Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić očekuje da uskoro očekuje istrage i presude u slučajevima visoke korupcije, kao i da će u skorije vrijeme biti okončano suđenje bivšoj predsjednici najviše sudske instance Vesni Medenici.
- Ta struktura predmeta se odvija. Iz javnih saopštenja i izvještaja za postupanja mi se čini da se dokazni postupak u slučaju Medenice približava kraju, a kada će predmet sazreti za pozivanje na završne riječi je isključiva nadležnost sudećeg vijeća. U svakom slučaju, očekujemo da to bude u kratkom vremenskog periodu koji može biti prihvatljiv. Prema stanju iz izvještaja, nadam se da ćemo do kraja godine imati završne riječi i da će se u skorom vremenu donositi prvostepene odluke - rekla je Pavličić u emisiji "Iznova" na TV Nova M.
Pavličić je istakla i da u Izvještaju Evropske komisije (EK) u odnosu na pravosuđe i poglavlja 23 i 24 nije konstatovano ništa novo, te da je toga kao čelnica sudske grane vlasti svjesna, kao i svi sistemu.
Ona je rekla da su to naslijeđeni i nagomilani problemi, ali i da su u periodu od deset mjeseci pokazali ozbiljnost u radu i dali sve što su mogli.&nbsp;
Pavličić upozorava na hronični nedostatak sudija, ali i na činjenicu da je njihov broj uvećan u Specijalnom odjeljenju Višeg suda koje se bavi najloženijim predmetima.
- Sudije su preduzele sve što je u granicama prostornih i ljudskih kapaciteta. Međutim, da bi efikasnost sudova bila na onom nivou koji je zadovoljavajući za cjelokupan sistem - sudstvo ne može samo. Postoji obaveza izvršne i zakonodavne vlasti u dijelu izmjena zakona, kada je neophodno dejstvo sve tri grane vlasti kako bi se zajednički sagledalo da li smo spremni da u prostorijama u kojima se sudilo prije 20,30, 50 godina, radimo po optuženjima najozbiljnijim kriminalnim grupama - poručila je Pavličić.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pavličić: Suđenje Medenici se bliži kraju, očekujem završne riječi do kraja godine

Evropska komisija je u najnovijem izvještaju jasno i nedvosmisleno poručila - Crna Gora ne vodi fiskalnu politiku, već fiskalnu improvizaciju, ocijenio je za Antenu M ekonomista i osnivač Fidelity Consultinga Miloš Vuković. 
 
U Izvještaju je, ukazuje on, jasno navedeno da je država trajno oslabila prihodovnu osnovu, povećala potrošnju i otvorila vrata novom talasu dugova, uz upozorenje da novousvojene mjere ne obezbjeđuju usklađenost sa fiskalnim pravilima niti stvaranje fiskalnih rezervi. &nbsp;
- Posebno zabrinjava činjenica da ključna institucija za kontrolu javne potrošnje, Fiskalni savjet, ni nakon nekoliko godina nije operativan - naglašava Vuković.
Komisija, dodaje, ukazuje da se odluke o budžetu i investicijama donose ad-hoc, bez metodologije i bez analiza, dok državna preduzeća ostaju izvor trajnog fiskalnog rizika za građane.
- Program Evropa sad 2 u izvještaju je po prvi put indirektno označen kao populistička mjera koja smanjuje prihode i povećava troškove države. Rezultat je jednostavan: manje novca za zdravstvo, obrazovanje i penzije, a više dugova koje će vraćati buduće generacije - kaže Vuković. 
 
Evropska komisija dalje konstatuje da Crna Gora trenutno nema kredibilan budžetski proces, što, kako ocjenjuje Vuković, potkopava povjerenje u javne finansije. 
 
- Kasno usvajanje budžeta blokiralo je kapitalne projekte, a javnost nema jasan uvid u to kako se troši novac građana. Na kraju, treba odati priznanje Evropskoj komisiji koja je rekla glasno ono što se ovdje uporno pokušava sakriti: vrijeme fiskalne improvizacije je prošlo, čeka nas stezanje kaiša - zaključio je Vuković.

1084x550

Vuković: EK označila program Evropa sad 2 kao populističku mjeru i jasno poručila da nas čeka stezanje kaiša

Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori nije realna slika stanja, ali taj Izvještaj treba prihvatiti i cijelo društvo bi trebalo da se posveti članstvu u Evropskoj uniji kao ključnom cilju - ocijenio je predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković.
To je, cijeni on, velika prilika za Crnu Goru, bez obzira na naše unutrašnje probleme.
- Koji su svakodnevni, koji su ozbiljni, koji su sistemski, politički i demokratski, cijelo društvo bi se moralo skoncentrisati ka tom ključnom cilju, a to je članstvo u Evropskoj uniji - kazao je Marković u intervjuu Televiziji Nova Crna Gora.
On je ocijenio da je Izveštaj pozitivan prije svega iz geopolitičkog interesa koji &nbsp;ovom trenutku imaju i Evropa i čitav zapadni demokratski svijet. Dodao je da s druge strane vidimo da nijesmo dovoljno napredovali gotovo ni u jednoj oblasti važnoj za Evropsku uniju – vladavini prava, finansijskoj stabilnosti, ekonomskom razvoju, demokratskim slobodama.
- Cilj da do 2028. godine ispunimo sve obaveze u preostalim poglavljima i tako ispunimo sve uslove za zatvaranje poglavlja je nemoguće dostići. Međutim, ovdje je jedina dobra stvar što Evropska unija to želi po svaku cijenu i spremna je da zažmuri na naše nedostatke - kazao je Marković.
U poglavlju 27 mi, kaže, praktično nijesmo radili ništa.
- Na svakom pitanju koje se tiče toga poglavlja, mi ne idemo naprijed nego stagniramo i proizvodimo probleme, kao što je ovaj slučaj sa kolektorom za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Vidjeli smo juče jednu diplomatsku izjavu ambasadora Evropske unije ovdje koji kaže da očekuje da to bude riješeno, jer ako ne bude riješeno, to može biti ozbiljan problem. I kad je u pitanju pravosuđe, i kad je u pitanju tužilaštvo, imamo ozbiljne probleme. Imamo politizaciju izbora Tužilačkog i Sudskog savjeta. Vidjeli ste jedan agresivan, neprihvatljiv stav predsjednika parlamenta prema tužilačkoj organizaciji, koji je zaista nedemokratski i direktno obezbjeđuje ili trasira upliv politike u rad tužilaštva - naveo je on.
I ovako, kaže, ima ozbiljne probleme u pogledu ocjena javnosti i o njegovoj profesionalizaciji i neselektivnosti.
- Ali kada imate situaciju da predsjednik parlamenta onako komunicira sa vrhovnim državnim tužiocem, šaljemo onakve poruke, onda smo mi zaista u problemu. To nije evropski. To je daleko od onoga što je evropsko ponašanje i što je evropski interes - kazao je Marković.
Dodao je da se u Izvještaju govori o našoj ekonomiji kao ranjivoj, o politici javnih finansija kao neodrživoj i prvi put nakon nekoliko godišnjih izvještaja da zvaničnici današnje vlasti konstantno napadaju ili atakuju na novinare i na kritičke medije i da to čine čak direktno nosioci funkcija u sektoru bezbjednosti.
Valja, smatra on, uz to imati u vidu da potpredsjednica EK Kaja Kalas kao godinu proširenja pominje 2030, što znači da sada 2028. godina nije i sigurna, a komesarska Marta Kos najavljuje novi model ulaska kroz „probno članstvo“.
- Evropska unija više ne želi članice koji im prave problem unutar same Unije sa aspekta vrijednosnih principa na kojima funkcioniše Evropska unija. To je znači uticaj trećih strana, prije svega Ruske - ocijenio je Marković.
To je, kaže, direktna poruka Crnoj Gori, dijelu vlasti koji više preferira ovdje interese trećih strana nego naš sopstveni interes i kada je u pitanju procesu učlanjenja u Evropsku uniju.
- Direktno se misli na dio vlasti koji ovdje jasno i neskriveno, a to je Koalicija za budućnost Crne Gore i njeni koalicioni partneri, koji jasno promovišu ovdje ruski geopolitički interes - zaključio je Marković.

1250x600

Marković: Izvještaj EK nije realna slika stanja, cijelo društvo treba da se koncentriše na integraciju u EU

Zapažanja Evropske komisije o znatno manjem broju neriješenih predmeta i kraćem trajanju postupaka u potpunosti potvrđuje sve što je Ustavni sud preduzeo u proteklom periodu kako bi efikasno štitio ljudska prava građana, navodi se u saopštenju Ustavnog suda Crne Gore. 
Kako se dodaje, Ustavni sud postigao je konkretne i mjerljive rezultate u svom radu, što je konstatovano i u ovogodišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore ka EU. 
U izvještaju se navodi da je Ustavni sud usvojio i sproveo plan za rješavanje neriješenih predmeta, te da je cilj bio da se skrati trajanje postupaka, kako bi se ispoštovala praksa Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa djelotvornošću ustavne žalbe kao pravnog lijeka.
- Do septembra 2025. godine broj zaostalih predmeta pred Ustavnim sudom iznosio je 2.135 od čega je 1.797 ustavnih žalbi. Od tih predmeta, samo je jedan slučaj stariji od tri godine. Poređenja radi, u junu 2024. godine 769 predmeta bilo je starije od tri godine. Pored toga, prosječno trajanje postupka smanjeno je na jednu godinu i osam mjeseci - stoji u Izvještaju EK. .
I nakon izvještajnog perioda Evropske komisije, kako se navodu u saopštenju, uloženi su dodatni napori s ciljem da odluke Ustavnog suda budu donijete u razumnom roku, a njihova sadržina u potpunosti usklađena sa međunarodnim standardima, što vjerujemo da će biti prepoznato i u narednom periodu koji je jako značajan za evropski put Crne Gore.

Ustavni sud: Evropska komisija prepoznala naše rezultate - znatno smanjen broj neriješenih predmeta i skraćenje trajanja postupaka

Crna Gora je u Izvještaju Evropske komisije za 2025. godinu ostvarila istorijski napredak u oblastima obrazovanja, nauke i inovacija, saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić Stojanović.
Najbolji rezultat, ističe ministarka, do sada postignut je u Poglavlju 26 – Obrazovanje i kultura, dok je u Poglavlju 25 – Nauka i inovacije Crna Gora ocijenjena kao najspremnija među zemljama kandidatima.
- Evropska komisija pohvalila je strateško planiranje, povećana ulaganja u obrazovni sistem, kao i osam puta veća sredstva za stručno usavršavanje nastavnika - kazala je ministarka.
Dodaje da su prepoznati i izvanredni rezultati Fonda za inovacije, NTP CG i Tehnopolisa, dok mladi istraživači kroz program Horizont Evropa dobijaju nove prilike za razvoj.prepoznati i izvanredni rezultati Fonda za inovacije, NTP CG i Tehnopolisa
- Obrazovanje i inovacije ostaju temelji evropske budućnosti Crne Gore — zemlje koja svojim reformama potvrđuje da je spremna za EU - poručila je Jakšić Stojanović.

Jakšić Stojanović o izvještaju EK: Prepoznati izvanredni rezultati Fonda za inovacije, NTP CG i Tehnopolisa, obrazovanje ostaje temelj evropske budućnosti Crne Gore

Napredak u 18 pregovaračkih poglavlja važan je iskorak, ali vlast mora razumjeti da članstvo u Evropskoj uniji (EU) suštinski zavisi od rezultata u borbi protiv korupcije, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava - ukazala je potpredsjednica Građanskog pokreta (GP) URA Ana Novaković Đurović.
Ona je kazala da je jasna politička poruka koja je u pozadini ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komisije (EK) - da Brisel i dalje snažno podržava Crnu Goru da bude naredna članica EU.
Novaković Đurović je istakla da je napredak u 18 poglavlja važan iskorak. &nbsp;
- Ali vlast mora razumjeti da članstvo suštinski zavisi od rezultata u borbi protiv korupcije, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava - navela je Novaković Đurović.&nbsp;
Zato je, kako je poručila, nedopustivo da u najvažnijim poglavljima 23 i 24 nije bilo ozbiljnog napretka.&nbsp;
- Izvještaj potvrđuje da IBAR zakoni nijesu donijeli očekivanu reformu - upravo ono na šta smo ukazivali u vrijeme njihovog donošenja - rekla je Novaković Đurović.
Ona je kazala da je problem što Vlada i skupštinska većina koče primjenu sopstvenih zakona zbog, kako je navela, želje za partijskom kontrolom nad institucijama.
Naglasila je da je opozicija i tokom protekle godine pokazala kako izgleda odgovoran odnos prema državnom interesu - podržavala je ključne zakone i učestvovala u izbornoj reformi i imenovanjima.
GP URA je, kako je poručila, bio i ostaje partner na evropskom putu Crne Gore.
- Ali nijesmo i nećemo žmuriti na pogrešne odluke Vlade, loše zakone, netransparentan rad, nerealna obećanja i obmanjivanje građana. Sve ovo, na šta upozoravamo mjesecima, sada je jasno navedeno i u Izvještaju EK - istakla je Novaković Đurović.
Ona je rekla da će se u narednoj pregovaračkoj fazi mnogo više mjeriti konkretni rezultati, od usklađivanja zakona i donošenja strategija.&nbsp;
Zato je, kako je dodala Novaković Đurović, pred Crnom Gorom tek period koji će pokazati da li politička volja za reformama u ovoj Vladi postoji.

Novaković Đurović: U ključnim oblastima nema značajnog napretka

Izvještaj Evropske komisije (EK) potvrđuje formalan napredak Crne Gore, ali i suštinsko nazadovanje, ocijenio je predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza, Damir Šehović.
On je kazao da Izvještaj EK potvrđuje da u Crnoj Gori postoji formalni napredak u pregovaračkom procesu, koji je rezultat profesionalnog rada državne administracije, a ne političke volje vlasti.
- Još je, međutim, očiglednije vrijednosno i političko nazadovanje - istakao je Šehović.
Prema njegovim riječima, napredak je ostvaren uprkos brojnim "klipovima u točkovima" koje u evropski proces uporno ubacuje veći dio vladajuće većine, predvođen Andrijom Mandićem, koji baštini vrijednosti suprotne od onih na kojima počiva Evropska unija (EU).
- Sada je potpuno jasno da Crna Gora formalno korača ka EU, ali suštinski ne samo da stagnira, nego u mnogim segmentima i nazaduje - rekao je Šehović.
Kako je naveo, otuda i nova, do sada najjasnija upozorenja iz Brisela i izjava komesarke Marte Kos o mogućnosti uvođenja prelaznog perioda za nove članice, pa čak i njihovog privremenog isključenja iz Unije ukoliko postanu remetilački faktor.
- Takve poruke ne dolaze slučajno. One su direktna refleksija sve veće zabrinutosti da bi Crna Gora, ako nastavi putem na kojem je sada, mogla postati novi trojanski konj unutar EU, poput današnje Mađarske - ocijenio je Šehović.
EU, kako je kazao, ne želi više retrogradne režime pod svojim krovom, niti one koji se samo deklarativno pozivaju na evropske principe, a u praksi promovišu proruske narative, relativizuju ratne zločine, negiraju genocid u Srebrenici, rehabilituju fašističke saradnike i podgrijavaju nacionalne i vjerske podjele.
- Ne želi Unija one koji pod plaštom evropskih integracija otkrivaju spomenike ratnim zločincima poput Pavla Đurišića i time ponižavaju i istorijsku istinu i moralnu savjest Crne Gore - kazao je Šehović.
Prema njegovim riječima, EU ne želi one koji u 21. vijeku zatvaraju oči pred ksenofobnim porukama usmjerenim prema čitavim etničkim zajednicama, poput one „ubij Turčina“, niti one koji urušavaju odnose sa evropskim partnerima do mjere da pojedine države članice njihove najviše funkcionere proglašavaju nepoželjnima.
- Zato ne čudi što se po prvi put u evropskoj retorici pojavljuju termini poput članstva bez prava glasa i ograničenog pristupa institucijama EU, niti što se počinje licitirati i rokom koji se odnosi na 2030. godinu za pristup novih članica - kazao je Šehović.
On je upozorio da to nije puka birokratska formulacija, već političko upozorenje da se u Uniju neće ulaziti sa autoritarnim refleksima i lažnim proevropskim maskama.
- Kada se tome doda činjenica da vlast u duže od godinu opstruira izbor sudija Ustavnog suda, mjesecima izbor Savjeta Agencije za elektronske komunikacije, gotovo dvije godine izbor viceguvernera i članova Savjeta Centralne banke i gotovo godinu dana izbor članova Fiskalnog savjeta, kao i da nije poštovala mišljenje Venecijanske komisije u slučaju nezakonitog penzionisanja sutkinje Ustavnog suda, onda je jasno zašto Brisel šalje poruke koje se ranije nijesu mogle čuti sa te adrese - naveo je Šehović.
Kako je kazao, umjesto da euforično slavi izvještaj i javnost zasipa samohvalama, bilo bi odgovornije da se vlast ozbiljno zamisli nad njegovim stvarnim sadržajem i porukama koje su povodom njegove prezentacije saopštene.
- Između redova tog dokumenta nalaze se upozorenja da Crna Gora, ako nastavi ovim putem, može formalno stići do evropskih vrata, ali će suštinski ostati van njih - ocijenio je Šehović.
On je istakao da je EU jasno poručila da ne želi nove trojanske konje u svojim redovima.
- Crna Gora zato mora odlučiti da li želi biti dio evropske porodice naroda po vrijednostima, a ne samo po geografiji, ili će ostati primjer zemlje koja je propustila istorijsku šansu jer su je vodili oni koji Evropu vide kao paravan za potpuno suprotne interese - rekao je Šehović.
Prema njegovim riječima, zato je danas važnije nego ikad da se "siđe sa tog proruskog trojanskog konja i da se u periodu pred nama okupi sve što je u Crnoj Gori istinski evropsko i građansko".
- Podsjećanja radi, upravo su članice Evropskog saveza, tada okupljene u Savezu reformskih snaga, bile utemeljivači evropske ideje u Crnoj Gori, u vrijeme kada je ta ideja bila u ubjedljivoj manjini, a danas predstavlja ubjedljivu većinu u našem društvu - naveo je Šehović.
On je kazao da Evropski savez, na tim temeljima, i danas ostaje nosilac autentične evropske misije Crne Gore.
- One koja nipošto ne pristaje na imitaciju, već istrajno brani ideju evropske, građanske, pristojne i dostojanstvene Crne Gore - dodao je Šehović.

Šehović: Izvještaj EK potvrđuje formalni napredak, ali još očiglednije vrijednosno i političko nazadovanje

Vlada se neće miješati u izbor članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), niti slučaj naimenovanja direktora Radio-televizije Crne Gore (RTCG), jer su ti procesi isključiva nadležnost Skupštine - poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
EK je u ovogodišnjem izvještaju za Crnu Goru upozorila da još nijesu naimenovani članovi Savjeta AMU i navela da je brzo pravosudno rješenje slučaja koji se odnosi na naimenovanje Borisa Raonića za direktora RTCG-a od suštinskog značaja kako bi se osiguralo da Javni servis u potpunosti poštuje zakon.
Gorčević je, na pitanje novinara na radnom doručku da prokomentariše taj dio izvještaja, kazala da je prije par dana raspisan novi, treći poziv za dva člana Savjeta AMU-a i da je to pitanje isključiva nadležnost Skupštine.
- Vlada ne može da utiče na njih, osim preporuke da je ovo jako važno ne samo radi poglavlja, nego radi našeg evropskog puta - navela je Gorčević.
Govoreći o izboru direktora RTCG-a, Gorčević je rekla da se to pitanje tendenciozno pripisuje Vladi, iako se zna da Savjet RTCG-a bira direktora, a da članove Savjeta naimenuje parlament.
Ona je kazala da postoje određene procedure, presude i sudski postupak koji je u toku.&nbsp;
Prema riječima Gorčević, Vlada se ni politički, niti na bilo koji drugi način neće miješati u taj proces.
- Čekamo da vidimo kako će institucije da reaguju. Podržavamo nezavisnost medija i Javnog servisa, a sa druge strane, očekujemo od svih institucija da sprovode zakon i da rade svoj posao - poručila je Gorčević.

Gorčević: Izbori u AMU i RTCG nadležnost Skupštine, Vlada se neće miješati

Ministarstvo finansija je predložilo odličnog kandidata za Fiskalni savjet, koji bi bilo značajno oformiti do kraja godine, saopštio je resorni ministar Novica Vuković i dodao da je to jedna od preporuka Evropske komisije (EK).
On je na radnom doručku sa novinarima povodom predstavljanja godišnjeg izvještaja EK za Crnu Goru, kazao da je Vlada podržala njegov predlog i proslijedila ga na dalje usvajanje Skupštini. 
- Onoliko koliko sam upoznat da su kroz dalje odbore dva kandidata u opticaju, da Skupština na kraju nije kandidovala svog kandidata, a mi sa dva kandidata možemo da oformimo Fiskalni savjet - rekao je Vuković.
On je kazao da to nije samo preporuka EK, već i Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i da je značajno da Crna Gora zaista ima uspostavljeno to tijelo, a samim tim i neke rezultate njihove u narednoj godini. 
- Već prilikom usvajanja budžeta u narednoj godini tu bio potreban stav Fiskalnog savjeta i bilo bi zaista značajno da parlament to učini i do kraja godine - dodao je Vuković.
Po pitanju ekonomskih kriterijuma za članstvo, u izvještaju je konstatovano da bi Crna Gora trebalo da usvoji i implementira fiskalne mjere koje će ograničiti javnu potrošnju. Crna Gora bi trebalo da obezbijedi funkcionalnost Fiskalnog savjeta u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kako bi se mogao blagovremeno izvrši revizije Predloga zakona o budžetu za narednu godinu.
Vuković je saopštio da je novi izvještaj EK o Crnoj Gori pokazatelj da se nastavlja ostvarivanje značajnog napretka u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
- Može se konstatovati da je izvještaj pozitivan i da je ekvivalentan dobar i veoma dobar napredak u gotovo svim pregovaračkim poglavljima za koje je nadležno Ministarstvo finansija - kazao je Vuković. 
Ministarstvo finansija u pregovaračkom procesu ima jednu od ključnih uloga, ne samo kroz direktnu nadležnost u pregovorima, i to u 11 pregovaračkih poglavlja, već i kroz ispunjavanje ekonomskih kriterijuma za članstvo u Uniji.
- Važno je istaći da smo u prethodnih godinu napravili značajan iskorak u modernizaciji finansijskog sektora. Samo u toj oblasti usvojeno je 16 zakona koji se odnose na ispunjavanje obaveza u pregovaračkim poglavljima četiri i devet, koja se odnose na slobodu kretanja kapitala i finansijske usluge - precizirao je Vuković. 
On je naveo da je njihov cilj da do kraja ove godine privremeno zatvore poglavlje četiri, a i ocjene iz Izvještaja o Crnoj Gori i preporuke iz EK ukazuje da je zatvaranje vrlo izvjesno. 
Takođe do kraja godine se očekuje i poziv jer je sve pripremljeno za zatvaranje Poglavlja šest - Privredno pravo.
- Sama poglavlja imaju određenu dinamiku, bez obzira koliko imali progres i brzo djelovali u dijelu implementacije nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, ipak neka poglavlja, kao što je Poglavlje 33 mora sačekati, i ono se u principu zatvara posljednje kada se postignu rezultati i progres u ostalim poglavljima - dodao je Vuković. 
Mnistarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić, kazala je da se grade temelji za održiv ekonomski razvoj, socijalnu sigurnost i pravedno društvo.
- Ministarstvo nastavlja ka cilju da kroz odgovorno upravljanje, partnerski odnos i evropske vrijednosti obezbijedi bolje uslove života za sve građane Crne Gore - navela je Nišić.
Prema njenim riječima, kada je u pitanju politika zapošljavanja, važno je unaprijediti produktivnost i usmjeriti mjere na teže zaposlive kategorije stanovništva.
- Crna Gora ove godine ima najnižu istorijsku stopu nezaposlenosti od 8,93 odsto, otkad je Zavod za zapošljavanje (ZZZ) mjeri - podsjetila je Nišić.
Što se radnog zakonodavstva tiče, Ministarstvo rada u zadnjih godinu i po je, kako je kazala, posvećeno usklađivanju radnog zakonodavstva direktivama Evropske unije.
- U više navrata poslali smo Zakon o radu usklađen sa svim direktivama Evropske unije na konačni ček sa njihove strane za dvije direktive i okvirni Sporazum za rad od kuće, odnosno izvan prostorija poslodavca gdje smo već dobili komentare, tako da taj dio radnog zakonodavstva očekujemo da ćemo usvojiti do kraja ove godine, dok za ostale direktive koje smo poslali takođe očekujemo povratnu informaciju. Usvajanje kompletnog radnog zakonodavstva je jako bitno za naše građane zato što će im obezbijediti iste uslove, principe i način funkcionisanja i zaštite u u svijetu rada kao što imaju i evropski državljani najkasnije početkom naredne godine - navela je Nišić.
Ministarka saobraćaja, Maja Vukićević, kazala je da je zadovoljna ostvarenim značajnim napretkom u poglavljima 14 i 21, koja se odnose na transportnu politiku i transevropske mreže.
- Očekuje nas usvajanje 33 zakonska i podzakonska akta do kraja godine. Do kraja godine u Poglavlju 14 očekujemo usvajanje osam zakonskih akata - navela je Vukićević.
Ona je rekla da su u Poglavlju 21, od tri završna mjerila dva ispunjena, ali da se očekuje da u narednih deset dana i to bude ispunjeno.
- Prvo mjerilo se odnosi na dogovor o budućnoj transevropskoj mreži Crne Gore, drugo mjerilo je lista prioritetnih projekata, a treće je jačanje administrativnih kapaciteta. Angažovali smo ljude bez opterećivanja državne administracije uz pomoć projekata - kazala je Vukićević.
Ona je navela da kada je preuzela resor, njihovo odjeljenje za kapitalnu saradnju nije postojalo, pa su od ljudi u Ministarstvu koji su ranije radili te poslove, vratili ih u taj sektor.
- Iako nam situacija nije izgledala sjajno, sada sam jako zadovoljna - dodala je Vukićević.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković, kazao je da je taj Vladin resor u nadležnosti poglavlja 11, 12 i 13, koja se odnose na poljoprivredu i ruralni razvoj, bezbjednost hrane, veterine, fitosanitarni poslovi i ribarstvo.
- Uspostavili smo ključne mehanizme, uključujući Agenciju za plaćanje, što je u obavezi Crne Gore kako bi mogla upravljati evropskim fondovima - naveo je Joković.
On je rekao da su potvrdili punu spremnost za zatvaranje poglavlja 11 i 13 do kraja godine.
- Ovo Ministarstvo je spremno da zatvori poglavlja 11 i 13, a do kraja naredne godine i Poglavlje 12. Imaćemo dosta posla, ali smo svi maksimalno posvećeni i Ministarstvo poljoprivrede neće biti kočnica ulasku Crne Gore u EU - dodao je Joković.
On je naveo da rade poljoprivredne kuće u Beranama i Pljevljima, a vrlo brzo i u Nikšiću.
- Radimo punim kapacitetima sa raspoloživim resursima, koji su bez obzira na tvrdnje da se zapošljava mimo planova, sve analize koje radi EK o opterećenosti naših zaposlenih govore o nedostatku administrativnih kapaciteta kako bi završili sve poslove koji su pred nama - rekao je Joković.

Vuković: Fiskalni savjet oformiti do kraja godine, predložili smo odličnog kandidata

Crna Gora je spremna za punopravno članstvo u Evropskoj uniji (EU) - ocijenio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović koji je učestvovao na Samitu o proširenju Evropske unije (EU), održanom u Briselu u organizaciji medijske mreže Euronjuz.
U okviru intervjua posvećenog budućnosti evropske integracije, potpredsjednik Ivanović naglasio je da je politika proširenja najuspješnija politika Evropske unije, jer omogućava da EU postane snažniji geopolitički akter. Istakao je da Crna Gora, kao najnaprednija država kandidat, želi da bude aktivni partner u tom procesu i doprinese njegovom uspjehu.
Ivanović je podsjetio da je strateški cilj Crne Gore punopravno članstvo u Evropskoj uniji, uz zadržavanje jednakog statusa i prava glasa sa svim državama članicama. Naglasio je da je Crna Gora već godinama u potpunosti usklađena sa politikama EU i doprinosila je svakoj odluci Unije, te da takav stepen usklađenosti mora biti prepoznat i nagrađen punopravnim članstvom.
Odgovarajući na pitanje o idejama o uvođenju “probnog roka“ za nove članice, Ivanović je naglasio da je Crna Gora već više od 13 godina u svojevrsnom probnom periodu. Istakao je da taj period traje sve dok se ne zatvore sva pregovaračka poglavlja, te da bi članstvo bez punog prava glasa bilo teško prihvatljivo.
On je ukazao da bi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju potvrdio kredibilitet politike proširenja i pokazao da Unija ostaje dosljedna pristupu prihvatanja novih članica zasnovanog na zaslugama.
Osvrnuvši se na najnoviji Izvještaj Evropske komisije o napretku, Ivanović je ocijenio da dokument potvrđuje kontinuitet i rezultate reformskog rada Vlade Crne Gore. Istakao je da izvještaj predstavlja dokaz dosljednog sprovođenja reformi i uvod u održavanje Međuvladine konferencije krajem godine, kao i jasan plan za dalji reformski put u narednih 12 mjeseci.
Samit je, pored potpredsjednika Ivanovića, okupio i predsjednika Evropskog savjeta Antonija Koštu, Evropsku komesarku za proširenje Martu Kos, predsjednicu Moldavije Maju Sandu, predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijere Albanije Edija Ramu, i premijera Sjeverne Makedonije Hristijana Mickoskog.

Ivanović: Crna Gora spremna za punopravno članstvo u EU

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: izvjestaj-evropske-komisije