Za izbor sudija Ustavnog suda do kraja godine neophodan je širi politički konsenzus, poručio je lider Demokratske partije socijalista Danijel Živković, navodeći da je dobro što je vlast shvatila da je za to potreban dogovor sa opozicijom.
Živković je to rekao novinarima, nakon konsultacija predstavnika političkih partija sa premijerom Milojkom Spajić o izboru sudija Ustavnog suda.
On je kazao da su dobili informaciju da bi do sjutra trebalo da stignu sve prijave i da ima više kandidata.
- Razgovarali smo o tome da je neophodno napraviti širi politički konsenzus, ukoliko želimo da dvotrećinskom većinom izaberemo sudije Ustavnog suda do kraja mjeseca - rekao je Živković.
Kako je naveo, dobro je što je vlast shvatila da je opozicija nesporno društveno-politički akter društva i da je neophodno sa opozicijom napraviti konsenzus kako bi došlo do izbora sudija Ustavnog suda.
- Vjerujem da je loše što se to nije desilo prethodni put, a da se desilo, pretpostavljam da danas o ovoj temi ne bi razgovarali na ovaj način - dodao je Živković.
On je naglasio da je izbor sudija Ustavnog suda veoma važno državno pitanje, ne zbog evropskih integracija, nego zato što je to neophodno zbog crnogorskog interesa.
- Kao što smo i kazali i više puta, ne biramo sudije Ustavnog suda zato što je to neophodno bilo kome u Evropskoj komisiji (EK) ili Evropskom parlamentu, nego zato što je to neophodno zbog crnogorskog interesa i onoga što je definisano Ustavom - naveo je Živković.
On je istakao da se nada da će kroz razgovore uspjeti da dođu do konsenzusa i da opozicija i vlast podrže predložene kandidate za sudije.
Živković je rekao da pretpostavlja da će i predsjednik države Jakov Milatović na osnovu posljednjeg javnog poziva završiti ono što je dio procedura.&nbsp;
Kako je kazao, primijetio je da postoji i kod svih predstavnika političkih subjekata dobra volja da se razgovara na tu temu.
- Kako će se taj razgovor završiti vidjećemo, nadam se do kraja ove ili početka naredne sedmice, a to zavisi od dinamike na Ustavnom odboru i nakon toga upućivanja predloga jednog kandidata - naveo je Živković.
Upitan da li je danas bilo govora o nekim konkretnim imenima, on je odgovorio da nije.
Živković je kazao da je bilo razgovora i na temu evropskih integracija, navodeći da je jasno da postoji širi društveni konsenzus oko toga da Crna Gora postane sljedeća članica Evropske unije (EU) i da je jasno šta su poruke EK.&nbsp;
- Te poruke podrazumijevaju da se popuni sve one što su nedostajuća kadrovska rješenja, ne samo kad se govori o Ustavnom sudu, nego je to i Agencija za audiovizuelne medijske usluge i Savjet Centralne banke. To je neophodno kompletirati u Skupštini - dodao je Živković.
Kako je rekao, parlament će imati veoma intenzivnu i dinamičnu narednu godinu.
Živković je kazao da i u narednih sedam ili osam dana imaju vrlo zgusnutu dinamiku, gdje je neophodno usvojiti 70-ak zakonskih rješenja koja podrazumijevaju plavu zastavicu.
- Iz opozicije kucaju na otvorena vrata kada govorimo o evropskim integracijama, a sve drugo će biti predmet razgovora i političkih ocjena sa različitih adresa - rekao je Živković..
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin rekao je da su danas imali konstruktivan dijalog predstavnika vlasti i opozicije.&nbsp;
On je kazao da je dijalog otvoren prije predloga Ustavnog odbora i da nijesu govori o imenima kandidata.
Rovčanin je najavio da će sjutra imati sjednicu Ustavnog odbora, gdje će, kako je rekao, učiniti sve da proceduru sprovedu efikasno.
- Sjutra ćemo formirati komisiju koja će ocjenjivati formalne uslove kandidatura, a nakon toga ćemo zakazati sastanak, napraviti listu i pozvati na saslušanje pred Odborom - kazao je Rovčanin i dodao da će nakon saslušanja biti održana nova sjednica gdje će se glasati o kandidatima i uputiti predlog plenumu na odlučivanje.&nbsp;
Rovčanin je rekao da su na sastanku svi izrazili želju da, zbog veoma važnog momenta u procesu evropskih integracija i poglavljima 23 i 24, pokušaju da dvotrećinskom većinom do kraja godine izaberu sudiju Ustavnog suda.&nbsp;
On je dodao da očekuju i da Milatović pripremi kandidaturu još jednog kandidata.
- Želja i maksimalan cilj je da izaberemo sva tri kandidata. Ono što je veoma važno sa aspekta parlamenta, i ono što je nadležnost Ustavnog odbora i parlamenta, jeste jedan kandidat i mi ćemo učiniti sve da tu proceduru sprovedemo - rekao je Rovčanin.
On je istakao da kandidat za sudiju Ustavnog suda mora da bude kandidat koji ima puni profesionalni integritet, koji nije povezan ni sa jednom partijom i da Ustavni sud bude zaista objektivan u punom kapacitetu.
Upitan da li se govorilo o konsultacijama sa Milatovićem u vezi njegovih kandidata, Rovčanin je rekao da je Milatović prethodni put zakazao konsultacije nakon što je predložio kandidata i da su zbog toga smatrali da to ipak nijesu konsultacije.
- Očekujem razumijevanje sa svih adresa, pa i predsjednika države, da proprati procese i da njegov predlog bude takav da ima prohodnost u parlamentu, ako je iskrena želja da do kraja godine imamo kompletiran Ustavni sud - naveo je Rovčanin.&nbsp;
Kako je rekao, tu ostaje mehanizam koji je ranije saopšten iz Ustavno suda - da se sutkinji kojoj ističe mandat, on može produžiti još godinu.&nbsp;
- I sa izborom dvoje sudija mi imamo mogućnost da sud bude apsolutno kompletan u narednom periodu - istakao je Rovčanin.
On je istakao da je dvotrećinska većina važna, jer se, ukoliko do kraja godine tom većinom ne bude izabran sudija Ustavnog suda, postupak ponavlja tropetinskom većinom, ali mora da prođe rok od 30 dana.&nbsp;
Prema riječima Rovčanina, to bi značilo da bi tek u februaru postojala mogućnost ponovnog glasanja.
- Smatram da postoji visok stepen zrelosti i mogućnosti da se dođe do kompromisa i da ipak dvotrećinska većina prevlada do 30. decembra - poručio je Rovčanin.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša je rekao da su danas razgovarali o tome da li će se u Crnoj Gori voditi dijalog, ili će se fingirati, ili ga uopšte nema.&nbsp;
- Nažalost, u prethodnom periodu na sceni je bilo fingiranje dijaloga ili situacija gdje je taj dijalog potpuno izostao. Primijetio sam kod određenih konstituenata parlamentarne većine da su uvidjeli greške iz procesa koje su se dešavale ranije - kazao je Mugoša.&nbsp;
On je rekao da će vrijeme pokazati da li će doći do dijaloga.
- Volja na nivou narativa postoji, ali vrijeme treba to da pokaže - naveo je Mugoša.&nbsp;
On je kazao da opozicija neće prihvatiti da se većina dogovori oko kandidata za sudiju Ustavnog suda i da se onda opoziciji nameće pritisak da moraju da glasaju.&nbsp;
- Mi ne popunjavamo institucije jer to neko insistira sa strane, nego bi trebalo da imamo odgovornost i ozbiljnost i zbog građana, i da to budu kvalitetni ljudi, jer ti ljudi treba da odlučuju o brojnim pravima građana - rekao je Mugoša.
On je kazao da je na sastanku otvorio i pitanje meritokrarije.
- Mislim da ovo društvo ne možemo da guramo naprijed ako meritokratiju shvatamo na način kako se to dešava u Crnoj Gori, jer treba da na odgovorne pozicije biramo ljude koji svojim profesionalnim i ličnim referencama odgovaraju tim pozicijama - istakao je Mugoša.&nbsp;
On je rekao da u Skupštini, nažalost, imaju predloge koji ne odgovaraju principu meritokratije.
- VVidimo brojna imenovanja i to bi trebalo da promijenimo ukoliko želimo da u EU uđemo kao zemlja koja ima elementarne standarde o tim važnim pitanjima. Za mene je važno i kad i kako ćemo da uđemo u EU - naveo je Mugoša.&nbsp;
On je kazao da će se do kraja mjeseca znati da li je sastanak imao smisla.
- Vrlo brzo ćete se svi uvjeriti da li je ovo što je bila tema sastanka imalo smisla. Hoću da vjerujem da ima smisla, hoću da vjerujem da će se u Crnoj Gori voditi istinski dijalog - rekao je Mugoša.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Živković: Za izbor sudija Ustavnog suda potreban širi politički konsenzus do kraja godine"

Treba na odgovorne pozicije birati ljude koji svojim iskustvom ispunjavaju uslove, kazao je poslanik SD-a Boris Mugoša, nakon konsultacija sa premijerom Milojkom Spajićem.
Podsjetimo, predsjednik Vlade pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda.
U dopisu Kabineta predsjednika Vlade se navodi da je „izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”.
- Nažalost u prethodnom periodu bilo je fingiranje dijaloga i vidio sam da su iz parlamentarne većine uvidjeli greške. Vrijeme treba to da pokaže. Insitucije treba da se popunjavaju sa kvalitetnim ljudima. Nadam se da ovaj sastanak treba to da promijeni - rekao je Mugoša novinarima ispred Vlade.&nbsp;

Mugoša: Parlamentarna većina uvidjela grešku

Predsjednik Vlade Milojko Spajić pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda koje su zakazane za poneđeljak u 11 sati.
To je saopšteno iz njegovog kabineta.
Kako su dodali u saopštenju, Spajić je u dopisu naglasio da je „izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”.
Dva mjesta u Ustavnom sudu ostala su upražnjena pošto je na sjednici Skupštine Crne Gore 25. novembra izabran samo Jovan Jovanović.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika. Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

Spajić za poneđeljak zakazao konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Vuković: Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću, o Jakovu Milatoviću da ne govorimo

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, čestitao je Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda i poželio mu mnogo uspjeha u vršenju ove odgovorne funkcije.
Ipak, Milatović je upozorio da je izbor jednog sudije Ustavnog suda danas u Skupštini samo djelimičan pomak, jer Sud i dalje nije kompletiran i ne može ostvarivati svoju ustavnu ulogu u punom kapacitetu.
- Građani su očekivali odgovornost svih poslanika u odnosu na predložene kandidate i njihove biografije. &nbsp;&nbsp;Zato svaka propuštena prilika produbljuje ustavnu krizu, ugrožava institucije i evropski put Crne Gore- kazao je Milatović.
Milatović je istakao da &nbsp;njegova obaveza kao predsjednika ostaje jasna.&nbsp;
- Štitiću Ustav, insistiraću na nezavisnim institucijama i podržavati svako rješenje koje jača vladavinu prava. &nbsp;Crna Gora mora naprijed. Institucije moraju da funkcionišu. Ne smijemo dozvoliti da država stoji zbog političkih kalkulacija i neodgovornosti. &nbsp;Vrijeme je da se posao završi – u interesu Crne Gore i njene evropske budućnosti- poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1993368958771101823&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao Jovanoviću i upozorio da Ustavni sud nije kompletiran i da država ne smije da stoji zbog političkih kalkulacija

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Nasilje nad ženama
- Izbor sudije Ustavnog suda
- Problemi u zdravstvenom sistemu Crne Gore
- Dva mirovna plana za rat u Ukrajini, sličnosti i razlike?
Gosti emisije su poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković i novinar Boško Jakšić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gosti Ivan Vuković i Boško Jakšić

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas bi trebalo da finalizuje konsultacije oko izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda.
Prema nezvaničnim saznanjima Portala RTCG iz izvora bliskih Kabinetu Predsjednika, dogovor je postignut sa dijelom parlamenatrne većine, partijama bivšeg Demokratskog fronta (DF), kao i sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) i Evropskim savezom.
RTCG piše da je Milatović ranije razgovarao sa poslanikom Pokreta Evropa sad (PES) Miodragom Lakovićem, a da će konačan odgovor od te partije Milatović dobiti sjutra.
Naime, on bi sjutra trebalo da se sastane sa predstavnikom PES-a i ukoliko odgovor bude pozitivan, najmanje jednog sudiju Ustavnog suda mogli bi dobiti već u utorak.
Portal RTCG saznaje i da PES planira da predloži da se glasa za svu trojicu sudija kako bi Ustavni sud bio kompletiran.

Milatović danas finalizuje dogovor sa većinom i DPS-om oko izbora sudija Ustavnog suda

Već sam najavio da će sudije Ustavnog suda biti izabrane, da ćemo odblokirati i poslati jednu važnu poruku prevenstvenog građanima Crne Gore - da mi imamo Ustavni sud u punom kapacitetu, da može da donosi odluke - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić za Radio-televiziju Nikšić.
To je, kako je istakao, važna poruka domaćoj javnosti, ali takođe je važna poruka i međunarodnoj zajednici zbog cilja da Crna Gora bude prva naredna članica Evropske unije.
- Poruka da mi predano radimo na ispunjavanju svih onih uslova koji nas preporučuju da postanemo članice Evropske unije i da budemo neko ko će biti primljen u tu zajednicu na način koji je dostojanstven, koji je prihvativ, a da je to rezultat rada i domaće pameti, i domaćih kadrova, kao i domaćih političara - naveo je on.
Siguran je, kaže, u izbor, samo je pitanje da li će to biti sjutra ili će biti za mjesec.
- Večeras će biti važni razgovori poslaničkih klubova. Mi imamo predložena dva kandidata od strane parlamenta, imamo predloženog jednog kandidata od strane predsjednika Crne Gore. Za prvo glasanje koje će sjutra biti potrebno je 54 glasa poslanika, ali nezavisno od toga da li će biti 54, mi imamo za mjesec dana novo glasanje za koje je potrebno tri petine, odnosno 49 glasova poslanika - naglasio je Mandić.
Volio bi, kaže, da sjutra izaberu sudije Ustavnog suda.
- Uložiću napore i trudiću se da u razgovorima sa poslaničkim klubovima sve ih podstaknem, da dođemo do te potrebne brojke od 54. Ne mislim da ta većina ne postoji - zaključio je Mandić.

Mandić: Večeras važni razgovori poslaničkih klubova u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda

U Ustavnom sudu nema nikakve krize i sve funkcioniše, ali očigledno je da predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije iskomunicirao na pravi način o svom predlogu za člana pomenutog suda, rekao je poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević u emisiji “Klub Aplus”.
Podsjetimo, parlamentarna većina Skupštine Crne Gore odbila je juče da razmotri Milatovićev predlog da nova sutkinja Ustavnog suda bude Mirjana Vučinić. Milatović je taj akt većine nazvao “kukavičkim” potezom i optužio ih za produbljivanje ustavne krize.
Urošević, pak, tvrdi da Milatović nije najbolje iskomunicirao sa onima koji su trebali da taj predlog podrže, odnosno sa poslanicima i parlamentarne većine i opozicije.
- Ovakve teme treba da se iskomuniciraju na pravi način. U suprotnom imamo situaciju kakvu smo juče imali”, kazao je Urošević.
Kako kaže Urošević, Milatoviću pozicija daje mogućnost da predloži jednog kandidata, ali ne i da ga odredi.
- Kandidat treba da se izglasa u parlamentu, tako je po Ustavu i zakonu. Tako da nema potrebe za ljutnjom i takvim nekim pričama- rekao je Urošević tokom gostovanja na Aplus televiziji.
Urošević poručuje da nema potrebe trčati i raditi nešto preko koljena.
- Taj kandidat se, čini mi se, bira na 12 godina, tako da treba izabrati najbolje rješenje. Naći ćemo podobne kandidate, nije nikakva trka- poručio je Urošević.
I PES-u je cilj, kaže Urošević, da se kompletira Ustavni sud, ali nikako za dva dana.
- Nema dileme da mi želimo da sve kompletiramo. Cilj nam je da dođemo do najboljih mogućih kandidata, a ne da zbog nečijeg hira trčimo i hrlimo bez detaljne rasprave. To su dugotrajni mandati, Ustavni sud je krovna institucija i najznačajnija po hijerarhiji i ne smijemo dozvoliti da se tu napravi greška- ocijenio je Urošević.
Prema riječima Uroševića, Milatovićeve konstatacije da je na djelu politički kukavičluk su neprimjerene.
- Priča da je sada Crna Gora ugrožena nije tačna. Sve funkcioniše i bez brige za Milatovića, kompletiraće se ovaj proces i privešće se kraju- zaključio je Urošević.
Mjesecima unazad Ustavni sud funkcioniše na ivici kvoruma jer, od ukupno sedam sudija aktivno je svega četvoro.
Uz najavu da jednoj od sudija Desanki Lopičić ističe mandat u decembru, u slučaju izostanka izbora nedostajućih sudija, Ustavni sud će biti u blokadi.
Podsjećanja radi, ustavna kriza u Crnoj Gori traje od sredine 2022. godine kada je Ustavni sud bio blokiran jer je bilo aktivno samo troje sudija.
Zbog izostanka dogovora o izboru nedostajućih sudija, Evropska unija i Sjedinjene države su apelovali na političke subjekte u Crnoj Gori da se dogovore o deblokadi Ustavnog suda bez koga nisu mogli da se održe izbori.

Urošević: Naći ćemo podobne kandidate za članove Ustavnog suda, nije nikakva trka

Nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zatražio od predsjednika Skupštine Andrije Mandića da zakaže vanrednu sjednicu na kojoj će se raspravljati o prijedlogu da Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda, taj zahtjev je uvažen.
Iz Skupštine Crne Gore danas je saopšteno da je sjednica zakazana za 15. septembar.&nbsp;
Na dnevnom redu je prijedlog za izbor jednog sudije Ustavnog suda.&nbsp;
Sjednica će početi u 11 sati.&nbsp;

Mandić zakazao vanrednu sjednicu Skupštine: Na dnevnom redu izbor sudije Ustavnog suda

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: izbor-sudija-ustavnog-suda