Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će ova godina u političkom smislu biti teška, te da će vanredni parlamentarni izbori biti organizovani u oktobru, novembru ili decembru.
On je za TV Informer rekao da datum održavanja izbora zavisi od dogovora političkih aktera, ukoliko, kako je naveo, oni žele da se dogovaraju.
Studenti u blokadi traže, već duže vrijeme, raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, dok dio opozicije smatra da ih Vučić ne raspisuje jer se plaši gubitka vlasti.
Na ranije pozive predsjednika Srbije na razgovor o raznim temama studenti u blokadi i opozicija negativno su reagovali.
Vučić je večeras ponovio da će ova godina, u ekonomskom smislu, biti najuspješnija.
Prema njegovim riječima, za ljude u Srbiji je važno da mir i stabilnost budu sačuvani i da se „ujedinimo“.
- Kada kažem ujedinimo, ne mislim na političke stranke, jer to nikada neće biti moguće, već na ljude da počnu da razmišljaju o svojoj zemlji, da se borimo, da odbranimo naše vrijednosti, a to su demokratske vrijednosti jednog državotvornog naroda - rekao je Vučić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučić: Izbori u oktobru, novembru ili decembru

Slovenija će održati parlamentarne izbore 22. marta nakon što je predsjednica Nataša Pirc-Musar danas potpisala dekret kojim se poziva na glasanje u državi članici NATO i Evropske unije, u vjerovatno tijesno konkurentnoj trci.
- Dekret označava početak važnog perioda za demokratiju u kojem će građani ponovo odlučiti o budućem pravcu naše zemlje - &nbsp;navela je Pirc-Musar u saopštenju.
Od juna 2022. godine, Slovenijom upravlja koaliciona vlada lijevog centra premijera Roberta Goloba, koja se sastoji od ministara iz Golobovog Pokreta slobode, Socijaldemokrata i Lijevog bloka. Populistički bivši premijer Janez Janša, koji vodi SDS stranku, ostaje najjača opozicija bloku.
Pirc-Musar je rekla da želi da nova vlada bude formirana brzo i da će mandat dodijeliti „onome ko donese 46 glasova“ u parlamentu od 90 članova.
Ona je također apelovala na predstavnike političkih stranaka i medija da zadrže predizbornu retoriku smirenom i fokusiraju se na pronalaženje rješenja za izazove sa kojima se suočava društvo, a ne na podjele.

Predsjednica Slovenije raspisala parlamentarne izbore za 22. mart

Ministar unutrašnjih poslova Srbije i predsjednik SPS Ivica Dačić izjavio je danas da "nikada nije bio za vanredne izbora, ne zato što ih se plaši, nego valjda treba da postoji red kada su".
On je, za RTS rekao i da nije razgovarao sa predsjednikom države Aleksandarom Vučićem i vrhom Srpske napredne stranke (SNS) koji će izbori biti i kako će se ići na njih, zajedno ili ne.
- To je tema o kojoj treba da se razgovara i razgovaraće se. Mi smo spremni za izbore, ali oni (politički protvnici) te izbore opet neće priznati i opet će biti igre bez granica - rekao je Dačić.
Podsjetio je i da je predsjedniku Vučiću rekao "da su izbori dobri - pa bili bi i u crkvi, oni se izaberu jednom za cio život".
Rekao je da, bez obzira kako će dvije stranke ići na izbore, odvojeno ili zajedno, nikad nije dovodilo u pitanje njihovu koaliciju nakon izbora i ocijenio da je "to je glavna stvar".
- Za ovih deset godina se nikad nije desilo da ima neki spor koji bi doveo do poličkog raskida te koalicije. Ali, SPS takođe mora da čuva svoj identitet i da naši birači znaju da je to naš politički kapacitet - kazao je Dačić.

Dačić: Nisam za vanredne izbore, da su izbori dobri bili bi i u crkvi

Godina za nama donijela je nastavak protesta studenata i građana u Srbiji koji su, kako je vrijeme proticalo, izgubili zamah, ali za takav razvoj događaja zaslužan je i veliki pritisak vlasti. Ili još preciznije, vlast je ušla u period koji bismo mogli nazvati kordon demokratijom, piše Dojče vele.&nbsp;
Pokazalo se da je vlast spremna da svaki politički sukob, građanski ili studentski protest, svako političko neslaganje ili kritiku, rješava slanjem enormne količine policije u punoj ratnoj opremi.
U mnogim slučajevima vlast je svoje otvoreno kršenje zakona takođe rješavala kordonima policije, i pri tome nije bilo bitno gdje se ona šalje: Skupštine lokalne samouprave, mirne proteste, fakultete, mjesta u kojima se održavaju izbori - čitava mašinerija sile i prisile ometala je normalan politički i društveni život tokom 2025. godine.&nbsp;
Ako se tome doda sada već otvorena saradnja policije i raznih „lojalističkih“ grupa sastavljenih od“ ljudi sumnjivih biografija i kriminalne prošlosti, postavilo se pitanje kako je moguće boriti se demokratskim sredstvima protiv nedemokratske vlasti.
Ta dilema postaje sve aktuelnija zbog toga što je pitanje vanrednih izbora sada glavni politički fokus pobunjenog društva.
<h2>Pritisak za raspisivanje izbora</h2>
Pretpostavlja se da će ti izbori uslijediti tokom 2026. ali bar za sada nema naznaka da će oni imati bar za nijansu bolje izborne uslove od dosadašnjih.
O tome svjedoče i lokalni izbori koje je Srbija imala tokom proteklih mjeseci obilježeni brojnim mahinacijama vlasti. Studentski aktivisti su u nedjelju 28. decembra 2025. prikupljali potpise podrške studentskoj listi i raspisivanju izbora.
Kako tim povodom za Dojče vele primjećuje politički analitičar Dragomir Anđelković, „dokle god ne postoji nekakva struktura koje se Vučić plaši, on se neće plašiti ni takvih poteza".&nbsp;
- Mora se u tom smislu definisati neko vođstvo, jer ne može da se ide u promjene dok neko vođstvo nije definisano. Ako bi studenti sada definisali neku grupu koja bi bila adresa za dalje nastupe i ponudili širi dogovor opoziciji i drugim društvenim pokretima, to bi dodatno ugrozilo režim koji se u međuvremenu u izvjesnoj mjeri konsolidovao - ocjenjuje Anđelković.
<h2>Pozitivni signali sa Zapada</h2>
Vlast kupuje vrijeme što se tiče izbora, ocjenjuje za Dojče vele spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, "u očekivanju da će protesti oslabiti i da će se formacija nezadovoljnih na neki razbiti".&nbsp;
- S druge strane protivnici vlasti očekuju da će okupiti neke nove saveznike, i tu vidimo neke dobre signale iz Evropske unije koja sve jasnije i glasnije kritikuje Vučićev režim, ali i probleme za vlast sa Moskvom i Vašingtonom. Vlast pokazuje da nema namjeru da mijenja izborne uslove, ali je sada pitanje da li ima dovoljno resursa da kontroliše izbore kako je to bilo na pet lokalnih izbora tokom jeseni. Čini mi se da ih nema, i presudno će biti da li će pokušati da ih brutalno pokrade i da nakon toga uđemo u period napetosti dan nakon izbora - navodi Jakšić.
<h2>Grčevita borba za EXPO</h2>
Anđelković smatra da je Vučiću ključno da završi EXPO projekat, jer je to "krunska pljačka Srbije".
- Zavisno od unutrašnjeg i spoljnog pritiska on će procjenjivati kako da sebi kupi vrijeme do EXPO-a. Od toga zavisi da li ćemo imati izbore 2026. godine, ili će ih možda prebaciti i na 2027. godinu. Činjenica je da on izbore nepošteno organizuje, ali ako pritisak građana bude toliko veliki, možda raspiše izbore, ali uz neki pokušaj trulog kompromisa kako ne bi ugrozio ni EXPO, ni svoju vlast do kraja mandata - smatra Anđelković.
<h2>Pojačanje represije – tačka ključanja</h2>
Ako se ponovo osvrnemo na pravila kordon demokratije i za sada visok stepen lojalnosti policije aktuelnom režimu, bilo kakav nepovoljan rezultat izbora za Vučića bi ponovo mogao dovesti do poznatih scena. Kordoni policije ispred svake srpske opštine i jednostavno ignorisanje svih izbornih krađa, nepravilnosti i postizbornih prigovora.
Jakšić primjećuje da, „ako sada imamo tačku zagrijavanja srpske političke scene, onda bi takav scenario značio tačku ključanja".&nbsp;
- To bi značilo daleko represivnije ponašanje vlasti, što je vrlo diskutabilno, jer je riječ o rizičnoj igri čega je Vučić svjestan. Ali, imajući u vidu nespremnost za silazak sa vlasti i grčevitu borbu da se na njoj opstane, nije isključen i takav razvoj događaja. Ipak je to bumerang imajući na umu i spoljni pritisak o kojem sam govorio - kaže Jakšić.
<h2>Kako spriječiti bezakonje?</h2>
Anđelković ocjenjuje da su sada negdje između spin diktature i klasične diktature, gdje je represija sistema sve veća i aktivnija.&nbsp;
- Sada je na potezu tužilaštvo, koje bi moglo da pokrene postupke protiv onih koji krše zakone, uključujući i policiju, i to bi bacilo ozbiljan izazov u lice Vučiću. Ako krene dalje s kvazi-demokratijom i represijom, onda može da očekuje potpuno izopštavanje iz okvira demokratskih država. Ako ne krene, onda tužilaštvo svakim danom može da mu sužava vlast - navodi Anđelković.
<h2>Više kolona - recept za neuspjeh</h2>
Velika nepoznanica ostaje i broj kolona za izbore. Manji broj političkih stranaka je potpuno podržao buduću studentsku listu, a spekulisalo se da će ostatak demokratske opozicije ići u najmanje još dvije kolone, ili možda i tri. Pojedini analitičari smatraju da je više kolona recept za neuspjeh i da to ide samo na ruku vlasti.
Budući izbori svakako neće biti klasični izbori već referendum za ili protiv ove vlasti, ističe Jakšić, koji kaže da s jedne strane postoji monolit vlasti i pobijediti jedan takav blok značilo bi da, s druge strane, postoji jedan isti takav monolitan blok.&nbsp;
- Mislim da je najava opozicije o dvije ili tri kolone jako loša. Ukoliko opozicija ostane pri tome, to će za nju biti praktično egzistencijalni test - napominje Jakšić.
Lokalni izbori su pokazali da što je više kolona, to je veći prostor za manipulacije, skreće pažnju Anđelković:
- Aleksandru Vučiću najmanje odgovara crno-bijela slika, gdje bi nastupio jedan široki front s idejom da se, nakon pada vlasti, u nekom razumnom periodu organizuju novi izbori. To bi za Vučića bilo najgore. Svaka priča o kolonama je iznuđeno rješenje, koje je opet bolje rješenje od međusobnih svađa - kaže Anđelković.
<h2>Vučić precijenio sebe</h2>
Srpska javnost je vrlo pažljivo ispratila donošenje takozvanog američkog Zakona o zapadnom Balkanu, u kome se Srbija eksplicitno pominje. To je izazvalo čitavu lavinu pozitivnih očekivanja demokratske javnosti, koja sada čak najavljuje i hapšenje čelnika Srpske napredne stranke (SNS) i njenih saradnika početkom naredne godine. Koliko su opravdana tako velika očekivanja? &nbsp;
Jakšić vjeruje da je Vučić svakako sebe precijenio u tim globalnim igrama.
- Mislio je da može da mešetari čitavim svijetom i bude neki značajan globalni akter. Svojim greškama je zalupio vrata američke administracije. Oštrina kojom je formulisan taj američki zakon jasno daje do znanja da Amerika više ne računa na Vučića. U svakom slučaju Srbiji prijeti ili hibernacija u odnosima sa SAD, ili će se raditi na njegovom laganom uklanjanju. Mislim da je sam sebe satjerao u ćošak, a ova zemlja ne može da opstane bez spoljnopolitičkih saveznika - ističe Jakšić.&nbsp;
<h2>Mehanizam za ucjenjivanje Vučića?</h2>
Anđelković smatra da je to zakon koji je prenaduvan u javnosti, jer je on samo dopuna jednog drugog Zakona o nacionalnoj odbrani.
- Taj zakon u našem regionu kao ključnu stvar definiše zalaganje Amerike za priznanje Kosova, ulazak Kosova u NATO, i od Srbije se otvoreno traži priznanje Kosova. Priča o korupciji i demokratiji je nadgradnja. Skoro sam siguran da to neće ići ka Vučiću direktno, nego nekim ljudima oko njega, kako bi Amerika imala efikasnije mehanizme da ucjenjuje Vučića da završi priznanje Kosova. Da je korupcija (američkom predsjedniku Donaldu) Trampu toliko bitna, ne bi prije toga pokušavao uđe u projekat Generalštab gdje je korupcija ključna stvar - zaključuje Anđelković.

Dojče vele: Srbija u 2026. godini - nastavak kordon demokratije?

Na Kosovu su u nedjelju održani vanredni parlamentarni izbori, drugi u roku od godinu, nakon što političke stranke nisu uspjele postići dogovor o formiranju stabilne vlade nakon februarskog glasanja.
Prema prvim projekcijama i izlaznim anketama objavljenim neposredno nakon zatvaranja birališta, Pokret Samoopredjeljenje, na čijem je čelu Aljbin Kurti, ostvariće ubjedljivu pobjedu.
Odmah po završetku glasanja u 19 sati, tri vodeće televizijske stanice na Kosovu objavile su rezultate izlaznih anketa koje ukazuju na jasnu dominaciju Kurtijeve stranke:
TV Dukađini: Samoopredjeljenje 45,7 odsto, Demokratska partija Kosova (PDK) 22 odsto, Demokratski savez Kosova (LDK) 15,6 odsto i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) 5,3 odsto.
Klan Kosova: Samoopredjeljenje 44,1 odsto, PDK 23,9 odsto, LDK 16,1 odsto i AAK 5,8 odsto.
T7: Samoopredjeljenje 43,5 odsto, PDK 23,6 odsto, LDK 15,9 odsto i AAK 7,2 odsto.
Za formiranje Vlade potreban je 61 mandat u Skupštini koja broji 120 mjesta. Ovi izbori su raspisani nakon višemjesečne političke blokade i intervencija Ustavnog suda koje nisu rezultirale dogovorom oko izvršne vlasti.
Glasanje je zvanično završeno u 19 sati, uz produženje na mjestima gdje su se zatekli redovi građana. Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK), do 17 sati glasalo je više od 38 odsto od skoro dva miliona upisanih birača.
Zanimljivo je da je najveća izlaznost zabilježena u opštinama na sjeveru Kosova, naseljenim većinski srpskim stanovništvom, dok je u Prištini izlaznost do 17 sati iznosila 45,59 odsto.
Predsjednik CIK-a, Krešnik Radonići, potvrdio je da je izborni dan protekao uglavnom mirno. Prijavljeno je nekoliko manjih problema s nestankom struje, koji su brzo riješeni. Radonići je takođe istakao da je glasanje dijaspore, obavljeno dan ranije, proteklo bez problema.
Kandidat za premijera Aljbin Kurti glasao je u Prištini u prijepodnevnim satima, obrativši se medijima na tri jezika, albanskom, engleskom i srpskom.
- Nadam se da će izlaznost biti masovna. Što je veća izlaznost, to je bolji kvalitet izbora i legitimitet institucija koje će iz njih proizaći - poručio je Kurti.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani naglasila je važnost ovih izbora za unutrašnje i međunarodne procese, izrazivši nadu u brzo formiranje institucija.
Lideri opozicije takođe su iskoristili svoje biračko pravo:
Kandidat PDK-a za premijera Bedri Hamza glasao je u Južnoj Mitrovici.
Lider LDK-a, Lumir Abdičiku, glasao je u Prištini pozivajući na "euroatlantsku budućnost Kosova".
Čelnik AAK-a Ramuš Haradinaj glasao je u Glođanu.
U Sjevernoj Mitrovici zabilježeno je kolektivno glasanje članova Srpske liste, predvođenih liderom Zlatanom Elekom, što je postala uobičajena praksa ove stranke. Za deset mjesta u Skupštini rezervisanih za srpsku zajednicu, pored Srpske liste, bore se i Stranka za slobodu, pravdu i opstanak Nenada Rašića, te Kosovski savez Gorana Marinkovića.

Apsolutna dominacija Kurtija na izborima: Samoopredjeljenje pred velikom pobjedom, rivali daleko iza

Kosovo će 28. decembra održati izbore nakon godinu dana političkog zastoja koji je doveo do raspuštanja parlamenta i ostavio rupu od milijardu eura u ionako krhkim finansijama ove male balkanske zemlje.
Pokret Samoopredjeljenje, na čijem je čelu premijer Aljbin Kurti, pobijedio je na posljednjim izborima u februaru, ali nije uspio da obezbijedi većinu niti da pronađe koalicionog partnera nakon žestoke predizborne kampanje. Mnogi strahuju da bi se isti scenario mogao ponoviti i gurnuti najmlađu državu Evrope u još dublju krizu, svega četiri mjeseca prije nego što parlament mora da izabere novog predsjednika, dok se približavaju i rokovi za ratifikaciju međunarodnih kredita.
„Ovi izbori biće najvažniji u novijoj istoriji Kosova jer dolaze nakon godinu dana blokade, ali i samo četiri mjeseca prije izbora novog predsjednika“, rekao je politički analitičar Artan Muhadžiri.
- Ako Kurti ponovo pobijedi sa oko 42 odsto, sav ovaj zastoj će se ponoviti, jer je razlika između Kurtija i ostalih stranaka ogromna i ne može se premostiti.
Na Kosovu se rezultati anketa ne objavljuju, pa je teško procijeniti kako će se glasanje završiti.
Ipak, malo je vjerovatno da će bilo koja od glavnih opozicionih stranaka biti spremna da formira vladu sa Kurtijem, za kojeg tvrde da je podsticao tenzije sa srpskom zajednicom na sjeveru Kosova, da nije dovoljno radio na poboljšanju životnog standarda i da je narušio ugled Kosova u inostranstvu.
Kurti, koji je na vlast došao 2021. godine, za politički zastoj krivi opoziciju i u javnosti ostaje optimista da može osvojiti oko 500.000 glasova, koliko mu je potrebno za apsolutnu većinu.
Na skupu ove sedmice obećao je povećanje plata, ulaganje milijardu eura godišnje u kapitalne projekte i formiranje nove tužilačke jedinice za borbu protiv organizovanog kriminala.
- Sada vjerujem da nikada nije bilo realnije nego sada da dobijemo Kurti tri - rekao je ovog mjeseca lokalnoj televiziji Kanal 10, koristeći svoj izraz za treći mandat.

Kosovo izlazi na izbore dok politički zastoj ugrožava ključna sredstva

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da o pitanju bilo kakvih potencijalnih teritorijalnih aranžmana u okviru mirovnih pregovora sa Rusijom mora odlučiti isključivo ukrajinski narod.
- Vjerujem da će narod Ukrajine odgovoriti na ovo pitanje – u formatu izbora ili u formatu referenduma – ali mora postojati stav naroda Ukrajine- rekao je Zelenski novinarima, prema novinskoj agenciji RBC-Ukrajina.
Primjedbe Zelenskog uslijedile su dok Kijev nastavlja razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) o predlozima koji uključuju uspostavljanje „slobodne ekonomske“ ili „demilitarizirane“ zone u djelovima Donjecke regije, pod kojom bi se ukrajinske snage povukle, dok bi ruskim trupama bio zabranjen ulazak, prenosi Anadolija.
On je rekao da ta ideja ostavlja neriješena pitanja o kontroli, praćenju i kako spriječiti rusku infiltraciju „pod krinkom civila“.
- Taj model nije u interesu Ukrajine- rekao je Zelenski i dodao da se dijalog s partnerima nastavlja i da Kijev traži pravedna rješenja zasnovana na paritetu i bezbjednosnim garancijama.
On je dodao da mnogo toga zavisi i od učinka ukrajinskih snaga na terenu, navodeći da njihova sposobnost da drže pozicije i odvrate ruske napade oblikuje diplomatski proces.
Komentari Zelenskog dolaze usred rasprava o mirovnom planu koji podržava SAD i pritiska Vašingtona da Ukrajina održi predsjedničke izbore.
&nbsp;On je rekao da je Kijev spreman za glasanje kada se naprave pravne promjene i uspostavi sigurnost.
Zelenski je prošle sedmice kazao da teritorijalno pitanje ostaje najteže pitanje u pregovorima

Zelenski: O teritorijalnim pitanjima moraju odlučiti Ukrajinci na referendumu ili izborima

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je ponovo da se Ustav Srbije neće mijenjati kako bi on dobio treći mandat, a da li će biti kandidat za premijera na predstojećim izborima zavisi od toga da li će on "imati volje za to ili ne".
On je nakon radne večere u Briselu, na kojoj su učestvovali i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, rekao da za to pitanje važno i da li će imati volje i kakvi će biti rezultati parlamentarnih izbora.
- Neću mijenjati Ustav da bih bio predsjednik po treći put, sve će biti po zakonu... Ne želim da bude teret ni stranci koju volim (vladajuća Srpska napredna stranka) ni Pokretu (za narod i državu) koji će da bukne početkom naredne godine - rekao je Vučić.
On je dodao da je na jednom izbornom mjestu u Jarkovcu (opština Sečanj) gdje su danas ponavljali lokalni izbori Srpska napredna stranka dobila 70 odsto glasova, a opozicija 20 odsto, a da iza te opozcije stoji "velika sila", aludirajući na navodno dobijen novac iz inostranstva od (neimenovanih) stranih interesnih grupa.
- Oni barem 11 godina vode kampanju protiv mene. Nema ništa racionalno kada ljude lažete o Sarajevo safariju, Jovanjici, da mi otac nije otac... Oni idu na emocionalni dio korteksa, a poslije bilion ponavljanja ljudi počnu da veruju u to i da vas mrze - smatra Vučić.
On je takođe osudio navode da po kojima se neki u Srbiji "raduju" što ne napreduje u evrointegracijama, da ti neimenovani protivnici "ne znaju šta je država", odnosno da "ona nije igračka".
- Geopolitika je jedna od najvažnijih faktora. Trenutno nismo članica NATO i dalje stojimo na stanovištu, a 22 od 27 članica (NATO) je priznalo nezavisno Kosovo. Jedina smo zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji. Postoje teži izbori s vremena na vrijeme ako želite da budete nezavisna država, to nije jednostavno - kaže Vučić.

Vučiću od volje zavisi da li biti kandidat za premijera, tvrdi da će njegov pokret da "bukne" početkom 2026.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman da održi izbore u zemlji dok traje rat sa Rusijom ako Sjedinjene Američke Države (SAD) i drugi evropski partneri mogu pružiti potrebnu sigurnost za izborni proces.
Bijela kuća, kako navodi Radio Slobodna Evropa (RSE), već neko vrijeme podstiče Ukrajinu da održi izbore.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u intervjuu za Politico objavljenom 9. decembra kako je "vrijeme došlo", iako ukrajinski ustav ne dopušta izbore tokom ratnog stanja.
U odstupanju od ranijih izjava, Zelenski je rekao da će od parlamenta tražiti izradu zakona koji bi omogućio izbore tokom vanrednog stanja.
Glasanje bi se moglo održati 60 do 90 dana nakon uspostavljanja primirja kojim bi se zaustavio gotovo četverogodišnji rat s Rusijom, te nakon pružanja bezbjednosnih garancija za izborni proces.
- Sada tražim, i otvoreno to izjavljujem, da mi SAD, možda zajedno s našim evropskim partnerima, pomognu pružiti sigurnost potrebnu za održavanje izbora - rekao je Zelenski novinarima, napominjući da o tome još nije razgovarao s Trampom.
Lično, kaže, ima volju i spremnost za to.
Mogućnost održavanja izbora u Ukrajini ranije je odbacivana, uz objašnjenje da bi to bilo nemoguće zbog svakodnevnih ruskih vazdušnih napada širom države, hiljada vojnika na bojišnici i miliona raseljenih Ukrajinaca.

Zelenski spreman za izbore ako partneri garantuju sigurnost

Kandidatkinja Demokratske stranke za gradonačelnicu Majamija Ejlin Higins pobijedila je na gradskim izborima, čime je ta stranka prvi put poslije skoro tri decenije preuzela kontrolu u tom gradu, prenijeli su danas američki mediji.
Higins, bivša komesarka okruga Majami-Dejd, osvojila je 59 odsto glasova, naspram 41 odsto koliko je dobio kandidat republikanaca Emilio Gonzales, biznismen i bivši gradski menadžer koga je podržao predsednik SAD Donald Tramp, prenosi NBC.
Gonzales je u utorak uveče priznao poraz, saopšteno je iz njegovog izbornog štaba.
"Večeras su građani Majamija ispisali istoriju. Zajedno smo okrenuli novu stranicu posle više godina haosa i korupcije i otvorili vrata novoj eri za naš grad – eri u kojoj će vladati etičko, odgovorno rukovodstvo koje donosi stvarne rezultate za građane", izjavila je sinoć Higins.
Demokrate su pobedile na izborima za gradonačelnika Majamija prvi put posle skoro 30 godina - poslednji put je jedan demokrata bio izabran za gradonačelnika 1997. godine.
Oba kandidata su svoju kampanju bazirala na raskidu sa prethodnim gradskim administracijama u Majamiju i na rešavanju ekonomskih briga, nudeći različita rešenja, ali je trka u poslednjim nedeljama poprimila i nacionalni karakter. Ishod je zavisio od dobro poznatih tema koje će igrati veliku ulogu na izborima 2026. godine, kao što su pristupačnost stambenih prostora, oslabljeni politički položaj predsednika Donalda Trampa i njegova kontroverzna agenda masovnih deportacija u gradu sa značajnom hispano populacijom.

Pobjeda demokrata na izborima za gradonačelnika Majamija

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: izbori