- Danas stigla i potvrda UN-a da ne treba usvajati izmjene Zakona o javnim okupljanjima. Navedeno je sve ono što sam većini govorio kad je u pitanju antidemokratičnost predloženih normi i njihova nesaglasnost sa normativnim okvirom i standardima- poručio je poslanik SD Boris Mugoša u objavi na mreži X.
Ova izjava dolazi nakon što su iz UN danas pisali predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, izrazivši zabrinutost povodom izmjena Zakona o javnom okupljanju.
- Pozivam poslanike većine da ne glasaju za ove izmjene. Osim toga, neprihvatljivo je i neprimjereno da Vlada mjesec dana svjesno izbjegava da da mišljenje na predložene izmjene koje su potpisali poslanici većine, iako zna koliko je ovaj zakon važan za poglavlja 23 i 24- poručio je Mugoša u objavi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: UN potvrdile da ne treba usvajati izmjene Zakona o javnim okupljanjima, Vlada izbjegava da se izjasni

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, komentarišući pismo Ujedinjenih nacija upućeno predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, u izjavi za Portal ETV ocijenio je da se radi o „upozorenju koje je bilo i očekivano“, te da vlast pokušava da uvede restrikcije koje su već jednom proglašene neustavnim.
– Dakle, stiglo je upozorenje koje je bilo i očekivano, da način na koji vlast želi promijeniti Zakon o javnim okupljanjima i uvesti određene zabrane nije u skladu sa onim što su međunarodne organizacije propisale – međunarodni pakti i, s druge strane, Evropska konvencija – kazao je Živković.
On ističe da se predloženim izmjenama uvode restriktivne zabrane na kolovozima, magistralnim i regionalnim putevima, te podsjeća da je slično zakonsko rješenje već proglašeno neustavnim.
– Kome je palo na pamet da stavlja u pravni promet rješenje koje je već bilo neustavno, možemo pretpostaviti da se radi o onim dijelovima parlamentarne većine koja želi prvo da zabrani javno okupljanje, a nakon toga da zabrani izgovorenu javnu riječ – poručio je lider DPS-a.
Podsjetio je da je riječ o rješenju koje je bilo na snazi od 2005. godine, a koje je Ustavni sud 2017. proglasio neustavnim.
–Ovo je &nbsp;rješenje koje je bilo na snazi, ako se ne varamo, 2005. godine, ono je proglašeno 2017. godine neustavnim, na prijedlog jedne od tadašnjih poslaničkih grupa, na osnovu čega je Ustavni sud donio odluku da je kompletan, ako se ne varam, član – čini mi se 9 – proglašen neustavnim. I između ostalog, ovo što je sada propisano kao restriktivna mjera je definitivno već proglašeno neustavnim, tako da se ovo mora uzeti u obzir. Neko ko je radio na izmjenama i dopunama zakonskog rješenja o tome je morao voditi računa – istakao je Živković.
Rekao je i da je, nakon današnjeg upozorenja Ujedinjenih nacija, poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon.
– Naše današnje prisustvo na ovom mjestu nije nikako pokušaj da politizujemo bilo koji skup, već je poruka vlastima da se represivnim putem i represivnim metodama ne može obračunavati sa svojim građanima. Ni na koji način. Imali smo prilike da vidimo da oni koji su upravo na talasu različitih protesta došli na pozicije vlasti, danas žele da ih uguše u Crnoj Gori. I znamo što je sljedeće: zabrana javno izgovorene riječi – upozorio je Živković.
On je dodao da su predstavnici DPS-a više puta u parlamentu trpjeli osporavanja prava da komentarišu, ali da ih to neće spriječiti da budu uz građane.
– Vi ste imali prilike da više puta u parlamentu slušate kako mi, upravo iz Demokratske partije socijalista, nemamo pravo ni moralno, ni bilo kako drugačije, da bilo šta komentarišemo. Komentarisaćemo i bićemo svaki put sa građanima, ne da na bilo koji način politički profitiramo od toga, već da pošaljemo poruku vlastima koja je bahata, koja je osiona i koja želi na ovaj način, represivnim metodama, da kažnjava vas, svoje građane – poručio je Živković.
Podsjetimo, predloženim izmjenama &nbsp;Zakona o javnim okupljanjima uvode se noviteti koji mogu imati ozbiljne posljedice za slobodu govora i javnog okupljanja., osnosno, predviđaju se kazne za ljude koji pozivaju na protest, skoro bilo gdje. Kad bi preslikali – svako ko na nekoj društvenoj mreži objavi, čak i mediji, pošto se pominju i pravna lica, bi se mogli naći pod udarom ovog zakona kad objave informaciju o nekom okupljanju.&nbsp;
– I ne samo to, nego i dodatno – da oni određuju lokaciju održavanja skupova ukoliko su određeni objekti 'ugroženi', jer oni smatraju da su ugroženi prisustvom onih koji budu protestovali – naveo je &nbsp;Živković.
Istakao je da su sve predložene mjere ne samo protivustavne, već i suprotne ključnim međunarodnim dokumentima.
– Restrikcije koje se na ovaj način uvode su prvo protivustavne, suprotstavljene onome što je Evropska konvencija, Međunarodni pakt... I stvari koje se na ovaj način žele uvesti u pravni promet – nijesu ništa drugo nego poruka da se želi uspostaviti autokratija, a nakon toga ide diktatura – kazao je Živković.
Na pitanje ima li nade da će obraćanje Ujedinjenih nacija uticati na vlast, Živković je kazao da takvu poruku šalju i &nbsp;danas sa Kruševog ždrijela.
– Imali smo prilike da vidimo da se mnoga obraćanja sa međunarodnih adresa nijesu primila kod parlamentarne većine. Ali danas, u prisustvu ovdje građana, šaljemo poruku vlastima da odustanu od takvog zakona – zaključio je predsjednik DPS-a.

Duško Mihailović

Živković: Nakon današnjeg upozorenja UN poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon

Upravni odbor Udruženja pravnika Crne Gore izrazio je ozbiljnu zabrinutost povodom odluke da se bez javne rasprave i bez mišljenja Evropske Komisije pristupi izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama.
&nbsp;Iz ovog udruženja ukazali su na to da je, s obzirom na činjenicu da je sa više relevantnih adresa upozoreno na &nbsp;ograničenja ljudskih prava u dijelu ostvarenja slobode okupljanja, koja se uvode predloženim izmjenama Zakona, u ovom slučaju bilo neophodno organizovati javnu raspravu na kojoj bi svi zainteresovani subjekti iznijeli svoje stručno mišljenje i razloge „pro et contra“, što je preduslov jačanja međusobnog povjerenja, razvoja demokratskog društva i poštovanja temeljnih ustavnih sloboda.&nbsp;
&nbsp;- Posebno ističemo da je pravo na slobodu okupljanja zagarantovano članom 52 Ustava Crne Gore i članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Stoga, ukoliko se zaista težilo „evropskoj praksi“ bilo je neophodno pribaviti mišljenje Evropske komisije- ističu iz Udruženja pravnika.
&nbsp;&nbsp;Istovremeno, ukazali su na to, &nbsp;da bi predložene izmjene, mogle biti predmet postupanja Ustavnog suda, sa stanovišta njihove (ne)usaglašenosti sa Ustavom, a svaka „ishitrena akcija“ narušavanja ustavnih sloboda vrlo negativno utiče na centralni cilj Crne Gore da pristupi Evropskoj uniji.
&nbsp;- Iz navedenih razloga, Udruženje pravnika Crne Gore podržava ranije iznijete stavove stručne javnosti i nevladinog sektora iskazane u odnosu na predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, a prije svega Akcije za ljudska prava, Cetntra za ženska prava i Instituta alternativa- zaključuje se u saopštenju UO Udruženja pravnika.

UO Udruženja pravnika: Ako se težilo ''evropskoj praksi'', trebalo je pribaviti mišljenje EK, pravo na slobodu okupljanja garantovano Ustavom

Poslanici crnogorskog parlamenta raspravljaće danas o Predlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. 
 
Sjedinica Skupštine na čijem dnevnom redu su izmjene tog zakona zakazana je za 12 sati. 
 
Predlog izmjena Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama predložila je grupa poslanika vladajuće većine. 
 
U predlogu izmjena Zakona navodi se da je njihovo donošenje uslovljeno potrebom da se unaprijedi normativni okvir u cilju očuvanja javnog reda, bezbjednosti, slobode kretanja građana i nesmetanog odvijanja saobraćaja, posebno u kontekstu sve češćih okupljanja koja imaju za posljedicu blokadu saobraćajnica i ometanje rada nadležnih službi. 
 
- Dopunom člana 6 precizira se zabrana održavanja javnih okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima, kao i graničnim prelazima, u slučajevima kada takva okupljanja remete saobraćaj ili ograničavaju slobodu kretanja- piše u predlogu izmjena zakona. 
 
Time se, kako se dodaje, jasno definiše granica između prava na okupljanje i prava drugih građana na bezbjedno i nesmetano kretanje. 
 
Grupa poslanika vladajuće većine u obrazloženju je navela da izmjena ima za cilj preciznije definisanje pojma organizatora javnog okupljanja, čime se doprinosi pravnoj sigurnosti i omogućava jasnije utvrđivanje odgovornosti u slučaju kršenja zakona. 
 
- Najobimnije izmjene vrše se u članu 33, gdje se pooštrava kazneni okvir za pravna i fizička lica, a posebno se reguliše odgovornost za organizovanje okupljanja koja ugrožavaju saobraćajnu i javnu bezbjednost- piše u predlogu. 
 
Kako se navodi, na taj način zakonodavac nastoji da spriječi zloupotrebe prava na javno okupljanje, koje u praksi mogu imati ozbiljne posljedice po funkcionisanje društva i svakodnevni život gradana. 
 
- Takođe, izmjenom člana 34 pojačava se odgovornost vođe okupljanja kroz povećanje novčanih kazni i uvođenje dodatne obaveze da se obezbijedi nesmetan saobraćaj i sloboda kretanja- piše u obrazloženju. 
 
Navodi se da se time jasno postavljaju granice lične i kolektivne odgovornosti u vršenju prava na okupljanje, uz očuvanje javnog interesa. 
 
- Predložene izmjene imaju za cilj uspostavljanje bolje ravnoteže između ustavnog prava na javno okupljanje i zaštite drugih temeljnih prava i sloboda, kao i nesmetanog funkcionisanja javnih sistema- navela je grupa poslanika u obrazloženju predloga. 
 
Prema njihovim riječima, izmjene su usklađene s potrebama savremenog društva, izazovima u praksi i obavezama države u oblasti javne bezbjednosti i zaštite prava svih građana. 
 
Iz nevladinog sektora ocijenili su da predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama predstavljaju ozbiljno kršenje ljudskih prava i zaobilaženje demokratskih procedura. 
 
Oni smatraju da je zabrinjavajuće što je taj zakonski predlog predat bez javne rasprave, bez procjene usklađenosti sa pravnom tekovinom Evropske unije, kao i bez uvida u međunarodne standarde i praksu Evropskog suda za ljudska prava.

U Skupštini danas rasprava o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za ženska prava i Institut alternativa izrazile su snažno protivljenje Predlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je 23. juna 2025. godine Skupštini Crne Gore podnijela grupa poslanika iz vladajuće većine.
U zajedničkom saopštenju, organizacije upozoravaju da bi usvajanje predloženih izmjena značilo uvođenje apsolutne zabrane mirnih okupljanja na lokacijama koje mogu privremeno ograničiti saobraćaj, kao i propisivanje visokih novčanih kazni za fizička i pravna lica – što predstavlja nesrazmjerno ograničenje prava na mirno okupljanje, zagarantovanog Ustavom Crne Gore, međunarodnim konvencijama i praksom Evropskog suda za ljudska prava.
Posebno zabrinjava, kako navode, činjenica da je predlog zakona Skupštini podnijet bez prethodne javne rasprave, bez analize usklađenosti sa pravnim standardima EU, te bez uvida u međunarodne obaveze koje je Crna Gora preuzela potpisivanjem i ratifikovanjem ključnih ugovora o ljudskim pravima.
- Pokušaj donošenja zakona kojim bi se apsolutno zabranila okupljanja na saobraćajnicama predstavlja ozbiljan korak unazad za demokratiju i evropski put Crne Gore - poručuju potpisnici saopštenja.
Nevladine organizacije podsjećaju da je Crna Gora, kroz mjerila za zatvaranje poglavlja 23, obavezna da obezbijedi puno poštovanje prava i sloboda garantovanih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Zbog toga su, kako navode, uputili dopis Zakonodavnom odboru i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, apelujući da se predlog zakona uputi na mišljenje nadležnim ministarstvima – pravde, unutrašnjih poslova, ljudskih i manjinskih prava, te evropskih poslova – kao i da se otvori široka i inkluzivna javna rasprava, uz učešće domaćih i međunarodnih eksperata, uključujući predstavnike Savjeta Evrope, EU i OEBS-a.
- Svjesni smo izazova koje višednevne blokade saobraćaja mogu izazvati, naročito u turističkoj sezoni, ali rješenje nije u zabranama, već u razvoju demokratskih mehanizama koji štite prava svih građana – i na slobodu kretanja i na slobodu izražavanja - &nbsp;zaključuje se u saopštenju.
Potpisnici:
Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava
Maja Raičević, izvršna direktorica NVO Centar za ženska prava
Stevo Muk, predsjednik upravnog odbora NVO Institut alternativa

NVO upozoravaju: Predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima prijetnja ljudskim pravima i demokratskim standardima

U Budilniku na Televiiji E bavimo se Međunarodnim danom podrške žrtvama nasilja i provjeravamo gdje je Crna Gora u borbi protiv nasilja i podršci žrtvama.
Analiziramo šta donose izmjene Zakona o javnim okupljanjima, koje su predložili poslanici vladajuće većine.
Saznajte što je kuga malih preživara i da li prijeti Crnoj Gori.
U Budilniku i o pripremama za premijeru kratkog igranog filma ,,Lavež" koji će biti prikazan u Bugarskoj.

Budilnik na TV E: Gdje je Crna Gora u borbi protiv nasilja i podršci žrtvama, što donose izmjene Zakona o javnim okupljanjima, kuga malih preživara

Oni koji su blokirali državu sad drakonskim zakonskim mjerama namjeravaju odblokirati saobraćajnice. Ne može se reći da je iznenađujuća namjera vlasti o, kako su izvijestili mediji, oštrim kaznama koje su suštinski usmjerene prema Cetinjanima i drugim građanima koji mjesecima traže pravdu za svoje ranjene i ubijene.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcetinjani-necete-nas-posenuti-sa-krusevog-zdrijela-visinom-kazni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je još jedna poruka prvoga pendreka Crne Gore, i to ovoga puta prijeteća, da se vratimo „normalnome životu“. Životu u kojem je normalno da vlast ćuti pred brojnim pitanjima koja im je uputila javnost povodom nerasvijetljenih masovnih ubistava na Cetinju.
Vlast koja je zatvorila sve saobraćajnice, izbrisala Crnu Goru s turističke mape svijeta, koja je zatvorila i nebo iznad Crne Gore, koja je bagerima razgrtala put kojim je nasilno trebalo da prođe crkveni poglavar tuđe države itd. - takva vlast sad želi visokim novčanim kaznama oćerati s ulice one koji pravdu traže baš tu, na ulici, jer u institucijama pravde za Crnogorce nema.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcgp-ko-ima-pravo-da-porodici-zrtava-zabrani-da-trazi-odgovornost-i-misli-da-cemo-pognuti-glavu-dok-se-uvodi-policijska-drzava-kroz-izmjene-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pozivamo vlast da se dozove pameti i da najavljenim mjerama ne demonstrira silu, jer novčanim kaznama ne mogu zastrašiti one koji su izgubili svoje najdraže. Ne okupljaju se građani na Kruševu ždrijelu iz hobija, ni da bi posmatrali zalazak sunca dok kolone automobila čekaju. Oni su tu da pošalju poruku da se neće vratiti normalnome životu koji nam nudi ova vlast.
Pozivamo i opoziciju da se konačno suoči s brutalnošću kojom vlast uništava sve što je bilo vrijedno u ovoj zemlji i da toj brutalnosti pruži odgovor kakav se od njih već punih pet godina očekuje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-predlozene-izmjene-zakona-o-javnim-okupljanjima-korak-ka-policijskoj-drzavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kako režim trenira strogoću

Centar za građanska prava, koji stoji uz porodice žrtava masakra na Cetinju, izražava najoštrije protivljenje najavljenim izmjenama Zakona o javnim okupljanjima kojima bi se trajno zabranila okupljanja na saobraćajnicama.
- Da podśetimo da Ustav u članu 52 kaže da se jemči sloboda mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnom... I jasno se kaže u kojim slučajevima se može ograničiti , ali ne zabraniti. Ovo nije pitanje saobraćaja - podvukli su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcetinjani-necete-nas-posenuti-sa-krusevog-zdrijela-visinom-kazni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovo je, ističu, pitanje osnovnih prava, dostojanstva, i pokušaja da se ućutkaju oni koji trpe i koji se još uvijek usuđuju da traže odgovornost.
- Na Cetinju se svakog dana održavaju mirni protesti - blokade kojima porodice traže istinu i pravdu i odgovornost institucija. Ne traže privilegije, ne prijete nasiljem - traže ono što im je dužnost države da pruži - naveli su u Centru za građanska prava.
Predložena izmjena zakona, smatraju oni, nije u skladu s Ustavom Crne Gore, niti sa međunarodnim standardima koji garantuju slobodu mirnog okupljanja.
- Sama činjenica da pri izradi ovog zakona nije vršeno usklađivanje sa direktivama Evropske unije kazuje o namjeri vlasti da se država ne bori protiv problema na demokratski način, nego protiv građana koji na te probleme ukazuju. Nema analize. Nema dijaloga. Samo najava - zabrani, skloni, ućutkaj. Ko to ima pravo da porodici žrtava zabrani da traži odgovornost? Ko ima obraza da tragediju pretvori u prekršaj? I ko to misli da ćemo pognuti glavu dok se uvodi policijska država kroz „izmjene zakona“? - pitaju oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-predlozene-izmjene-zakona-o-javnim-okupljanjima-korak-ka-policijskoj-drzavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Stoga zahtjijevaju hitno povlačenje prijedloga o trajnoj zabrani okupljanja na saobraćajnicama, pokretanje javne, nezavisne analize dosadašnje primjene Zakona, uključivanje organizacija civilnog društva i građana u svaki dalji korak izmjena, poštovanje Ustava i ljudskih prava - bez izuzetka.
- Građani koji protestuju mirno i dostojanstveno, nijesu prijetnja društvu. Prijetnja su oni koji su institucije pretvorili u mrtva slova, a zakone u alate za ucjenu i silu. Ako ovo prođe, nijedna ulica više neće biti naša. A zna se - kad građani izgube pravo na protest, vlast nije demokratska , već otvorena diktatura i represija, što će neminovno dovesti do revolta i legitimnog otpora ovom kršenju Ustava, ljudskih prava i sloboda - ukazali su u Centru za građanska prava.

CGP: Ko ima pravo da porodici žrtava zabrani da traži odgovornost i misli da ćemo pognuti glavu dok se uvodi policijska država kroz „izmjene zakona“?

Cetinjani, koji mjesecima blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu pozivajući nadležne na odgovornost zbog dva masovna ubistva u njihovom gradu u kojem je stradalo 23 ljudi, reagovali su na najavu da se spremaju izmjene i dopune Zakona o javnim okupljanjima cijeneći da je to upućeno direktno protiv njih.
- Dragi predlagači, &nbsp;prije svega usudili ste se poistovjetiti karakter blokada puteva, pa nas koji tražimo pravdu za 23 pobijenih i desetoro ranjenih, poistovjećujute sa blokadama puteva zbog prolaska mještana kroz tunel, licni dohodaka, ugroženih životinjskih vrsta koje prave probleme mještanima i njihovim blokadama i slično. Moramo priznati da nije isti ni motiv, ni karakter, ni težina blokada, ne želeći da omalovažimo ni jedan protest kao ni ljude na njima. Naravno ne iz razloga usluge prema građanima u koloni, već iz razloga što vas svakodnevno podsjećamo na opasnost od odgovornosti - naveli su oni.
U ovom slučaju odgovornost za 23 ljudska života i desetoro ranjenih je, podvlače oni, ogromna.
Predlagačima i samim poslanicima poručuju da ukoliko žele stvoriti uslove za ugodno putovanje Crnom Gorom, da se prije svega pobrinu za putnu infrastrukturu i slične stvari koje se mogu mjeriti predloženim eurima.
- Sigurni smo da osim što pojedini bježe od odgovornosti za poginule Cetinjane, ovim predlogom zakona ujedno ih omalovažavate, stavljajući cijenu na njihove glave. &nbsp;Parlamentu Crne Gore poručujemo, da nas nećete pošenuti sa Kruševog ždrijela visinom kazni, već izvedite pravdu pred licem Crne Gore - podvukli su oni.
Poslanicima su poručili da glasaju u skladu sa časću i obrazom.
- Koji ste založili u vašim predizbornim kampanjama, a mi se još jednom izvinjavamo svim zaustavljenim vozačima i njihovim saputnicima, uvjereni da znaju da problem nije u nama, već u sistemu odgovornosti koji očigledno ne funkcioniše - zaključili su Cetinjani.

Cetinjani: Nećete nas pošenuti sa Kruševog ždrijela visinom kazni

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sniježna idila na Žabljaku

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević kazao je da je kanal Mareze, na mjestu gdje je postavljen pontonski most, od danas ponovo prohodan.
Spalević je poručio da je današnjim obilaskom kanala Mareza nakon uklanjanja prepreka na mjestu gdje je sada privremeno postavljen pontonski most, kanal ponovo prohodan.
- Glavni grad će dovesti kanal u potpunosti u njegovu osnovnu i namjensku funkciju- , napisao je na svom Instagram profilu Spalević.
Podsjetio je da je kanal na tom mjestu juče bio potpuno neprohodan, te da danas voda slobodno protiče.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTXg-W2DfW6%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ponovo funkcionalan kanal Mareze

Posljednji kurdski borci povukli su se iz sirijskog grada Alepa, nakon što je rano jutros objavljen sporazum o prekidu vatre.
&nbsp;Čelnik Kurdom predvođenih Sirijskih demokratskih snaga (SDF), Mazloum Abdi, izjavio je da je uz međunarodno posredovanje postignut dogovor kojim je osigurana sigurna evakuacija „mučenika, ranjenika, zarobljenih civila i boraca” iz grada.
Prema izvještajim lokalnih medija, autobusi koji su prevozili posljednje pripadnike kurdskih SDF-a viđeni su kako napuštaju većinski kurdsku četvrt Sheikh Maqsoud.
Najnoviji sukobi u Alepu započeli su ranije ove sedmice, nakon što su pregovori o integraciji Kurda u novu sirijsku vladu zapeli u "slijepoj ulicu", piše N1.
&nbsp;U najnovijem talasu nasilja poginulo je najmanje 12 osoba, a desetine hiljada civila bili su prisiljeni napustiti svoje domove i pobjeći iz četvrti Sheikh Maqsoud i Ashrafieh.Sirijska vojska granatirala je to područje u srijedu poslijepodne, nakon što je četvrti proglasila „zatvorenim vojnim zonama”, kao odgovor na, kako tvrdi, napade naoružanih grupa u tom području.
&nbsp;Prekid vatre proglašen je ranije ove sedmuce ali su kurdske snage odbile napustiti posljednje uporište u Sheikh Maqsoudu prema tadašnjem dogovoru.

Tag: izmjene-zakona-o-javnim-okupljanjima