude, dodaje on, kako zbog geografske blizine, tako i zbog, navodi on, diskrecionog dohotka koji imaju na raspolaganju, kako kaže, određene zemlje.
- Ako imate projektovan rast do 1 posto, ili nešto iznad toga, normalno je, sa budžetom kojim raspolažete, jednostavno, ne možete sebi da priuštite destinaciju gdje se bilježi konstantan rast cijena. S druge strane to dovodi do činjenice da samo sa tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova, već imamo, posmatrajući podatke za 11 mjeseci u Hrvatskoj, oni su imali rast od nekih 135.000 dolazaka, ili preko 300.000 noćenja, s ovih tržišta, što znači da smo negdje i taj dio platežno jačeg sloja sa tog emitivnog tržišta izgubili prelivanjem na tu destinaciju, da ne pričamo o Albaniji, koja nam postaje ozbiljna konkurencija, ne samo zbog avio dostupnosti, nego i zbog određene cjenovne diskrapance, u odnosu na nas - naglasio je Županović.
Za sljedeću sezonu, poručuje Županović, neophodno je zauzdati cijene, kako kaže, i prilagoditi ih tržištu.
- Kad je u pitanju avio dostupnost apsolutno sam za to da aerodromi moraju da se razvijaju i budu na nekom većem nivou, ne samo u smislu gabarita, nego i u smislu kvaliteta ponude i onoga što aerodromi zahtijevaju za ovako značajnu granu privrede, kao što je turizam. Jer, da podsjetim, turizam generiše, &nbsp;indirektno, gotovo 25 posto prihoda, ako govorimo sa indirektnim impaktom na druge grane, i ukoliko vidimo da smo za prva tri kvartala ove godine, po zvaničnim, projektovanim, ali zvaničnim podacima, imali određeni pad od 4, 5 posto, to će sigurno imati uticaja na cijelu ekonomiju, to ne smijemo dozvoliti sljedeće godine. Ali, ako me pitate za avio dostupnost, apsolutno sam za to da se to podigne na veći nivo, da se vidi u kom roku je to moguće, da li je to moguće iz sopstvenih sredstava, ako jeste, gdje bi aerodromi iz svog profita izdvajali novac za infrastrukturna ulaganja, ili bi se išlo na neki drugi vid, koncesije, itd. Ja sam uvijek za to da se ide na vid sopstvenog finansiranja, ukoliko je moguće, jer onda tu čitavu situaciju imate pod kontrolom - zaključio je Županović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5DzUmk7agUs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Županović: Turizam mora da živi 365 dana u godini, podjela na zimski i ljetni turizam je vještačka

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: ivo-zupanovic