Uprkos obećanjima izvršne vlasti o unapređenju uslova, Prijedlogom budžeta za narednu godinu, sredstva opredijeljena za sektor zaštite i spašavanja umanjena su za 1,4 miliona eura. Da planirana izdvajanja ne omogućavaju adekvatno funkcionisanje, poručuju razočarani pripadnici tog sektora. Podsjećajući na minulu požarnu sezonu, koja je pokazala sve slabosti sistema.
<h2>ZANEMARENI</h2>
Penzionisani vazduhoplovni inspektor Predrag Boljević kaže da su obećanja aktuelne vlasti šarene laži.
- Da bi spremni dočekali sljedeću požarnu sezonu i da bi svi vazduhoplovi bili raspoloživi u vremenu kada bude trebalo, trebalo je povećati budžet i obezbijediti sredstva, što za tehnički dio, što za pilotski kadar za ta dva vazduhoplova koja trenutno avio-helikopterska jedinica nema - kazao je Boljević za TV E.
Na terenu, rame uz rame sa domaćim službama, kroz sistem međunarodne pomoći djelovale su jedinice iz Švajcarske, Austrije, Češke. Njihova oprema i solidarnost bili su neprocjenjiva podrška, ali i poziv na buđenje – koliko smo nezaštićeni bez savremene opreme.
- Nažalost, mi smo pribjegli pozivima za pomoć iz inostranstva i to su ljudi uz svu zahvalnost poslali, a suština problema koji se javlja u sitemu zaštite i spašavanja je u tome da je svu pomoć koja je došla sa strane, trebalo da imamo spremnu u Crnoj Gori, odnosno za slučaj požarnih sezona koja je vladala - kazao je za TV E predsjednik Strukovnog sindikata vatrogasaca Goran Tripković.
Smanjenje budžeta pogađa i Avio-helikoptersku jedinicu MUP-a. To posebno zabrinjava imajući u vidu da je od ukupno pet MUP-ovih letjelica za gašenje požara, četiri požarnu sezonu dočekalo u hangarima, čekajući rezervne djelove.
- Za pet godina od jednog od lidera u kapacitetima što se tiče samog gašenja iz vazduha, došli smo na samo dno, ne samo Balkana, nego i čitave Evrope.Vi znate kakva je bila ova požarna sezona, znate da u dijelu zaštite od požara, govorim samo u tom segmentu i to onom segmentu koji se tiče avio-helikopterskih jedinica, imali smo 20ak odsto kapaciteta za ovu požarnu sezonu, uz obećanje da će ova naredna biti u ful kapacitetu - podsjeća Boljević.
<h2>OBEZBIJEDITI USLOVE SRAZMJERNE ULOZI</h2>
Planirana izdvajanja, upozoravaju sagovornici TV E, ne omogućavaju adekvatno reagovanje na elementarne nepogode, modernizaciju opreme, održavanje postojećeg sistema, obuke zaposlenih. To otežava i potencijalne posljedice vanrednih situacija.
- Treba ulagati u ljude, u opremu, treba krenuti u izradu novih i, prije svega, napraviti odličan temelj. Treba napisati nove sistemske zakone koji bi ovaj sistem uredili tako đe bi se znalo – ko šta radi, koliko treba da se izdvaja i koje su posljedice ukoliko se ne ispune zakonske obaveze, propisane sistemskim rješenjima - poručio je Tripković.
Država je u obavezi da obezbjedi uslove, srazmjerne njihovoj ulozi. A svaki uloženi euro, kaže Tripković, višestruko vrate dok svakodnevno štiteći živote i imovinu, često rizikuju sopstvene. Podsjetnik na to je i požrtvovanost i solidarnost Dejana Božovića, pripadnika Vojske Crne Gore, koji je tragično stradao tokom angažovanja na gašenju požara u avgustu ove godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Stručnjaci upozoravaju: Smanjeni budžet za sektor zaštite ugrožava živote i imovinu

Donijeli smo zajedno istorijsku odluku o povećanju izdvajanja za odbranu sa sadašnjih dva na pet odsto BDP-a u narednih 10 godina, i na ovaj način smo danas poslali snažnu poruku jedinstva i zajedništva unutar NATO saveza. Naravno da je ovo investicija u budućnost, investicija u sigurnost, investicija u bezbjednost. Crna Gora je kredibilna NATO članica, poručio je predsjednik države Jakov Milatović.&nbsp; Milatović je predvodio delegaciju Crne Gore na, kako je ocijenio, istorijskom NATO samitu koji je održan u Hagu. U delegaciji Crne Gore bili su i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar odbrane Dragan Krapović. - &nbsp;Iskoristio sam priliku i da istaknem važnost stabilnosti regiona Zapadnog Balkana i konstruktivnu ulogu koju Crna Gora ima u tom smislu. Pored ulaganja u bezbjednost i sigurnost, Crna Gora ulaže mnogo i u dijalog i međusobno povjerenje u našem regionu - poručio je predsjednik Milatović. On je istakao važnost postizanja trajnog i pravednog mira u Ukrajini u kontekstu evropske sigurnosti.&nbsp; - Istakao sam danas da Crna Gora podržava sve napore predsjednika Donalda Trampa i američke administracije da se dođe do trajnog i održivog mira u Ukrajini. Zaista, jedan istorijski samit. NATO je pokazao jedinstvo, snagu, i od danas je NATO dodatno otporniji, snažniji i sigurniji savez - saopštio je predsjednik Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625160616_2d979ad40dc44aad202a1618c329daa54836868c5d05605ad4d45f9a5731d988.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250625160616_2d979ad40dc44aad202a1618c329daa54836868c5d05605ad4d45f9a5731d988" data-rendition-name="original" width="1280" height="1133" loading="lazy" alt="Tramp, Milatović i Ibrahimović"> <figcaption>Tramp, Milatović i Ibrahimović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Kazao je da je zadati cilj izdvajanja pet odsto BDP-a u narednih 10 godina podijeljen u dva segmenta.&nbsp; - 3,5 odsto u narednih 10 godina je obaveza izdvajanja direktno za odbranu, za poboljšanje i unapređenje naših kapaciteta koji se tiču odbrane, a preostalih 1,5 odsto BDP-a se odnosi na ulaganja u oblasti koje su dio šireg spektra sigurnosti i bezbjednosti – između ostalog infrastruktura, sajber bezbjednost i mnoge druge oblasti koje su važne za bezbjednost i sigurnost naših građana - kazao je Milatović. On se danas uoči samita susreo i sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom. - Imao sam zadovoljstvo da se kratko sretnem sa predsjednikom Trampom. Znate da je Crna Gora pouzdan NATO saveznik. To sam mu danas i prenio, kao i poruku strateškog partnerstva između Crne Gore i SAD-a. Veoma cijenimo sve napore koje SAD ulažu kako bi se postigao trajan i održiv mir u kontekstu brojnih aktuelnih sukoba koji se dešavaju u svijetu - zaključio je predsjednik Milatović.

500x500

1250x600

1084x550

Milatović: Istorijska odluka o povećanju izdvajanja za odbranu, Crna Gora podržava napore Trampa da se dođe do trajnog mira u Ukrajini

Zoran Lazarević je razriješen na današnjoj sjednici Savjeta za odbranu bezbjednost - saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zahvaljujući mu na dosadašnjem angažmanu.
Pukovnik Miodrag Vuksanović je, sa druge strane, unaprijeđen u brigadnog generala i imenovan na čelo Generalštaba Vojske Crne Gore.
Pored toga, kako je u izjavi za medije nakon sjednice SOB saopštio Mialtović, Darko Vuković je takođe unaprijeđen i biće Admiral mornarice.
Ministar odbrane Dragan Krapović je čestitao brigadnom generalu Vuksanoviću na izboru.
- Takva odluka je veoma značajna. Današnjom sjednicom i odlukama demonstrirali smo odgovornost u zahtjevnim geopolitičkim okolnostima i demonstrirali državno jedinstvo uoči samita NATO-a koji će se održati za dvadesetak dana - poručio je Krapović.
Milatović je naglasio i da je usvojena odluka o povećanju izdvajanja za odbranu u skladu sa članstvom u NATO. On je kazao da je atmosfera na sjednici SOB bila konstruktivna.
- Živimo u nepredvidivim geopolitičkim okolnostima i danas smo pokazali ozbiljnost i odgovornost - ocijenio je on.

Duško Mihailović

Milatović: Zoran Lazarević razriješen, Vuksanović imenovan na čelo GŠVCG

Evropske članice NATO-a i Kanada povećale su tokom prošle godine izdvajanja za odbranu za 20 odsto, saopštio je generalni sekretar Alijanse, Mark Rute. 
 
Navodi se da, uz povećanje od 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, neameričke članice Alijanse na odbranu troše ukupno 485 milijardi dolara, prenosi Al Džazira. 
 
Članice NATO-a pod pritiskom su američkog predsjednika Donalda Trampa da povećaju vojne budžete, a brojne članice se trude da pokažu da su shvatile njegovu poruku i da su već povećale odbrambenu potrošnju, posebno od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. 
 
Rute je za Rojters kazao da se raduje sastanku s ministrima odbrane NATO-a koji će biti održan naredne sedmice. 
 
On je rekao da će razgovarati na koji način mogu više i bolje ulagati u odbranu. 
 
- Brojke idu prema gore. Evropa i Kanada su u 2024. potrošile 20 odsto više, pa su ukupne nove investicije posljednjih godina porasle sa 640 na 700 milijardi dolara - naveo je Rute. 
 
Sastanak ministara odbrane Alijanse biće održan u četvrtak.

Evropske države i Kanada za 20 odsto povećale izdvajanja za odbranu

Za raspisivanje tendera adaptacije izložbenog prostora Crne Gore na Expou 2025 u Osaki potrebno je obezbijediti dodatnih 1.260.000 eura u budžetu za narednu godinu.
To je navedeno u Informaciji o aktivnostima na pripremi učešća Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2025 Osaka koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
Veći troškovi za učešće na Expou su, kako je objašnjeno, izazvani rastom cijena izgradnje u Japanu uslijed globalnih poskupljenja i zemljotresa u prefekturi Išikava u Japanu, koji se desio početkom godine.
Međunarodna izložba u japanskom gradu biće otvorena 13. aprila 2025. godine, a skladu sa smjernicama, sve zemlje učesnice moraju imati instalirane izložbe do 13. marta.
Zbog toga je, kako je navedeno u Vladinoj informaciji, neophodno u što kraćem roku pokrenuti postupak javne nabavke adaptacije izložbenog prostora Crne Gore.
U skladu sa Planom učešća Crne Gore na Expou za potrebe opremanja paviljona prvobitno je planirano 400.000 eura, od čega je budžetom za 2024. godinu odobreno 360.000, dok su preostala sredstva od 600.000 eura predviđena za 2025. godinu.
- Imajući u vidu da su cijene za izgradnju i adaptaciju objekata u Japanu značajno porasle u posljednje dvije godine, od kada je sprovedeno prvobitno istraživanje radi formiranja Plana učešća, odobrena sredstva nisu dovoljna za realizaciju projekta i raspisivanje tendera, te su za potrebe ovog tendera, pored odobrenih 360.000 eura za 2024. godinu i Planom učešća predviđenih 600.000 eura potrebna dodatna sredstva od 660.000 eura (ukupno 1.620.000 eura) - navedeno je u Vladinoj informaciji.
Tender za adaptaciju izložbenog prostora paviljona Crne Gore realizuje se po po principu "ključ u ruke".
Da &nbsp;bi se uspješno sproveo, potrebno je, napominje se, ispoštovati procedure u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Radovi se izvode u Japanu, pa je potrebno poštovati zakonske regulative te zemlje i smjernice i regulative organizatora izložbe.
- Budući da se Expo izložba otvara 13. aprila 2025. godine, te da u skladu sa Expo smjernicama, sve zemlje učesnice moraju imati instalirane izložbe do 13. marta 2025. godine, neophodno je pokrenuti postupak javne nabavke adaptacije izložbenog prostora Crne Gore u što kraćem roku. Dodatno, kako bi ovaj tender bio uvršten u Plan javnih nabavki, potrebno je obezbijediti dodatna sredstva u iznosu od 1.260.000 eura, odnosno obezbijediti saglasnost da će navedena sredstva biti obezbijeđena u Budžetu za 2025. godinu - zaključeno je u Vladinom dokumentu.

Tamara Klikovac

Veće cijene izgradnje u Japanu uticale na rast troškova: Za Expo iz budžeta za 2025. obezbijediti dodatnih 1,26 miliona eura

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: izdvajanja