Ustavni sud je, odlučujući o inicijativi o ustavnosti uvođenja krsne slave Nikšića, odluku donio zbog povrede propisane procedure, a ne zbog diskriminacije i kršenja Ustava Crne Gore, rekla je predsjednica Crnogorskog i građanskog pokreta Jelena Marković. 
 
Ona smatra da je Ustavni sud time dao povoda da se predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević podsmijava javnosti. 
 
Marković je rekla da je pitanje zašto se Ustavni sud pozvao na inicijativu Centra za demokratsku tranziciju, a ne na njenu koja je prva podnešena. 
 
- Jer u njihovoj inicijativi se upravo postavlja pitanje formalno-pravne procedure za koju se Ustavni sud uhvatio- navela je Marković. 
 
Ona je navela da je CDT trebalo da podrži njenu inicijativu koja je, kako je dodala, suštinska i ne ostavlja dilemu. 
 
- Kada bih bila sumnjičava mogla bih postaviti pitanje, da li je to slučajno ili ne? Ali hoću da vjerujem da CDT nije imao zadnju namjeru. Svakako mnoga pitanja se otvaraju, ali samo skrećem pažnju- rekla je Marković. 
 
Ona je upitala Ustavni sud zašto je njenu inicijativu izbjegao, koja je prva podnijeta, i razmatrao drugu, CDT-ovu koja je kasnije podnešena. 
 
- Reći ću da je Ustavni sud ovom odlukom, dao povoda da se Kovačević podsmijava javnosti i kreće u usaglašavanje odluke sa uputstvima Ustavnog suda- ocijenila je Marković. 
 
Prema njenim riječima, suština je nebitna za Ustavni sud. 
 
- Zato su izabrali ovu drugu, a ne prvu, moju, inicijativu, pa zašto bi bila i za Kovačevića- rekla je Marković. 
 
Ona je kazala da se CDT bavio samo formom „i tu smo gdje smo“. 
 
- Na početku. Marko u klin, mi u ploču. Marko ignoriše odluku Ustavnog suda, pa ma kakva ona bila i najavljuje sa sveštenikom Srpske pravoslavne crkve da će se proslavljati slava grada, znači ne poštuje odluku Ustavnog suda- rekla je Marković. 
 
Ona je rekla da Kovačević ignoriše institucije kao što je Agencija za sprečavanje korupcije koja ga je upozorila da je on u konfliktu interesa. 
 
- A on javno odbija, u kontinuitetu ne poštuje odluke naših institucija- navela je Marković. 
 
Prema njenim riječima, to što je uradio Ustavni sud „nema nigdje u svijetu“. 
 
- Jer je donio odluku zbog povrede propisane procedure, a ne zbog diskriminacije i kršenje Ustava Crne Gore, jer je njime propisano da je Crna Gora sekularna država i da se u gradu diskriminišu oni građani koji ispovijedaju drugu vjeru ili su ateisti- kazala je Marković. 
 
Ona je podsjetila da je Ustavni sud donio odluku 2005. godine da se o jednoj istoj stvari ne može odlučivati različito, već se poziva na već donesenu odluku o istoj stvari. 
 
- Na šta sam ja ukazivala i dva puta tražila da se odluka odmah donese-rekla je Marković. 
 
Ona ja kazala da je njena inicijativa profesionalno odrađena da nije ostavljala prostora za bilo kakvo drugo tumačenje. 
 
- Osim da se donese ista odluka kao iz 2005. godine u kojoj se kaže da je „slava grada“ suprotna Ustavu jer je Crna Gora sekularna država- rekla je Marković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marković: Ustavni sud dao povoda da se Kovačević podsmijava javnosti

Crna Gora stalno gubi dragocjeno vrijeme za postizanje konkretnih rezultata u procesu integracija u EU. Rokovi su vrlo kratki i precizni, a Crna Gora nažalost nije usmjerena na sprovođenje korjenitih promjena – ukazala je politikološkinja Nikoleta Đukanović u razgovoru za Portal Analitika.
Ona je govorila o suštinskom zastoju u reformama, sve evidentnijem demokratskom nazadovanju i paradoksalnom ponašanju vlasti koja, kako kaže, gasi požare improvizacijama dok se retorički zaklinje u evropski put.
<h2>Nazadujemo u procesu demokratizacije&nbsp;</h2>
Premijer Milojko Spajić se tokom posjete Italiji sastao i sa tamošnjom premijerkom Đorđom Meloni, koja je, između ostalog kazala kako vjeruje da će Crna Gora postati članica EU tokom italijanskog predsjedavanja. Shodno ohrabrujućim porukama, sagovornica Analitike je govorila o imamo li zaista razloga za optimizam, ako retoričke finese ne prate praktični iskoraci, a trojica crnogorskih političara, od kojih su dvojica visoki državni zvaničnici, i dalje ne mogu preko Debelog brijega.
- Kao i ranije sve se svodi na usvajanje zakona i strategija, dok se stvaranje uslova za njihovu punu primjenu potpuno zanemaruje. Sa druge strane, postoji puno oblasti u kojima Crna Gora mora pokazati i volju i konkretan rad da ih unaprijedi što do sada nije bio slučaj. Paradoksalno, kako se taj rok za zatvaranje svih poglavlja i okončanje pregovora koji nam saopštavaju iz Vlade (2026), primiče, tako samo nazadujemo u procesu demokratizacije – podvukla je Đukanović.
Na to, kaže, ukazuje nevjerovatna doza netransparentnosti koju Vlada sve više pokazuje, netrpeljivost prema kritičarima, gušenje civilnog sektora, hajke protiv neistomišljenika, sječa partiji nepodobnih kadrova po resorima, dok pravljenje kompromisa sa ultimatumima ekstremnih političkih opcijaiz spektra desnog etnopopulizma ostaje kao konstanta od samog početka formiranja Vlade.
<h2>Lideri u pridruživanju su manje loše države</h2>
Sagovornica Analitike uvjerena je da sve države regiona pate od hroničnih problema simulirane demokratizacije, zbog kojih ih često nazivamo stabilokratijom čija su, kako kaže, ključna obilježja korupcija, nepotizam, partijsko zapošljavanje, urušavanje i degradiranje kadrovskog sistema, partitokratija, zavisnost institucija od vlasti i sl.&nbsp;
- Takva situacija je karakteristična za sve države regiona, uključujući i Albaniju. Međutim, ta država ipak koristi prilike da ispuni makar politički neosjetljive uslove i napreduje u procesu – ukazala je Đukanović.
Sa druge strane, kako ističe, Crna Gora je napravila vrlo značajne promjene sa smjenom vlasti, na način što su građani upravo tada birali drugačije prakse i način razvoja našeg društva.
- Zauzvrat, ipak su dobili gotovo identičan sistem vlasti koji se bazira na neispunjenim obećanjima i površnim promjenama a ne reformama. Uostalom, pozicija lidera regiona u EU integracijama je uvijek označavala državu koja je manje loša, a ne koja u tom procesu bilježi zadovoljavajuće rezultate – podvukla je Đukanović.&nbsp;
<h2>EU se suočava sa unutrašnjim krizama i neadekvatnim metodama pregovaranja&nbsp;</h2>
Govoreći o budućnosti procesa proširenja EU, Đukanović ističe da Evropska unija ima jako puno unutrašnjih izazova i kriza sa kojima se suočava, a u odnosu na koje, kako kaže, sve teže postiže zajednički efikasan odgovor.&nbsp;
- Posljedica takvog stanja je i ta da, nakon puno inicijativa za reformom politike proširenja i metodologije pregovaranja, Evropsku uniju i dalje karakteriše neadekvatna metodologija pregovaranja, sa neadekvatnim metodama monitoringa napretka i evaluacije rezultata država kandidata - ukazuje Đukanović.&nbsp;
U skladu sa tim, kako dodaje, naravno da su evropski zvaničnici preblagi jer ne posjeduju adekvatne mehanizme koje države Zapadnog Balkana mogu natjerati da pokažu odlučniju političku volju za reformama.&nbsp;
- Sa druge strane, Unija nasprem sebe ima korumpirane poluautokratske režime sa vrlo sličnim opozicionim alternativama, pa je sigurno i teško efikasno uspostaviti politiku uslovljavanja koja bi dala rezultata kao što je to bio slučaj sa državama Centralne i Istočne Evrope - naglašava Đukanović.
<h2>Spajić prenosi logiku tržišta na državu koja ne funkcioniše tako</h2>
Sagovornicu Analitike upitali smo smatra li da se sporazumima sa UAE narušava crnogorski pravni poredak, te očekuje li jasan stav Brisela o ovom pitanju, s obzirom na ocjene da se navedenim sporazumima krše međunarodne obaveze, te da nijesu usklađeni sa pravnom tekovinom EU i procesom stabilizacije i pridruživanja.&nbsp;
- Prema onom što čujemo od različitih ekonomskih analitičara mi ulazimo u ozbiljne probleme sa finansijama i sve ono što se događa u oblasti ekonomije nama značajno opterećuje budžet. Mi od promjene vlasti 2020. godine nemamo nijedan započet veliki investicioni poduhvat i taj pritisak očekivanja je sigurno nešto što opterećuje sadašnju vlast - pojašnjava Đukanović.
Mišljenja je da bi jedan ovakav projekat mogao potencijalno da se sagledava kao generator rasta ekonomije u Crnoj Gori i značajno unapređenje ekonomske budućnosti države.
- Ta ekonomska stabilnost bi dovela do toga da možemo da se bavimo ostalim ozbiljnim temama u društvu. Međutim, ja smatram da premijer želi što prije da sprovede ovu inicijativu jer njegovoj političkoj strukturi "gori pod nogama", shodno rezultatima koje ostvaruju u posljednje vrijeme na lokalnom nivou, te cijenim da želi da obezbijedi sredstva koja su mu neophodna da održi ekonomiju živom - kategorična je Đukanović.&nbsp;
Kako ističe, Spajić je neko čiji je background u svijetu finansija i biznisa, gdje se stvari izuzetno brzo mijenjaju i on takav model želi da prenese i na državnu upravu koja ima drugačiju strukturu i način djelovanja, što on na neki način ne želi da razumije i prihvati.
- Imamo i izjavu bivšeg premijera, gospodina Krivokapića, koji je gospodina Spajića promovisao u ministra finansija u svojoj Vladi, a koji kaže da je sadašnji premijer u tom periodu bio na neki način ambivalentan prema poštovanju zakona. On je smatrao i tada, prema riječima gospodina Krivokapića, da ukoliko određeno zakonsko rješenje otežava rad, da ga ne mora poštovati - napominje sagovornica Analitike.
Zato je, kako naglašava, i ovo ad hoc rješenje bez ozbiljne analize potreba, strategije razvoja, razrade i uklapanja razvojnih planova, samo jedno rješenje po mjeri onoga koji upravlja, a ne po mjeri građana koji bi trebalo da budu nosioci suverenosti u društvu u kojem žive.&nbsp;
- Po meni, to nas udaljava suštinski od Brisela, koji je u prethodnom periodu žmurio na brojne nedostatke, iskazujući time želju da ubrza naš proces reformi. I u Vladi gospodina Abazovića, ali i u onim Vladama ranije, imali smo ozbiljne kritike od strane Brisela kada su, recimo, programi sticanja zlatnog pasoša bili u pitanju, pa su naši političari to uspijevali da na određeni način iskomuniciraju sa EU, da se rješavanje tih problema odloži na određeni vremenski rok. Ozbiljno planiranje dovodi do dugoročno boljih rješenja, te mislim da naše prakse koje nam privremeno "gase požare", ozbiljno "raspiruju vatru" na drugim poljima, te da moramo konačno da shvatimo da se ozbiljni državni poslovi i reforme donose u saglasju politike i interesa zajednice, a ne prema vizijama pojedinaca - poručuje Đukanović.
<h2>Posao loš po lokalnu zajednicu, a profitabilan za konkretne pojedince</h2>
Sagovornica Analitike ističe da u crnogorskom društvu postoji sklonost da vjerujemo da smo za sve u pravu i da jedino mi znamo rješenje.&nbsp;
- Taj naš inat nas često dovodi do toga da prihvatanje tuđeg mišljenja doživljavamo kao slabost. Zato i danas kada doživimo kritike od ljudi koji drugačije misle i ukazuju nam na činjenice koje to dokazuju, mi targetiramo i prelazimo na ravan ličnog, što smo vidjeli i u slučaju hajke protiv gospođe Vanje Ćalović-Marković - naglašava Đukanović.&nbsp;
To su, kako ukazuje, pogubni načini djelovanja za društvo, koji nas opet odaljavaju od onoga što građani, makar sudeći po anketama, žele, a to su EU vrijednosti.
- Ako je vrijeme dominacije jedne partije kakva je bila DPS završeno, ako su to obećali građanima oni koji danas vode državu, onda bi trebalo da razumiju da su građani glasali za drugačije društvo u kojem će se ipak poštovati zakoni jednako za sve - podvlači Đukanović.&nbsp;
Uvjerena je da bi potencijalna investicija u Ulcinju mogla donijeti dobro Crnoj Gori, samo da je, kako naglašava, redosljed koraka drugačiji, te da se ispoštuju zahtjevi svih aktera u procesu, prije svega lokalne zajednice i stanovništva.&nbsp;
- Rad Parlamenta i Vlade na ovakav način, mene, a sigurna sam i brojne druge osobe koje iskazuju negodovanje ovakvim postupcima, samo vodi ka mišljenju da je ovaj posao loš po lokalnu zajednicu, a profitabilan za konkretne pojedince - ukazuje Đukanović.
<h2>Političari ne razumiju što znači meritokratija&nbsp;</h2>
Na pitanje je li sporazum poslužio kao alat za proširenje Vlade dodatnim resorom bez stvarne potrebe, te da li ostanak albanskih partija u Vladi znači da su partikularni interesi ipak prioritetniji od istrajavanja na nekakvim principima, uprkos protivljenju sporazumima sa UAE, odgovorila je da ovaj aranžman najviše djeluje kao potreba činilaca vlasti da ostvare veću koheziju.
- Koja bi bila kasnije produbljivana kroz dodjeljivanje poslova različitim podugovaračima bliskim političkim akterima. U toj raspodjeli bi učestvovali svi i ne bi funkcionisala pravila nadmetanja i slobodnog tržišta bez intervencionizma - ocijenila je Đukanović.
Napomenula je da od početka imamo preglomaznu Vladu i cjelokupan sistem javne uprave.&nbsp;
- Imamo Predlog Zakona o Vladi koji je MJU uradilo još prethodne godine, čini mi se, i koji se ne razmatra u Skupštini. To nam jasno govori koliko smo suštinski spremni za meritokratiju i koliko je to kod nas samo riječ koja bi trebalo da bude zabranjena za upotrebu. Jer ako mi konstantno govorimo o preglomaznosti javne uprave, a iz izbornog ciklusa u naredni izborni ciklus se taj broj povećava, ako nam EU još 2021. godine jasno istakne da Zakon o državnim službenicima i namještenicima mora da sadrži veća ograničenja po pitanju kriterijuma za zapošljavanje i napredovanje, a mi ih kontinuirano snižavamo, onda naši političari očigledno ne razumiju šta znači meritokratija - podvlači Đukanović.&nbsp;
Zato su nam, kako ističe, neophodne korjenite reforme, jer na ovaj način samo ispitujemo granice gdje se nalazi dno ka kojem tonemo.
<h2>Uvođenje vjeronauke urušilo bi krhke temelje građanstva&nbsp;</h2>
Iako peticija za uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole nakon burne skupštinske debate ipak nije upućena Vladi, ona je govorila o tome koji su ciljevi potezanja pitanja uvođenja vjeronauke, te kakve bi mogle biti posljedice sprovođenja takvog nauma po obrazovni sistem, ali i društvo u cjelini.
- Vjeronauka sigurno nije predmet koji nikako ne bi smio da se izučava u obrazovnom sistemu. Ali mi imamo problem sa nedostatkom kapaciteta, nedostatkom institucija, nedostatkom znanja i nemamo adekvatne analize na koji način bi taj predmet trebalo da se izučava, ko bi bili predavači, kakvi bi bili kurikulumi i silabusi tih predmeta - rekla je ona.
Lično smatra da bi nas takav pristup obrazovnom sistemu unazadio, te da bi i dalje urušio krhke temelje građanstva u Crnoj Gori.
- Jer često svjedočimo da vjerske organizacije zloupotrebljavaju moć koju imaju, te da bi takav predmet samo vodio ka daljoj klerikalizaciji društva, a ne ka njegovom prosperitetu - poručila je Đukanović.&nbsp;
<h2>Akteri u Herceg Novom i Nikšiću lako će se dogovoriti o raspodjeli funkcija&nbsp;</h2>
Sagovornica Analitike je uvjerena da će vlast u Herceg Novom biti formirana bez turbulencija i da će se akteri relativno lako dogovoriti po ključu raspodjele funkcija. Za Nikšić smatra da neće biti velikih promjena.
- Disonantni tonovi u redovima PES-a koje smo čuli tokom izborne noći su očigledno stavovi pojedinaca koji očigledno imaju drugačiju viziju i interese od premijera, koji njihovo mišljenje svrstava u preuranjeno pa samim tim i irelevantno. To samo govori da je i PES, kao i sve ostale partije u Parlamentu, nedemokratska partija koja ne poznaje slobodu izjašnjavanja i kritičkog preispitivanja stavova partije, a da o izboru kandidata za poslaničke i odborničke funkcije ne govorimo - ističe Đukanović.&nbsp;
<h2>Demokrate, PES i URA plaćaju cijenu loših odluka i propalih politika&nbsp;</h2>
Ocjenjuje i da je najveći dobitnik nikšićkih izbora koalicija Za Budućnost Nikšića.&nbsp;
&nbsp;- A sa druge strane PES, Demokrate i URA plaćaju cijenu svojih pogrešnih odluka i propalih politika koje su bazirali na ličnim pojedinačnim koristima a ne društvenom interesu, što očigledno građani jasno artikulišu na svim posljednjim lokalnim izborima - zaključila je Đukanović.

Đukanović: Ad hoc rješenje po mjeri Spajića udaljava nas od Brisela, njegovoj političkoj strukturi gori pod nogama

Biće ista vlast u Nikšiću, ali će mnogo toga biti drugačije. Neđeljni izbori su sveli mnoge na pravu mjeru. I mnogi će morati da mijenjaju i priču i djela, ako misle da opstanu. &nbsp; NOVA POLITIČKA MAPA NIKŠIĆA Šestočlana koalicija ,,Za budućnost Nikšića“ prosto je isisala svu snagu PES-a i Demokrata. &nbsp; U odnosu na parlamentarne izbore 2023. godine stranka Milojka Spajića je osvojila tek polovinu glasova. Leđa im je, dakle, okrenuo svaki drugi glasač. Prije samo dvije godine bili su najjača stranka, sad su u Nikšiću tas na vagi, a koliko sjutra mogu da računaju da će završiti kao Abazovićeva Ura – ispod cenzusa. &nbsp; PES, partija bez ideologije, na putu je da se – samougasi. &nbsp; Muka je i u taboru Demokrata. Bečićeva stranka je za dvije godine izgubila u Nikšiću trećinu podrške. A kad se uporedi njihov neđeljni rezultat sa onim sa lokalnih izbora 2021, napuštilo ih je – 70 odsto glasača. Pokazalo se da su Demokratama fotelje njihova jedina ideologija, da su njihove lažne diplome provaljene, a dignitet lidera poslije masakra na Cetinju - više ne postoji. &nbsp; Stranka još postoji, ali Demokrate, nove birokrate, kopne od izbora do izbora. &nbsp; Da, biće ista vlast u Nikšiću, ali su sada odnosi unutar stranaka drugačiji. I PES i Demokrate, ako žele mrvice vlasti – a znamo da žele - igraće poslušno uz muziku srpske frule Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415190440_723f203a867e29b0a9974fdfa38dfa680a408db7188f15f85cb92ef000500e85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250415190440_723f203a867e29b0a9974fdfa38dfa680a408db7188f15f85cb92ef000500e85" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="VELIKI RAST, ALI NIJESU NOVA VLAST U NIKŠIĆU: "> <figcaption>VELIKI RAST, ALI NIEJSU NOVA VLAST U NIKŠIĆU:(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  RAST DPS-A, USPJEH EVROPSKOG SAVEZA, ALI... Na drugoj strani, Demokratska partija socijalista može biti samo relativno zadovoljna. Osvojili su čak 4000 glasova više nego 2023. u koaliciji sa SD-om i SDP-om. Postali su najjača stranka i pokazalo se da je nova, mlada, ekipa na čelu sa Danijelom Živkovićem položila prijemni ispit. Ali nije postigla zacrtani cilj i osvojila vlast. Na njima je – ali i ostalim crnogorskim građanskim partijama - da odgovore na neka pitanja. &nbsp; Prije svega: zašto je u Nikšiću, u kojem se 60 odsto građana izjašnjava kao Crnogorci, svaki četvrti ostao kućama? Odnosno: da li je to krunski dokaz kako partijska borba protiv pojavnih oblika fašizma bila suviše salonska, nekako malokrvna? &nbsp; PONAVLJANJE MUČNIH SLIKA I onda se mučna istorija ponavlja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415190452_b184f9105f941e3a6b8c0afabbb833df4e1cbd7576897e5043d63ac0e5e8d907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250415190452_b184f9105f941e3a6b8c0afabbb833df4e1cbd7576897e5043d63ac0e5e8d907" data-rendition-name="original" width="800" height="539" loading="lazy" alt="SRAMNE SLIKE: Uriniranje po spomeniku "> <figcaption>SRAMNE SLIKE: Uriniranje po spomeniku(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Slike od prije nekoliko godina, onog bijednika koji mokri po spomeniku narodnog heroja, zamijenile su u neđelju veče neke drugačije, ali jednako mučne slike. I zaista, ima nečega organski prostačkog u onom žvalavljenju flaše šampanjca Marka Kovačevića u neđelju veče. I jeste, bilo je mučno to vidjeti, kao i ono prizivanje Kosova u štabu koalicije i pojanje o đevojkama koje vole četnike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415190444_c76ec82ca269c67b890aef97365bd958f453e19c3fced4d35fa0e6351c8b8673.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250415190444_c76ec82ca269c67b890aef97365bd958f453e19c3fced4d35fa0e6351c8b8673" data-rendition-name="original" width="749" height="464" loading="lazy" alt="ČETNIČKA ZASTAVA U GRADU SA 45 NARODNIH HEROJA: Detalj iz slavlja u gradu ispod Trebjese"> <figcaption>ČETNIČKA ZASTAVA U GRADU SA 45 NARODNIH HEROJA: Detalj iz slavlja u gradu ispod Trebjese(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A tek gledati kako crna četnička zastava sa mrtvačkom glavom leprša na ulicama grada Ljuba Čupića i Joke Baletić. I kako se opstanak na vlasti slavi uz četničke pjesme i zastave druge države - Srbije. &nbsp; Ali, to je realnost. U gradu koji je dao 45 narodnih heroja Marko Šubara Kovačević - onaj što pokazuje srednji prst kad svira crnogorska himna – biće novi, stari, čelnik Nikšića. &nbsp; Svakako, upumpali su Mandićevi bojovnici koju hiljadu glasova iz Trebinja ili Foče. Da, zadužili su više hiljada Nikšićana partijskim zapošljavanjem u Elektroprivredi, Solar gradnji... I da, tako su namakli možda i nekih četiri-pet odsto glasova... &nbsp; Ali to ne mijenja suštinu: u Nikšiću, drugom po veličini gradu u Crnoj Gori, danas nije većinska ona trinaestojulska, antifašistička Crna Gora kojoj se nekad i veliki Žan Pol Sartr divio... UZROCI RAZURA VRIJEDNOSTI &nbsp; Kako smo došli dovde? Kako su nekadašnji saradnici okupatora ili današnji glasnogovornici neofašizma postali poželjni uzori novim naraštajima? &nbsp; Dio odgovora o mračnoj crnogorskoj stvarnosti sažima se u dvije riječi - uticaj svetosavskih litija. &nbsp; Jer, 2020. godine nije samo smijenjena trodecenijska vlast DPS-a. Taj 30. avgust je bio krešendo jedne kontrarevolucije koju je logistički pomogao Beograd, a izvela ključna politička snaga u Crnoj Gori – Srpska pravoslavna crkva. &nbsp; U tome se krije samo dio mogućeg odgovora. Jer, današnje poniranje Crne Gore je istovremeno - &nbsp;plaćanje starih računa. &nbsp; Onih iz vremena beskrupuloznih paktiranja nekadašnjeg DPS-a sa Crkvom Srbije, političkom batinom srpskog sveta još iz vremena Ilije Garašanina. Ono kad su u tajnosti katastarski prepisivane crnogorske grobljanske crkve i manastiri u imovinu crkve druge države. Ili ono paktiranje Đukanovićeve vlasti sa Amfilohijem prilikom postavljanja limene crkve na Rumiji, kada je u jednom danu srušen hiljadugodišnji kult Svetog Vladimira Dukljanskog. &nbsp; PLAĆANJE STARIH RAČUNA Plaća današnja Crna Gora i decenijsko ćutanje nekadašnje vlasti na bezočno prekrajanje crnogorske sakralne baštine. Plaća današnje crnogorsko društvo onu sramnu reviziju istorije i proglašavanje svecima Srpske pravoslavne crkve Mace Vukojičića i Obrada Šiljka, zločinaca koji su na rukama imali krv više desetina žena i đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415190456_8d614fc4cfdfc4ea383ce3df0163ff2b26d3e0b7efbd6e0862957423d2f0e1b3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250415190456_8d614fc4cfdfc4ea383ce3df0163ff2b26d3e0b7efbd6e0862957423d2f0e1b3" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PAKTIRANJE SA TEŠKIM POSLJEDICAMA: Milo Đukanović i Amfilohije Risto Radović"> <figcaption>PAKTIRANJE SA TEŠKIM POSLJEDICAMA: Milo Đukanović i Amfilohije Risto Radović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kupovan je mir, za kratko vrijeme. Ali, svi se računi u istoriji moraju platiti. &nbsp; Onaj dječak što je nikšićkoj ulici mahao četničkom zastavom, ili oni polupijani momci što su sebe proglašavali četnicima-junacima možda nijesu u crnogorskim školama ni učili o četničkom koljaču Pavlu Đurišiću i njegovoj likvidaciji više od devet hiljada Muslimana u Foči. Možda su ih učili da je čiča Draža jedini pravi Srbin, a ne recimo revolucionar Koča Popović, španski borac i francuski đak... TEŽAK POVRATAK Neznanje je car zla svakojega. Zato se moramo vratiti istinitoj istoriji. Samo tako će većinska Crna Gora moći da se vrati vrijednostima antifašizma, a da ideje vjerske i nacionalne netolerancije postanu društvena margina. &nbsp;&nbsp;&nbsp; To će biti dug put na liječenju društva. Ali, kako ono kažu: i najduža putovanja počinju prvim korakom. Taj prvi korak bi morao da bude primarni zadatak crnogorskih građanskih partija. &nbsp; Ako zaista hoćemo da Crna Gora bude država vrijedna poštovanja. &nbsp;

Draško Đuranović

Drma mi se, drma mi se na Šubari – šampanjac...

Skupština opštine Nikšić, JU Nikšićko pozorište, JU Zahumlje, JU Biblioteka Nikšić se, po svjedočenju brojnih umjetnika i kulturnih poslenika, prema njima odnosi diskriminatorski - ako ne i sa dozom ostrakizma uz svaku vrstu odbijanja koje se kreće u rasponu od drskog i neprijatnog do hipokritsko-birokratskog do nipodaštavajućeg - ocijenio je kandidat za odbornika izborne liste grupa birača “Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti- Jelena Marković“ Vladimir Kosić.
Cilj svega toga je, cijeni on, izbjegavanje svakog vida saradnje sa njima.
Nepotrebno je, ističe Kosić - koji je takođe umjetnik, akcentovati da su nikšićki umjetnici već decenijama brojnim predstvama, performansima, književnim i muzičkim večerima doprinosili kulturi grada Nikšića, Crne Gore, regiona i Evropske unije.
- O motivima iza kojih stoji ovo odbijanje i ignorisanje građani možda mogu samo da nagađaju, ali jedini logičan zaključak se svodi na animozitet kulturološke prirode, s obzirom da gradske institucije već neko vrijeme pokazuju krajnji prezir prema lokalnoj umjetničkoj i kulturnoj sceni po starom pravilu da „niko nije prorok u svom selu“, dočim (valjda iz osjećaja provincijske inferiornosti) troše na desetine hiljada kad su u pitanju projekti „umjetnika sa strane“ što govori da je upravo opisan odnos prema kulturi i stvaraocima odraz politike gušenja i osujećivanja buđenja i obnove potpuno devastirane lokalne umjetničke, ideološke i kulturne scene - naveo je on.
Crnogorski građanski pokret, poručuje Kosić, neće uzmaći.
- Jer znamo da imamo sva prava na razvoj naše domaće, autohtone crnogorske umjetničke i kulturne scene, a nikako zanemarivanje, odbacivanje pa i ostrakizovanje nikšićkih umjetnika i ljudi iz kulture. Zato, olovke u ruke i kao što standardna flauta ima šest rupa, standardna gitara ima šest žica, za sve koji žele kulturu i umjetnost na nivou koji pripada slobodarskom Nikšiću, izbor bez greške trinaestog aprila je šestica - zaključio je Kosić.

Kosić: Institucije kulture u Nikšiću ignorišu crnogorsku umjetničku scenu, pokazuju krajnji prezir

Vjerujem da je politika poput dobre drame, potrebni su joj snažni likovi, jasna radnja, kao i hrabrost i istrajnost da se priča dovede do kraja - saopštila je nestranačka kandidatkinja na listi Evropskog saveza u Nikšiću i poznata crnogorska i nikšićka dramaturškinja, magistrica dramaturgije i dramski pisac Bojana Mijović.
Evropski savez je, kaže ona, skladna zajednica spremna da pruži najbolje za naš grad.
Praveći paralelu između politike i umjetnosti kazala je da umjetnost može otvoriti dijalog o bitnim pitanjima i podstaći kritičko mišljenje što je osnova za promjenu.
- Umjetnost je ogledalo društva, pa i grada. Ona može otvoriti dijalog o bitnim pitanjima i podstaći kritičko mišljenje, a to je osnova za svaku promjenu - navela je Mijović.
Ona se osvrnula i na reakcije na njenu odluku da podrži Evropski savez.
- Reakcije na pristupanje Evropskom savezu su bile interesantne. Neki su me pitali da li ću sad da pišem samo angažovane drame, a vjerujte mi svaka drama je u suštini negdje angažovana. Od drugih sam dobila punu podršku - objasnila je Mijović.
Mijović je dodala da joj je cilj da svojim angažmanom učini najbolje što može.
- Svojim studentima sam uvijek govorila: „Uradite najbolje što možete”. Isto očekujem i od sebe - rekla je Mijović.
Kao jedan od razloga da bude dio političkih procesa u susret lokalnim izborima u Nikšiću Mijović je navela svoja iskustva koja su je navela da shvati koliko je bitno aktivno učestvovati u kreiranju politika.
- Često sam se susretala sa nerazumijevanjem institucija i pojedinaca vezano za moj rad. Ta iskustva su me navela da shvatim koliko je važno, biti aktivan učesnik u kreiranju kulturne politike - istakla je Mijović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovi izbori su ključni jer predstavljaju priliku za novi početak, a umjetnici su najčešće glasnici promjene.
- Kroz svoja djela skreću pažnju na društvene probleme i inspirišu građane na preispitivanje prevaziđenih normi - dodala je Mijović.
Ona je naglasila da je potrebno stvoriti uslove da bavljenje umjetnošću bude pravi svakog umketnika i umjetnice, a ne privilegija.
- Želim da stvorim uslove da bavljenje umjetnošću ne bude privilegija, već pravo svakog umjetnika i umjetnice. Vizija mi je Nikšić kao dinamičan kulturni centar, gdje politika služi građanima, a kultura je most koji nas povezuje i inspiriše - rekla je Mijović.
Mijović je kazala da je cilj Evropskog saveza Nikšić kao grad na koji će svaki građanin biti ponosan.
- Naš cilj je da stvorimo grad kulture koji je otvoren i slobodan. Nikšić kao grad na koji svaki građanin može biti ponosan i dati najbolje što može - &nbsp;zaključila je Mijović.
Bojana Mijović pripada prvoj generaciji svršenih dramaturga cetinjskog FDU-a, na kojem je završila i postdiplomske specijalističke akademske studije. Dobitnica je nagrade Univerziteta Crne Gore za najboljeg studenta FDU Cetinje 2011 godine.
Diplomirala je na master studijama dramaturgije na FDU u Beogradu. Osim drama, Mijović piše poeziju i kolumne. Radila je kao saradnica u nastavi na predmetu Dramaturgija, na FDU na Cetinju.
Njeno stvaraštvo ostavilo je zapažen pečat u savremenoj crnogorskoj i regionalnoj dramskoj umjetnosti, jer su neke njene drame nakon inscenacija doživjele zapažen uspjeh.

Mijović: Politika je poput dobre drame, Evropski savez je spreman da pruži najbolje za Nikšić

Ivan Radojičić, Nosilac liste „Evropski savez - Najbolje što možeš! - Ivan Radojičić (SDP, SD, LP i građani)”, saopštio je da je Nikšić devastiran u svakom smislu, da je vrijeme da se tome stane na put, te da će Evropski savez prekinuti kontinuitet lošeg upravljanja gradom.
- Nikšić je danas devastiran grad. Devastiran je ne samo u ekonomskom, već i u demografskom i kulturološkom smislu - kazao je Radojičić.
Prema njegovim riječima, Evropski savez će po dolasku na vlast prekinuti kontinuitet lošeg upravljanja gradom.
- Loše i trome vlasti porodile su ovu poslednju, još lošiju i još nesposobniju. Vrijeme je da tome stanemo na put - istakao je Radojičić.
On je naglasio da se građani pitaju i da treba da urade najbolje što mogu da se stanje promijeni.
- Mi se pitamo! Evropski savez, uradi najbolje što možeš za sebe i daj najbolje što možeš od sebe, za grad i za tebe - poručio je Radojičić.

Radojičić: Prekidamo kontinuitet lošeg upravljanja gradom

Rješenjem Opštinske izborne komisije danas je potvrđena izborna lista „Stranka evropskog progresa – Vrijeme je za Nikšić – Nikola Čvorović“.
Lista je predata juče, a danas su ispunjeni svi formalni uslovi za nastup ove liste na izborima u Nikšiću 13. aprila.
- Neka ovo bude novo proljeće za Nikšić, jer je vrijeme za promjene -poručili su iz SEP-a.

Potvrđena Izborna lista Stranke evropskog progresa: Neka ovo bude novo proljeće za Nikšić

Stranka evropskog progresa predala je u petak uveče Izbornu listu kandidata za odbornike u Skupštini opštine Nikšić na izborima zakazanim za 13. april.
Nosilac Izborne liste, predsjednik Opštinskog odbora Stranke evropskog progresa u Nikšiću Nikola Čvorović, kazao je prilikom predaje liste da SEP nudi novi pristup politici – politiku koja nije usmjerena na fotelje, već na investicije, razvoj i unapređenje života.
- Fokusiraćemo se na infrastrukturu, socijalnu i dječiju zaštitu, pomoć studentima, seoskim domaćinstvima, porodicama i samohranim roditeljima. Bićemo most spajanja, a nikako razdvajanja. Naša stranka pruža ruku svakome ko podržava naš program, jer ne želimo da se bavimo temama koje nijesu dio ovih izbora. Ovi izbori su prilika za napredak, razvoj i prosperitet Nikšića i stoga molim sve učesnike da se takmičimo u programima, a ne u podjelama po vjerskoj, nacionalnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi. Svi treba da se borimo za Nikšić! Vrijeme je za Nikšić- poručio je Čvorović.
Predsjednik Stranke evropskog progresa Duško Marković kazao je da je jesenas u Podgorici, ulaskom u Skupštinu Glavnog grada, ostvaren zacrtani cilj, i da je sada vrijeme da isti cilj bude ostvaren i u Nikšiću.
- Taj cilj imamo i u Nikšiću, da se predstavimo građanima i da zadobijemo njihovo povjerenje, uđemo u lokalni parlament i doprinesemo ostvarenju naših programskih ciljeva koji će promijeniti Nikšić nabolje- kazao je Marković.
Drugi cilj je promjena vlasti u Nikšiću, rekao je Duško Marković.
&nbsp;- Mislimo da je vrijeme da se vlast u Nikšiću promijeni i da kroz kadrovski potencijal, kroz programske ciljeve, Nikšiću i građanima Nikšića ponudimo mnogo više nego što to imaju danas. Zajedništvo, slogu, poštovanje, uvažavanje… Nikšić – grad bez diskriminacije, Nikšić u kojem će se ljudi zapošljavati i živjeti pristojno, Nikšić u kojem će ostajati mladi ljudi i davati doprinos razvoju i Nikšića i Crne Gore- kazao je Duško Marković.
Izborna lista „Stranka evropskog progresa – Vrijeme je za Nikšić – Nikola Čvorović“:
1. Nikola Čvorović (1982)
2. Matija Vujović (2001)
3. Ilija Vujačić (2001)
4. Sanja Živković (1990)
5. Vojislav Gluščević (2004)
6. Anja Vučinić (1997)
7. Miomir Tršo Krulanović (1960)
8. Radoje Mijatović (1981)
9. Nemanja Grozdanić (1996)
10. Milena Ristić (1949)
11. Vuk Malović (1996)
12. Dajana Radović (1999)
13. Boro Delibašić (1968)
14. Jovan Mandić (1996)
15. Luka Bečanović (2002)
16. Marija Brajičić (1986)
17. Siniša Tomić (1975)
18. Mirjana Grubač (1994)
19. Zorica Bjelanović (1981)
20. Dragana Brajičić (1984)
21. Mila Đurković (1969)
22. Mladen Ognjenović (1960)
23. Luka Kostić (2000)
24. Mersiha Jaganjac (1977)
25. Nataša Bečanović (2002)
26. Srđan Bajović (1995)
27. Valentina Krivokapić (1982)
28. Ferida Marjanović (1955)
29. Savo Vlaović (1996)
30. Miloš Milović (1981)

SEP predala izbornu listu: Ciljevi su ulazak u Skupštinu opštine i promjena vlasti u Nikšiću

Grupa građana "Rad za moj grad", čiji je nosilac liste dr Borislav - Mišo Đurišić, još jedan je učesnik lokalnih izbora u Nikšiću.
Listu su predali prekjuče, a danas je nikšićka Opštinska izborna komisija listu i potvrdila.
Iz ove grupe poručili su da su njihovi programski ciljevi konkretni i mjerljivi.
- Svako kopiranje ciljeva od strane drugih učesnika u ovoj izbornoj trci je dobrodošlo i poželjno, jer vodi poboljšanju uslova života svih građana Nikšića- istakli su oni.

Grupa građana ''Rad za moj grad'' učestvuje na nikšićkim izborima

Nosilac liste ,,Bori se za Nikšić” Demokratske partije socijalista u Nikšiću, Boris Muratović, kazao je da počela akcija prikupljanja potpisa i da je za samo jedan dan listi pružilo podršku više od 2.000 građana.
- Za jedan dan sakupili smo preko 2.000 potpisa. Nastavljamo dalje sa našim sugrađanima u svim djelovima grada. Promjene su počele!- poručio je Muratović.
On je istakao da će akcija trajati sve do predaje liste i pozvao grđane da svojim potpisom podrže promjene koje su izvjesne, a koje će Nikšić ponovo učiniti centrom antifašizma i evropske građanske Crne Gore.&nbsp;

Muratović: Za dan sakupljeno 2.000 potpisa podrške, nastavljamo dalje u svim djelovima grada!

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: izbori-u-niksicu