Petnaest ljudi je jutros ranjeno u napadu nožem i hlorom u jednoj fabrici u Japanu, prenose mediji.
Japanska novinska agencija Kjodo je prenijela da je napadač s gas maskom polio hlorom i nožem napao radnike u fabrici automobilskih guma kompanije Jokohama u gradu Mišimi, na centralnom ostrvu Honšu.
Napadač koji ima 38 godina je uhapšen na mjestu napada, a njegov motiv nije objavljen.
Teški zločini su relativno rijetki u Japanu koji ima nisku stopu ubistava i neke od najstrožih zakona o oružju na svijetu. Međutim, povremeno ima napada nožem, čak i vatrenim oružjem, a jedan je bio atentat na bivšeg premijera Šinza Abea 2022. godine.
Jedan Japanac je u oktobru osuđen na smrt zbog napada vatrenim oružjem i nožem 2023. godine kada je ubio četiri osobe, uključujući dva policajca.
Jedan četrdesettrogodišnjak je optužen za pokušaj ubistva u maju zbog napada nožem na metro stanici Toda-mae u Tokiju., piše N1

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Polio hlorom i napao nožem radnike u fabrici u Japanu, 15 povrijeđenih

Japan je preduzeo posljednji korak ka obnovi rada najveće nuklearne elektrane na svijetu što je prekretnica u povratku te zemlje nuklearnoj energiji poslije skoro 15 godina od katastrofe u Fukušimi, piše japanski list Džapen tajms (Japan Times).
Reaktori elektrane Kašivazaki-Karive, 220 kilometara sjeverozapadno od Tokija, bili su među ukupno 54 u Japanu koji su isključeni poslije zemljotresa i cunamija 2011. godine. Tada je teško oštećena elektrana Fukušima Jedan što je bila najveća nuklearna katastrofi od one u Černobilju 1986.
Skupština prefekture Nigata, u kojoj je elektrana Kašivazaki-Kariva, odobrila je plan za pokretanje reaktora uprkos protestu ispred njene zgrade.
Istraživanje javnog mnjenja koje je prefektura objavila u oktobru, pokazalo je da 60 odsto stanovnika ne smatra da postoje uslovi da elektrana ponovo proradi.
Kašivazaki-Kariva će biti prva nuklearna centrala kojom će upravljati „Tokijska električna kompanija za proizvodnju“(TEPCO) koja je upravljala propalom elektranom Fukušima, te je skoro 70 odsto anketiranih zabrinuto zbog toga što će ta firma biti angažovana u njihovoj prefekturi.
TEPCO razmatra ponovno aktiviranje prvog od sedam reaktora u toj elektrani već 20. januara što bi moglo da poveća snabdijevanje električnom energijom područje Tokija za svega dva odsto, procijenilo je Ministarstvo industrije.
Portparol te kompanije Masakacu Takata je kazao da je ta firma „čvrsto posvećena tome da se nikada ne ponovi takva nesreća kakva je bila u Fukušimi“.
Tepko se ove godine obavezao da će u prefekturu Nigata tokom narednih 10 godina uložiti 100 milijardi jena (oko 546 miliona eura), nastojeći da za to dobije podršku stanovništva.
Japan je poslije nesreće u Fukušimi ponovo pokrenuo 14 od 33 nuklearna reaktora koji su operativni, kako bi smanjio uvoz uglja i gasa.
U julu je preduzeće „Kansai Elektrik Pauer“, vodeći japanski operater nuklearne energije, saopštilo da će početi pripremu jednopg reaktora u zapadnom Japanu, prvog novod od katastrofe u Fukušimi.
Premijerka Sanae Takaiči je podržala ponovno pokretanje nuklearnih elektrana radi energetske sigurnosti i smanjenja rashoda za uvoz fosilnih goriva, od kojih se proizvodi 60 do 70 odsto struje u Japanu.
Japan je prošle godine na uvoz tečnog gasa i uglja potrošio 10,7 hiljada milijardi jena (5,8 milijardi eura), što čini desetinu ukupnih rashoda za uvoz.
Japan očekuje da će potražnja za strujom tokom naredne decenije porasti zbog razvoja ​​centara za obradu podataka koji koriste vještačku inteligenciju, a ona troši mnogo struje.
Da bi zadovoljio i energetske potrebe i obaveze u vezi sa dekarbonizacijom, Japan je odlučio da do 2040. godine udvostruči udio nuklearne energije u proizvodnji struje, sa 10 na 20 odsto.

Japan se sprema da ponovo pokrene najveću nuklearnu elektranu na svijetu

Japan je danas pogodio zemljotres jačine 4,9 stepeni po Rihterovoj skali, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Kako se navodi, epicentar zemljotresa bio je na otvorenom moru, istočno od ostrva Honšu, na dubini od deset kilometara i udaljenosti od 194 kilometra od grada Hačinohea.
Za sada nema izvještaja o povređenima ili eventualnoj materijalnoj šteti.

Japan pogodio zemljotres jačine 4,9 stepeni

Japan je izdao upozorenje na megazemljotres nakon što je zemljotres jačine 7,5 stepeni Rihterove skale pogodio istočnu obalu Aomorija, najsjevernije prefekture glavnog japanskog ostrva Honšu.
Zvaničnici su rekli da je vjerovatnoća za zemljotres magnitude veće od 8 iznosi samo jedan odsto, ali se nadaju da će upozorenje osigurati da javnost bude spremna u slučaju snažnog zemljotresa koji bi mogao imati razaranja poput katastrofe iz 2011. godine u kojoj je poginulo skoro 20.000 ljudi.
Istaknuto je da postoji povećan rizik od zemljotresa jačine 8 stepeni Rihterove skale, zbog toga je upućen apel stanovništvu da bude spremno.
Japanska meteorološka agencija saopćila je da je snažan zemljotres u ponedjeljak privremeno povećao potencijalne rizike u regijama Hokaida i obale Sanriku.
Zemljotres iz 2011. godine izazvao je cunami koji je pogodio sjeverne obalne gradove u prefekturama Ivate, Mijagi i Fukušima. Cunami, koji je u nekim područjima premašio 15 metara, oštetio je nuklearnu elektranu Fukušima Daiči.
Zvaničnici naglašavaju da najnovije upozorenje ne predviđa bilo kakav megazemljotres u bilo kojem određenom vremenu ili lokaciji.
Stanovnicima se savjetuje da budu oprezni i spremni dok nastavljaju svoje svakodnevne aktivnosti i rad. Zvaničnici su savjetovali ljudima da nose torbu za hitne slučajeve koja sadrži zalihe svakodnevnih potrepština za nekoliko dana, zajedno s cipelama i kacigama.

Japan izdao upozorenje na megazemljotres, stanovnicima savjetovano da nose kacige

Najmanje 23 osobe povrijeđene su na sjevernoj obali Japana u zemljotresu magnitude 7,5 po Rihterovoj skali, saopštili su zvaničnici.
Vlada Japana još procjenjuje štetu od zemljotresa koji se dogodio u 23:15 sati po lokalnom vremenu u Tihom okeanu, oko 80 kilometara od obale prefekture Aomori, na glavnom japanskom ostrvu Honšu.
Agencija za krizne situacije objavila je da je jedna od povrijeđenih osoba u teškom stanju, prenio je AP.
Japanska metorološka agencija korigovala je prethodni podatak o magnitudi zemljotresa sa 7,6 na 7,5.
Agencija je izdala upozorenje na cunami visine do tri metra, a kasnije su zabilježeni talasi do 70 centimetara. Upozorenje je u međuvremenu ublaženo na savjet stanovnštvu da se ne približava obali.
Glavni sekretar u Vladi Minoru Kihara rekao je da je oko 800 domova ostalo bez struje i da su brzi vozovi Šinkansen i pojedine lokalne linije obustavljeni u dijelovima pogođene regije.

Snažan zemljotres u Japanu, povrijeđeno više od 20 osoba

Zemljotres snage 7,6 stepena Rihterove skale pogodio je danas blizinu obale Japana, prema podacima Japanske meteorološke agencije.
Zvanično je izdato upozorenje na cunami Hokaido, Aomori i Ivate, s napomenom da su mogući talasi do visine od tri metra.
Do potresa je došlo na oko 84 kilometra udaljenosti od mjesta Hačinohe u sjeveroistočnom regionu Hokaido.
Epicentar potresa bio je na dubini od 50 kilometara, prenose agencije.

Jak zemljotres pogodio Japan, izdato upozorenje na cunami

Prošle godine, više od 18.000 starijih osoba koje žive sa demencijom napustilo je svoje domove i odlutalo po Japanu, a oko 500 njih je kasnije pronađeno mrtvo, prenijela je britanska televizijska mreža BiBiSi (BBC) u tekstu da u Japanu vlada "kriza demencije".
Policija je navela da se broj takvih slučajeva udvostručio od 2012. godine, što ukazuje na rastući pritisak na Japan poznat po dugovječnosti stanovništva.
Krizu dodatno pogoršava smanjenje radne snage i stroga ograničenja za strane radnike koji dolaze da pružaju njegu.
Japanska vlada je identifikovala demenciju kao jedan od svojih najhitnijih političkih izazova, a Ministarstvo zdravlja procjenjuje da će troškovi zdravstvene i socijalne zaštite povezani sa demencijom dostići 14 biliona jena (90 milijardi dolara) do 2030. godine - u odnosu na devet biliona jena u 2025. godini.
U svojoj najnovijoj strategiji, vlada planira zaokret ka tehnologiji kako bi ublažila pritisak.
<h2>GPS, roboti, obavještenja...</h2>
Širom zemlje, ljudi usvajaju sisteme zasnovane na GPS-u kako bi pratili one koji lutaju.
Neki regioni nude GPS oznake koje mogu upozoriti vlasti u trenutku kada osoba napusti određeno područje.
U nekim gradovima, radnici u prodavnicama mješovite robe dobijaju obavještenja u realnom vremenu, svojevrsnu mrežu bezbjednosti zajednice koja može da locira nestalu osobu u roku od nekoliko sati.
Kompanija Fušicu AI Gait koristi vještačku inteligenciju za analizu držanja tijela i obrazaca hodanja, otkrivajući rane znake demencije – pomijeranje nogu tokom hodanja, sporije okrete ili teškoće sa stajanjem – praveći skeletne snimke koje lkekari mogu da koriste tokom rutinskih pregleda.
- Rano otkrivanje bolesti povezanih sa starenjem je ključno. Ako ljekari mogu da koriste podatke o snimanju pokreta, mogu ranije da intervenišu i pomognu ljudima da duže ostanu aktivni - rekao je portparol kompanije Hidenori Fudživara.
U međuvremenu, istraživači na Univerzitetu Vaseda razvijaju AIREC, humanoidnog robota od 150 kilograma dizajniranog da bude njegovatelj "budućnosti".
Može da pomogne osobi da obuče čarape, muti jaja za omlet i savija veš.
Naučnici sa Univerziteta Vaseda se nadaju da će AIREC u budućnosti moći da presvlači ljude i spriječi dekubituse kod pacijenata, koji se malo kreću.

Japan se suočava s krizom demencije: Roboti i vještačka inteligencija priskaču u pomoć

Peking je zamrznuo programe razmjene mladih s Japanom zbog diplomatskog spora izazvanog komentarom japanske premijerke Sanae Takaiči o Tajvanu, saznaje list iz Hong Konga Saut čajna morning post (SCMP).
Izvor iz kineske diplomatije, koji je želio da ostane anoniman, naveo je da je Japan obaviješten o otkazivanju programa.
- Obično su novembar i decembar sezona razmjene mladih, ali sve je otkazano - naveo je on.
Peking je pojačao diplomatski i ekonomski pritisak na Japan, nastojeći da primora premijerku Takaiči da povuče izjavu s početka mjeseca da bi Tokio mogao da rasporedi vojsku u Tajvanskom moreuzu u slučaju sukoba.
Ona je odbila da povuče tu izjavu.
Kao dio pritiska, Kina je ranije upozorila svoje građane da izbjegavaju putovanja u Japan, a kineske studente je pozvala da preispitaju planove da tamo studiraju, navodeći bezbjednosne razloge.
Japan je popularan među kineskim studentima i jedna je od glavnih destinacija kineskih turista.
SCMP piše da odluka Kine izaziva zabrinutost zbog širine posljedica razdora između dvije države.

Peking otkazuje saradnju s Japanom zbog diplomatskog spora oko Tajvana

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zatražio je od japanske premijerke Sane Takaiči da izbjegne dalju eskalaciju spora sa Kinom tokom razgovora ove sedmice, naveli su izvori upoznati sa tim, pošto nastoji da očuva krhko primirje u trgovinskom ratu sa Pekingom.
Takaiči je ovog mjeseca svojim izjavama u parlamentu izazvala najveći diplomatski spor sa Pekingom u posljednjih nekoliko godina, kada je rekla da bi hipotetički kineski napad na Tajvan mogao da dovede do japanske vojne reakcije, što je izazvalo bijes u Kini.
Tokom telefonskog razgovora u utorak, Tramp je rekao da ne želi dalju eskalaciju, navela su dva izvora iz japanske vlade, koji su tražili da ostanu anonimni zbog osjetljivosti teme.
Prema riječima jednog od izvora, Tramp nije iznio konkretne zahtjeve Takaiči, što ukazuje da nije ponovio poziv Pekinga da se izjave povuku. Japan to nije učinio, navodeći da su ti komentari u skladu s dugogodišnjom politikom.
Glavni sekretar kabineta Japana, Minoru Kihara, danas je odbio da komentariše ove navode.
Neki zvaničnici u Tokiju već dugo strahuju da bi Tramp mogao biti spreman da oslabi podršku Tajvanu zarad trgovinskog sporazuma sa Kinom, što bi moglo da ohrabri Peking i izazove sukob u istočnoj Aziji.
- Za Trampa su odnosi između SAD i Kine najvažniji - rekao je Kazuhiro Maedžima, profesor američke politike na Univerzitetu Sofija. „Japan je oduvijek bio tretiran kao sredstvo ili karta za upravljanje tim odnosom“.
Trampov telefonski razgovor sa Takaiči uslijedio je odmah nakon razgovora sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, tokom kojeg je Si rekao da je „povratak Tajvana Kini“ ključni dio vizije Pekinga o svjetskom poretku, prenijela je zvanična novinska agencija Xinhua.
Tajvan pod demokratskom upravom, koji odbacuje kineske tvrdnje o suverenitetu i ističe da samo njegov narod može odlučivati o budućnosti ostrva, isključio je takav povratak.
Tramp nije komentarisao navodne razgovore sa Sijem o Tajvanu, već je naglasio da dvije najveće svjetske ekonomije imaju „izuzetno snažne“ odnose i da rade na finalizaciji sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma.
- Odnosi Sjedinjenih Država i Kine su veoma dobri, a to je takođe veoma dobro i za Japan, koji je naš dragi i bliski saveznik - navodi se u saopštenju Bijele kuće pripisanom Trampu, nakon pitanja agencije Reuters.
Potpisali su, kako se dodaje, sjajne trgovinske sporazume sa Japanom, Kinom, Južnom Korejom i mnogim drugim državama.
- I svijet je u miru. Hajde da tako i ostane - piše.
Trampovo javno ćutanje o rastućem sporu između Japana i Kine, u kojem je Peking pozvao svoje građane da ne putuju u Japan, nanoseći udarac turizmu, dodatno je uznemirilo Tokio.
Kabinet japanske premijerke uputio je agenciju Reuters na zvanični sažetak razgovora Takaiči i Trampa, u kojem se navodi da su lideri razgovarali o odnosima SAD i Kine, ali bez dodatnih detalja.
Zahtjev koji je Tramp uputio Takaiči da smanji tenzije sa Pekingom prvi je objavio Wall Street Journal.

Tramp tražio od Japana da izbjegne eskalaciju spora sa Kinom

Japanska vlada je u petak odobrila ekonomski paket vredan 21,3 biliona jena odnosno 135 milijardi dolara kako bi pomogla da se izbori sa rastućim javnim troškovima.
Paket uključuje niz mjera usmjerenih na jačanje četvrte najveće ekonomije na svijetu usred zabrinutosti da će veće američke tarife naštetiti i preduzećima i prosječnim domaćinstvima, izvijestio je Kyodo News.
Kada se kombinuje sa potrošnjom lokalnih samouprava i korporativnog sektora, predviđa se da će prvi paket stimulacija pod Sanae Takaičijem, koji je stupio na dužnost premijera prije samo mjesec, dostići 272,3 milijarde dolara, što je daleko više od 248,1 milijarde dolara mjera iz prethodne godine.
Administracija namjerava da poveća investicije u oblasti poput brodogradnje i vještačke inteligencije, koje se smatraju neophodnim za upravljanje krizama i nacionalnu bezbednost, pored kratkoročnih mjera za ublažavanje inflacije.
Takaiči je kazao da će te proračunate investicije podstaći dugoročni ekonomski prosperitet nacije.
Japanska ekonomija se prvi put smanjila u posljednjih šest kvartala ovog jula-septembra, a potrošnja potrošača se usporila zbog viših cijena.
Japanska vlada je u petak, prema izvještavanju Kyodo News-a, objavila da će uložiti 640 miliona dolara u preduzeće za proizvodnju čipova Rapidus, u nastojanju da ojača svoju ekonomsku sigurnost uspostavljanjem domaćeg lanca snabdijevanja poluprovodnicima.
Rapidus je osnovan 2022. godine uz investicije osam velikih japanskih kompanija, uključujući Toyota Motor i Sony Group.

Japan odobrio novi ekonomski paket vrijedan 135 milijardi dolara

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: japan