Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Crna Gora će do kraja 2027. godine imati bolju, efikasniju, transparentniju i digitalizovaniju javnu upravu - poručio je resorni ministar Maraš Dukaj.&nbsp;
On je, u podkastu Ministarstva javne uprave (MJU) „Puls Uprave“, kazao da svaka javna uprava treba da bude servis građana i privrede i da su zbog toga sistemski ušli u proces digitalizacije i sajber bezbjednosti. &nbsp;
- Napravili smo dosta lijepih stvari: novi portal e-Uprave, novi Metaregistar, jedinstven sistem koji se odnosi na čitavu upravu, nove elektronske servise, GSB i drugo - naveo je Dukaj.
On je podsjetio da je Crna Gora prva zemlja Zapadnog Balkana koja je potpisnica Digitalne Evrope i članica tog programa, poručujući da digitalizacija mora biti sveobuhvatan proces koji uključuje sve - od institucija, nevladinog sektora, akademske zajednice do građana.
Govoreći o sajber bezbjednosti, Dukaj je kazao da je ona u Crnoj Gori danas daleko iznad one 2022. godine, kada se dogodio sajber napad na Vladinu informatičku infrastrukturu.&nbsp;
- Tada kao država nijesmo bili pripremljeni. Zašto? Zato što se malo radilo u dijelu koji se odnosi na sajber bezbjednost. Danas je Crna Gora najmanje pet stepenica više u odnosu na tada, ali nije 100 odsto zaštićena, jer ni najnaprednije zemlje svijeta to nijesu - istakao je Dukaj.&nbsp;
On je, kako je saopšteno iz MJU, kazao da su dobili projekat iz Evropske komisije – CIRT i Government Security Operation System (GSOC), gdje štite državnu informacionu infrastrukturu 24/7.
- Zajedno sa Francuskom i Slovenijom formirali smo Regionalni centar za sajber kapacitete Zapadnog Balkana, koji je centar edukacije, obuke i treninga, ne samo za zemlje Zapadnog Balkana, nego i za mnoge evropske i svjetske zemlje - rekao je Dukaj.
Sajber bezbjednost, kako je ukazao, stalno se mora unapređivati, jer je sajber kriminal danas jedan od najopasnijih i najplaćenijih oblika kriminala od koga nijesu imune ni najrazvijenije države svijeta.
Prema riječima Dukaja, sajber ratovi nemaju granice.&nbsp;
- Moramo kao društvo, region, članica NATO-a i buduća članica EU dati doprinos tome. Pogotovo moramo u ovoj oblasti voditi računa o ljudskim kapacitetima - kazao je Dukaj.&nbsp;
On je rekao da najveće zemlje imaju ogroman manjak stručnjaka iz te oblasti.&nbsp;
- Mi sistemski rješavamo ovaj izazov kroz obuke, ali i kroz saradnju sa univerzitetima, gdje su formirani programi za sajber bezbjednost na osnovnim i master studijama - kazao je Dukaj.&nbsp;
Kako je naveo, digitalizacija i sajber bezbjednost su oblasti koje zahtijevaju punu pažnju i kontinuirani razvoj.&nbsp;
- Digitalizacija zahtijeva uključivanje cijelog društva, a sajber bezbjednost kontinuirano ulaganje - dodao je Dukaj.&nbsp;
On je u podcastu govorio i o reformi javne uprave na državnom i lokalnom nivou vlasti koja, kako je saopšteno, nosi bremenite izazove. &nbsp;

1250x600

Dukaj: Efikasnija i digitalizovanija javna uprava do kraja 2027. godine

Potrebna je prosto administracija koja ne služi partijama, već građanima - kazala je za Antenu M direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović komentarišuući izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, koji je objavljen prošle sedmice, odnosno konstataciju da se reformski procesi u oblasti javne uprave odvijaju sporo.
Iako je u dokumentu konstatovan određeni napredak, prije svega usvajanjem novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Komisija ukazuje da je usljed netransparentnosti podataka o broju zapošljenih, te njihovim angažmanima i kompetencijama za pokrivanje određenih pozicija teško precizno procijeniti administrativne kapacitete državne uprave.
Vuksanović navodi da je sama ocjena u izvještaju EK umjereno pozitivna, ali bez neke euforije.
- Brisel priznaje napredak u tehničkim stvarima, neki pregovarački klasteri su zatvoreni, nova zakonska rješenja usvojena - rekla je Vuksanović.
Međutim, ključna poruka je da reforma javne uprave i vladavina prava ne mogu biti samo na papiru.
- U javnoj upravi je i dalje previše VD funkcija, previše zapošljavanja po političkoj liniji i nedovoljno profesionalizacije - ističe Vuksanović.
Komisija, kako dodaje, traži usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama i jasne mehanizme za meritokratska zapošljavanja.

Vuksanović: Potrebna administracija koja služi građanima, a ne partijama

Evropska komisija potvrdila je da Crna Gora napreduje u ključnim segmentima - reformi javne uprave, digitalnoj transformaciji i, u određenoj mjeri, sajber bezbjednosti, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj na Iks mreži.&nbsp;
Prema njegovim riječima, cilj Ministarstva javne uprave je jasan: moderna, otvorena, bezbjedna i efikasna država koja funkcioniše po evropskim standardima.
- Reforme nijesu samo obaveza, već izbor koji vodi ka demokratizaciji – snažnijoj i digitalno otpornijoj Crnoj Gori - zaključio je Dukaj&nbsp;

Dukaj: Reforme nijesu samo obaveza, već izbor koji vodi ka demokratizaciji

Zakonom o lokalnim funkcionerima, službenicima i namještenicima precizno se definiše njihov položaj, status i odgovornost, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj, dodajući da se na taj način uspostavlja transparentan i meritokratski okvir za upravljanje ljudskim resursima na lokalnom nivou.
&nbsp;Dukaj je, na otvaranju javne rasprave o Nacrtu zakona o lokalnim funkcionerima, službenicima i namještenicima, podsjetio da je to prvi zakon tog tipa u Crnoj Gori, ističući da se nada da će veoma brzo biti usvojen.
- To je još jedan reformski korak koji je Ministarstvo javne uprave (MJU) preduzelo u cilju suštinske i sveubuhvatne reforme sistema lokalne samuprave u Crnoj Gori - kazao je Dukaj, pojašnjavajući da zakon posebno uređuje lokalni službenički sistem.
&nbsp;Prema riječima Dukaja, Zakonom o lokalnim funkcionerima, službenicima i namještenicima jasno i precizno će se definisati ne samo položaj, nego i status, profesionalni razvoj i odgovornost lokalnih funkcionera, službenika i namještenika.
&nbsp;- Čime će se uspostaviti stabilan, transparentan i meritokratski okvir za upravljanje ljudskim resursima na lokalnom nivou - kazao je Dukaj.
&nbsp;On je rekao da je, u okviru pripreme tog zakona, prepoznata specifičnost lokalnog sistema i jasno uređen položaj lokalnih funkcionera, uz precizno definisane nadležnosti i odgovornosti.&nbsp;
&nbsp;- Usklađivanjem uslova zapošljavanja sa državnim nivoom obezbjeđujemo jedinstvene standarde u javnoj upravi i uklanjamo ranije postojeće pravne neujednačenosti između državne i lokalne službe - precizirao je Dukaj.
&nbsp;Kako je dodao, istovremeno se uvode i fleksibilni mehanizmi, poput mogućnosti jednostavnijeg angažovanja komunalnih policajaca tokom turističke sezone i stručnjaka za projekte Evropske unije (EU).
&nbsp;- Čime lokalne zajednice dobijaju mogućnost da brzo i efikasno reaguju na konkretne potrebe građana i privrede - dodao je Dukaj.&nbsp;
&nbsp;Prema njegovim riječima, posebno važna novina je predlog za stipendiranje kadra kako bi se obezbijedilo da najtalantovaniji mladi ljudi ostanu u svojim sredinama.&nbsp;
&nbsp;- Cilj je da stvorimo sistem u kojem će najbolji stručnjaci imati razlog da ostanu i doprinesu svojim lokalnim samoupravama - rekao je Dukaj.
&nbsp;On je istakao da je predviđena i analiza radnih mjesta, navodeći da to znači da će, na osnovu dokazanih podataka, svako zaposlenje biti zasnovano na stvarnim potrebama i principima racionalnog upravljanja.&nbsp;
&nbsp;- Ovim zakonom gradimo temelje moderne, profesionalne i održive lokalne samouprave, ali istovremeno i društva koje vrjednuje prvenstveno znanje, odgovornost i posvećenost svojoj zajednici - poručio je Dukaj.&nbsp;
Prema njegovim riječima, kada lokalne samouprave imaju sposobne i motivisane ljude, onda i država postaje jača, efikasnija i pravednija.
Dukaj je podsjetio i da je u prethodnom periodu sistem lokalne samuprave vraćen u fokus reformskih procesa, navodeći da je upravo taj nivo vlasti najbliži građanima.
- Odgovorno, transparentno i otvoreno radimo na kreiranju sistemskih rješenja. Ne radi forme, već radi suštine - naglasio je Dukaj.
&nbsp;Kako je naveo, u pravcu dalje decentralizacije pripremljen je novi Zakon o lokalnoj samupravi i kreiran model koji je realan i primjenljiv u trenutnim crnogorskim prilikama.
&nbsp;Dukaj je istakao i da je većina predloženih rješenja iz koncepta zakona o lokalnim izborima koji su pripremili već našla svoje mjesto u usvojenoj izbornoj reformi.
&nbsp;On je ponovio da izborna reforma još nije zaokružena.
&nbsp;- Nadamo se da će nadležni skupštinski odbor do kraja uvažiti naše sugestije koje imaju za cilj jačanje funkcije lokalne samuprave i kompletnog izbornog sistema - rekao je Dukaj.
&nbsp;On je naglasio da lokalna samuprava mora da ima poseban izborni zakon, da gadonačelnici i predsjednici opština treba da se biraju direktno, kao i da se moraju, u skladu sa zakonom, uspostaviti otvorene liste.&nbsp;
&nbsp;- Na taj način ćemo mi govoriti o suštinskim demokratizacijama lokalne vlasti - rekao je Dukaj, dodajući da aktivno rade i na digitalnoj transformaciji lokalnih samuprava.
&nbsp;Državni sekretar MJU Dragiša Janjušević kazao je da je lokalni nivo vlasti najbliži građanima, jer oni prvi kontakt sa sistemom ostvaruju upravo na tom nivou.
&nbsp;On je dodao da je lokalni nivo vlasti takođe i mjesto gdje građani mogu direktno da utiču na kreiranje određene politike.
&nbsp;- Od toga kako rade lokalni funkcioneri, službenici i namještenici zavisi kakav će biti kvalitet vlasti na lokalnom nivou, a isto tako i da li će građani imati povjerenje u institucije, da li će usluge koje pružamo biti kvalitetne i da li će svako u svojoj opštini zaista osjetiti da uprava postoji radi njih, a ne obrnuto - rekao je Janjušević.
&nbsp;Kako je naveo, zato je od presudne važnosti da Zakon o lokalnim funkcionerima, lokalnim službenicima i namještenicima bude kvalitetan, jasan i primjenljiv.
&nbsp;- Njegova osnovna svrha jeste da obezbijedi da lokalna samuprava bude stručna, odgovorna, nepristrasna i efikasna - istakao je Janjušević.
&nbsp;On je rekao da su zbog toga izradi tog zakona pristupili veoma pažljivo, odgovorno i inkluzivno, uz uvažavanje iskustava i potreba sa lokalnog nivoa.
&nbsp;Janjušević je podsjetio da su formirali radnu grupu u čijem su sastavu bili relevantni predstavnici državnih organa i Zajednice opština.
&nbsp;On je rekao da im je važno da javna rasprava bude kvalitetna, otvorena i interaktivana.
&nbsp;- Zato smo, pored centralne, predvidjeli i stručnu javnu raspravu, kao i fokus grupe - kazao je Janjušević i dodao da Ministarstvo planira da sprovede i dodatne konsultacije kako bi kroz otvoreni dijalog i razmjenu mišljenja maksimalno unaprijedili predložena rješenja.

Dukaj: Gradimo temelje moderne, profesionalne i održive lokalne samouprave

Stvorili smo pretpostavke da na mnogo veći nivo podignemo sajber zaštitu - jer samo digitalno bezbjedna država može razvijati održivu funkcionalnost. Dalji koraci na ovom planu zavise od Vlade, dok je Ministarstvo svoj dio posla završilo prije više od pola godine - poručio je resorni ministar Maraš Dukaj u autorskom tekstu povodom Međunarodnog dana javne uprave.
Ovaj dan je, ističe on, prilika da govorimo o cilju - efikasnoj i depolitizovanoj javnoj administraciji koja prati savremene trendove i služi građanima i privredi. Na tom putu, cijeni on, smo najdužu i najtežu dionicu ostavili za sobom.&nbsp;
- Pripremili smo sve pretpostavke za formiranje Agencije za sajber bezbjednost, zakonske, logističke i partnerske - čiji će zadatak biti zaštita kritične infrastrukture, privrede i građana u digitalnom prostoru. To smo jasno propisali Zakonom o informacionoj bezbjednosti, koji smo kao jedina država Regiona uskladili sa evropskim standardom, odnosno NIS 2 Direktivom - naveo je on.
Bez sumnje je, kaže, najveći uspjeh ono što daje smisao i održivost naporima koje ulažu - međusobno povjerenje sa partnerima.
- A naši partneri su svi oni sa kojima zajedno radimo na reformama i transformaciji društva. Međunarodne institucije i organizacije, naše institucije centralne i lokalne vlasti, stručnjaci iz zemlje i inostranstva, civilni sektor, akademska i IT zajednica, mediji i, naravno, građani - za koje i zbog kojih sve ovo i preduzimamo - naveo je Dukaj.
Partnerski odnos i povjerenje uklanjaju, kaže on, barijere međusobnih razlika i taba naš put da kroz otvorenu razmjenu ideja i iskustava nastavimo ka zajedničkom cilju. On je podsjetio na nekoliko značajnih događaja i aktivnosti, koje smo zajedno uspješno okončali u prethodnoj godini, a koje su javnoj upravi dale, kako je rekao, novi i snažan, u punom smislu riječi - reformski zamah.
- Djelovali smo sistemski - tako što smo ključne zakone iz djelokruga rada Ministarstva koncipirali u skladu s evropskim standardima, u cilju depolitizacije, optimizacije i racionalizacije javne uprave. Završili smo zakone o državnim službenicima, o slobodnom pristupu informacijama, i posebno važan jer je to po prvi put - Zakon o Vladi. Otvorili smo vrata digitalne transformacije i postavili dobre temelje za modernizaciju javne uprave. Uspostavili smo novi portal e-uprave, nove elektronske servise, EDMs, CA, GSB i sproveli druge važne aktivnosti ka potpunoj digitalizaciji javne uprave. Uspostavili smo Portal otvorenih podataka - nabrojao je Dukaj.
Formiran je, kako je istakao, i tim za odgovor na kibernetičke incidente (CIRT Cyber Incident Response Team – CIRT) i Vladin centar za kibernetičku bezbjednost (Government Security Operations Center – GSOC).
- Zajedno sa partnerima smo uspostavili i Regionalni centar za sajber bezbjednost (WB3C), dajući time našoj zemlji ono što joj je najpotrebnije - priliku da postane centar razmjene znanja i dobrih praksi iz cijelog svijeta. Iz Vladine Reformske agende završili smo, za osam mjeseci, sve obaveze Ministarstva - dodao je ministar javne uprave.
Decentralizacija, kao mjera demokratije, jedan je od ključhih ciljeva do kojeg smo, prema njegovim riječima, prevalili veliki dio puta.
- Pripremili smo novi Zakon o lokalnoj samoupravi, koji donosi niz suštinskih demokratskih iskoraka s ciljem da lokalne samouprave budu održive i funkcionalne. Saradnju s opštinama smo podigli na najviši nivo i kroz Memorandum - Opštine za EU, gdje smo precizirali obaveze ključnih ministarstava i lokalnih vlasti. Sa međunarodnim partnerima pomažemo opštinama da se pripreme za ubrzanu digitalnu transformaciju i razvoj - istakao je Dukaj.
Sa ekspertima iz relevantnih institucija i civilnog sektora pripremljen je Koncept zakona o lokalnim izborima i poslat Skupštini.
- Time smo dali konkretan doprinos i reformi izbornog zakonodavstva - što je jedna od najvažnijih političkih tema, koja je ključna za dalji evropski i demokratski put Crne Gore - poručio je Dukaj.
Naši rezultati su, cijeni on, prepoznati i van granica Crne Gore.
- U Estoniji, jednom od svjetskih digitalnih pionira, Crna Gora je proglašena „Partnerom godine '25“ u oblasti sajber bezbjednosti - naglasio je Dukaj.
Jedina su, kaže, institucija u Crnoj Gori koja je dobila status Efektivan korisnik modela CAF.
- Potpisali smo sa međunarodnim partnerima više memoranduma o saradnji. Bili smo domaćini visokim stranim zvaničnicima - predsjednici Evropske komisije, zamjenici Generalnog sekretara NATO-a i predsjednicima Češke, Estonije i Moldavije… Svi oni se interesuju dokle smo stigli u oblasti sajber bezbjednosti, jer je sajber prostor takoreći jedan i nedjeljiv - podvukao je Dukaj.
Uspjesi gode, ali se, upozorava on, ne treba u njima uspavati.
-Još je dosta posla pred nama. Ipak, optimista sam. Ovo nije samo priča o Ministarstvu javne uprave, već o partnerskom sistemu zasnovanom na povjerenju, o sistemu koji uči, prilagođava se i razvija. Ovo je priča o načinu na koji jedna zemlja koja hoće i može više, postiže ciljeve i ređa uspjehe. Bez politizacije, bez nepotrebne napetosti, bez suprotstavljanja po svaku cijenu, bez uskih i političkih interesa kao prioriteta - ocijenio je ministar.
Zajednički rezultati su, smatra Dukaj, dokaz da samo u punom međusobnom povjerenju, možemo dostići evropske standarde i uspješno savladati posljednju etapu na dugom putu u EU.
- Ne kao političkom cilju, već prvenstveno kao vrijednosnom i civilizacijskom okviru u kojem su građanin i društvo, odnosno javni interes, na prvom mjestu. Kao ministar, dugujem neizmjernu zahvalnost svim partnerima i saradnicima, i cjelom timu Ministarstva. Nastavljamo zajedno - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Stvorili smo pretpostavke da na mnogo viši nivo podignemo sajber zaštitu, dalji koraci zavise od Vlade

Vlada premijera Milojka Spajića donijela je oko dvije hiljade imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja, više od polovine sjednica održala elektronski, a stotinu tačaka dnevnog reda označila tajnim, piše Radio Slobodna Evropa. Vlada je izabrana krajem oktobra 2023. Nakon sjednica, Vlada izdaje saopštenja, dok su konferencije za medije rijetkost. - Uzimajući sve u obzir - format sjednica, broj internih tačaka i izostanak javne komunikacije, može se zaključiti da je ovo jedna od najnetransparentnijih vlada u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu Nikola Mirković iz Centra za građansko obrazovanje. U istom periodu, kako navodi, nekoliko članova Vlade uz minimalni radni učinak, zabilježili su maksimalno pređenu kilometražu službenim vozilima. Spajićeva i dvije prethodne Vlade izgubile su preko 15 miliona eura zbog sudskih postupaka u samo dva ministarstva - unutrašnjih poslova i odbrane. Crna Gora ima čak 32 člana Vlade, uključujući sedam potpredsjednika, više od bilo koje zemlje Evropske unije. Na pitanja RSE o načinu rada i nalazima analiza, iz Vlade nije stigao odgovor. <h2>Imenovanja javnih funkcionera u porastu</h2> Uprkos apelima Evropske unije za depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave, i činjenicu da se oko 40 odsto završnih mjerila u pregovorima sa EU odnosi na racionalizaciju - broj zaposlenih u crnogorskom javnom sektoru raste. U javnoj upravi radi 53.648, što je preko dvije hiljade više u odnosu na 2022. Spajićeva Vlada donijela je, od formiranja, 1.195 odluka o imenovanjima i 697 o razrješenjima javnih funkcionera, uglavnom bez ikakvog obrazloženja, evaluacije prethodnog učinka ili jasnih kriterijuma. - To podriva ionako slabe principe institucionalne odgovornosti i potvrđuje stihijsko i dnevno-politički upravljanje. Administracija raste, a ključne funkcije ostaju podložne partijskim interesima i ličnim vezama - ocjenjuje Nikola Mirković iz CGO-a. Ujedno, od početka Spajićevog mandata do kraja februara ove godine samo 41 osoba došla je na poziciju putem konkursa, podaci su Instituta Alternativa. Istovremeno preko 300 osoba je postavljeno za vršioce dužnosti. <h2>Elektronske sjednice</h2> Do kraja aprila Vlada je održala 146 sjednica, od čega su 104 bile u elektronskom formatu, bez fizičkog prisustva ministara i javne rasprave. Na njima su se, između ostalog, donosili sporazumi sa stranim državama, vizne olakšice… Riječ je o formatu koji bi trebalo da se koristi isključivo u hitnim ili vanrednim okolnostima, navode u CGO, koji je objavio ove podatke. - Neshvatljivo je da se o važnim stvarima, koja uključuju obrazovanje, zdravstvo, bezbjednost, budžet i kadrovska rješenja odlučuje putem telefona, e-maila, pa čak i aplikacija za dopisivanje, često noću i vikendima - kaže Mirković. Demokratija, navodi, ne funkcioniše na 'mute', "potrebni su otvorenost, argumentacija i odgovornost".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Mirković"> <figcaption>Nikola Mirković(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  <h2>Interne i tajne tačke</h2> A nevladin Institut Alternativa problematizuje čestu upotrebu oznake "interno" ili "tajno" u tačkama dnevnog reda. Prema njihovoj analizi , za 15 mjeseci mandata čak 118 tačaka dnevnog reda Vlada je proglasila tajnim, pri čemu su javnosti uskraćeni čak i njihovi nazivi. - Nejasno je kako bi objavljivanje samih naziva tih tačaka moglo izazvati 'teže štetne posljedice po bezbjednost i interese države', što je zakonski uslov za određivanje statusa tajnosti - kazala je Nikolina Radonjić iz Instituta Alternativa. Na pitanja RSE-a o ovakvoj praksi rada iz Vlade nisu odgovorili. Na primjedbe nevladinog sektora o zabrinjavajućem broju elektronskih sjednica iz Spajićevog kabineta su ranije kazali da rade u skladu sa zakonom, te da su svi članovi Kabineta pravovremeno upoznati sa materijalima o kojima se odlučuje. "Oznaka "interno" štiti podatke čijim bi objavljivanjem mogle nastupiti štetne posljedice. Shodno Zakonu o tajnosti podataka, tačke pod oznakom ‘interno’ dostupne su javnosti istekom zakonskog roka", saopštili su ranije. Prema Zakonu o tajnosti podataka, dokumentima pod oznakom "tajno" tajnost prestaje za 15 godina, a onima označenima kao "interno" za dvije. <h2>Nedostatak konferencija za medije</h2> Vlada sa javnošću uglavnom komunicira putem saopštenja za javnost. - Odnos prema medijima je nedopustiv. Pres konferencije nakon sjednica su rijetke, a i kad se održe su ograničenog karaktera. Saopštenje na sajtu Vlade ostaje glavni izvor, često nekompletna, nekada i bez ključnih informacija - navodi Mirković. Raniji predlog CGO-a da sjednice budu otvorene za javnost je odbijen, uz objašnjenje da za otvorene sjednice nema tehničkih i finansijskih uslova. - Iako znamo da su takvi uslovi postojali u vrijeme prethodne Vlade Dritana Abazovića kada su se sve sjednice prenosile uživo - naglašava Mirković. <h2>Ignorisanje parlamenta</h2> Premijer Milojko Spajić, održao je sedam premijerskih sati za godinu i po iako je, po poslovniku Skupštine bio u obavezi, do održi 13. Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasjedanja. Ove godine održana samo jedna sjednica, iako su trebalo da budu tri. Zakazane sjednice su otkazivane ili nisu realizovane. <h2>Milionski gubici zbog neadekvatnog upravljanja radnim sporovima</h2> Neadekvatna razrješenja Vlade uzrokovala su od 2020. do 2023. gotovo 6.000 radnih sporova. Država je do sada, prema podacima Državne revizorske institucije izgubila više od 15,5 miliona eura u sudskim sporovima - 11,6 miliona samo u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i 4 miliona u Ministarstvu odbrane. Za druge resore nema podataka. <h2>Hiljade kilometara službenim vozilima</h2> CGO kao poseban problem u radu članova Vlade, ističe upotrebu službenih vozila. Analizirajući rad ministara naveli su dva primjera - potpredsjednika Vlade Budimira Aleksića iz Nove sprske demokratije i Miluna Zogovića iz Demokratske narodne partije. Ove partije bile su dio rasformiranog Demokratskog fronta. U Vladu su ušli nakon rekonstrukcije Spajićevog kabineta jula prošle godine. Oba potpredsjednika mjesečno su prelazi i do 5.000 kilometara službenim Mercedesima. Zajedničko im je da su na početku mandata službeno posjetili Beograd. Tokom više od devet mjeseci, na sajtu Vlade je zabilježeno da je Aleksić imao 13 sastanaka sa nešto više od 10 sagovornika. Najavljen je i njegov prvi službeni put poslije Beograda - krajem maja posjetiće Kinu. Zogović je, u istom periodu prema zvaničnoj statistici imao 16 aktivnosti, izuzimajući slanje čestitki i saučešća. Među njima su sastanci, radna posjeta Žabljaku, otvaranje Evropskog prvenstva u šahu, govor na konferenciji u Podgorici „Pojas i put“ oko saradnje sa Kinom... I ministar bez portfelja Milutin Butorović imao je tokom devet mjeseci tek par aktivnosti poput čestitki, gostovanja u medijima, dva sastanka i dva reagovanja. Imao je i jedno međunarodno putovanje. Išao je u Brisel na sastanak sa ambasadorom Crne Gore u EU, Petrom Markovićem. Istovremeno je u Crnoj Gori, službenim Mercedesom, dnevno prelazio skoro 300 kilometara. Dokumentacija o korišćenju vozila pokazuje nepravilnosti, uključujući nepotpune i moguće falsifikovane naloge, kažu u CGO. <h2>Gdje je rješenje?</h2> Nikola Mirković smatra da bi zakon o Vladi mogao ograničiti zloupotrebe i partijsku raspodjelu funkcija. - Osim što bi Zakonom o Vladi trebalo ograničiti široku organizaciju Vlade, taj mehanizam se mogao iskoristiti da se političke pozicije poput državnih sekretara svedu na minimum - istakao je Mirković. Crnogorska Vlada, osim 32 člana, ima i 54 državna sekretara. Prema posljednjem popisu Crna Gora ima 633.000 stanovnika.

Spajićeva Vlada donijela oko 2.000 imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja

Broj bolovanja smanjen je za trećinu, a cilj je da do kraja godine smanjimo i broj angažovanih osoba po osnovu ugovora o djelu za 20 odsto, poručio je premijer Milojko Spajić koji je predsjedavao četvrtom sjednicom Savjeta za reformu javne uprave. Kako je saopšteno iz Vlade, na sjednici je konstatovan značajan napredak Crne Gore u ispunjavanju ključnih uslova za članstvo u Evropskoj uniji i definisan plan aktivnosti koji će biti realizovan u narednom periodu u cilju daljem progresa u ovoj oblasti. Spajić je istakao da su u prošlom periodu unapređen i usklađen normativni okvir u oblasti službeničkog sistema, intenzivirane aktivnosti na donošenju Zakona o slobodnom pristupu informacijama, usvojen i sprovođen Zakon o informacionoj bezbjednosti, sprovodi se završna faza izrade plana zapošljavanja u oblasti zaštite životne sredine i socijalne politike, uz podršku EU. Uz to, kako je rekao, pojačanom kontrolom smanjen je broj odsustva usljed bolovanja za trećinu. Dodatno, Komisija za analizu i praćenje ugovora o djelu za cilj ima da do kraja godine smanji broj angažovanih osoba po tom osnovu za 20 odsto. Spajić je rekao da je optimizacija javne uprave visoko na vladinoj agendi.&nbsp; - Moramo profesionalizovati sistem, privući najbolje da postanu dio javne administracije, kako bi stvorili osnov za stvaranje znatnog efikasnijeg sistema. Jako je teško kvalitetne ljude privući da preuzmu odgovornost, ako im ne omogućimo mehanizme da nagrade najbolje radnike I tako unaprijede ukupan rad. Progres u EU integracijama dao je signal onim vrijednim ljudima u sistemu, da se njihov rad isplati. Sa druge strane u nekim djelovima administracije imamo previše zaposlenih, a u drugim sektorima, koji su od velike važnosti za ekonomski napredak I jačanje vladavine prava, fali radnika. Zato sada želimo da popunimo praznine i one, koji trenutno nedovoljno doprinose svojim radom, uposlimo i iskoristimo njihove sposobnosti, na drugim pozicijama - naglasio je premijer Spajić. On je istakao da je efikasna javna uprava, koja će biti pravi servis građanima i privredi, apsolutni cilj 44. Vlade, naglašavajući njenu političku spremnost da ovaj proces sprovede.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250308100316_8bb82f1e746e7afc8d45157d5a6d43555c3fc31690218b302a1813df0165699b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250308100316_8bb82f1e746e7afc8d45157d5a6d43555c3fc31690218b302a1813df0165699b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1667" loading="lazy" alt="Sa jučerašnje sjednice"> <figcaption>Sa jučerašnje sjednice(Photo: Vlada Crne Gore)Djordje Cmiljanic</figcaption> </figure>  - Crna Gora se, kao mala ekonomija, suočava sa nedostatkom radne snage u privredi, koja već na ovom nivou ekonomskog potencijala predstavlja ozbijnu barijeru ekonomskom rastu i razvoju. Takođe, posljednjih godina svjedočimo da su zarade u javnoj upravi veće nego u privredi što javnu upravu čini posebno atraktivnom i dovodi do transfera kadrova iz privrede u javni sektor. Sa druge strane, Crna Gora kao mala zemlja mora ispuniti sve zahtjeve Evropske komisije kojima se zahtijeva dodatno angažovanje kadra. Zato moramo naći način da napravimo balans između ovih zahtjeva i ujedno optimizujemo javnu upravu - saopštio je predsjednik Vlade, tokom sjednice kojoj je prisustvovao i ambasador EU u Crnoj Gori, Johan Satler. Ambasador Satler je naglasio da Evropska unija podražava i podstiče Crnu Goru da pojača napore u izgradnji moderne, efikasne javne uprave sposobne da pruži kvalitetne usluge svojim građanima.&nbsp; - Kako bi podržala ovaj proces, Evropska unija će finansirati zapošljavanje stručnih kadrova u ključnim sektorima kao što su zaštita životne sredine i socijalna politika, a ujedno će pomoći u razvoju strateškog pristupa planiranju i upravljanju ljudskim resursima, kako bi se rešavali problemi nedostatka veština i ispunile buduće potrebe. Ambicija Crne Gore da završi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine zahtijevaće snažno liderstvo i opipljive reforme u javnoj upravi i javnim finansijama. Angažovanje visokokvalifikovanih i obrazovanih menadžera, kao i obuka postojećih, biće ključni za uspješno sprovođenje ovih reformi - naveo je Satler. Dalji reformski koraci usmjereni su na implementaciju Strategije reforme javne uprave i Programa upravljanja reformom javnih finansija. Njihova realizacija biće prioritet Vlade u narednom periodu, uz podršku SIGMA-e i drugih međunarodnih partnera. Direktor SIGMA-e, Gregor Virant, predstavio je Monitoring izvještaj o Crnoj Gori, koji sadrži ključne preporuke za ispunjavanje standarda evropskog administrativnog prostora. Ovaj izvještaj će poslužiti kao vodič za dalju reformu javne uprave i jačanje administrativnih kapaciteta. Na sjednici mistar javne uprave, Maraš Dukaj, informisao je članove Savjeta o aktivnostima koje Ministarstvo preduzima u pripremi novog Zakona o lokalnoj samoupravi, koji će doprinijeti efikasnijem i transparentnijem funkcionisanju lokalne administracije. Posebna pažnja posvećena je jačanju decentralizacije, unapređenju saradnje između države i lokalnih samouprava, te povećanju njihove finansijske održivosti. - Vlada Crne Gore ostaje posvećena reformskim procesima koji će osigurati modernu, efikasnu i transparentnu javnu upravu na korist svih građana i u skladu s evropskim standardima - poručeno je iz Vlade.

Spajić: Broj bolovanja smanjen za trećinu, cilj da do kraja godine ugovora o djelu bude manje 20 odsto

Vlada je u januaru prošle godine usvojila analizu o funkcionisanju sistema lokalne samouprave koja je pokazala brojne slabosti i ukazala na hitnu potrebu za promjenama, a jasno je da bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene - kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj na panel diskusiji "Reforma izbornog zakonodavstva: jedinstven izborni dan, neposredni izbori predsjednika/gradonačelnika i otvorene liste – izazovi i prednosti". Dukaj je, na ovom događaju koji je organizovala Zajednica opština Crne Gore, naveo da je Vladina analiza pokazala da Crna Gora predstavlja jednu od najcentralizovanijih zemalja Evrope. - Vjerujem da je jaka i efikasna lokalna samouprava temelj snažnog i pravednog društva. Zato smo mi u Ministarstvu javne uprave visoko postavili prioritet reforme sistema lokalne samouprave. Poseban akcenat smo stavili na decentralizaciju i digitalizaciju lokalne samouprave - istakao je Dukaj.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130348_13bb5305d6a54cf10999c4e55c66fa6c5a480b2e7213c278796763093b92df76.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304130348_13bb5305d6a54cf10999c4e55c66fa6c5a480b2e7213c278796763093b92df76" data-rendition-name="original" width="2048" height="1364" loading="lazy" alt="Maraš Dukaj"> <figcaption>Maraš Dukaj(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naveo je da način izbora predsjednika opštine nije odgovarajući jer ne odražava izborni legitimitet. - Danas imamo predsjednike opština koji uopšte nisu bili na izbornim listama i imate rotirajuće predsjednike opština. Zbog toga se postavlja pitanje ko je prvi čovjek jedne opštine - kazao je Dukaj. Dodaje da odnos centralnih i lokalnih vlasti mora biti unaprijeđen, a da mehanizmi međuopštinske saradnje moraju biti osnaženi. - Sva ova pitanja mi smo adresirali kroz novi zakon o lokalnoj samoupravi. Moramo se svi zajedno uključiti. Još u maju prošle godine smo uputili dvije ključne inicijative Skupštini Crne Gore – uvođenje neposrednog izbora predsjednika opština i održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu. Uvjeren sam da te inicijative jačaju demokratski karakter izbornog procesa i smanjuju političke tenzije, a samim tim direktno utiču na uspjeh reformskih procesa koje smo temeljno i sistematično započeli od 2022. godine - istakao je Dukaj. Generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović istakla je da Ustavom zajamčeno pravo građana na lokalnu samoupravu u posljednjim godinama sve češće i sve očiglednije pokazuje svoju ranjivost. - Naravno da nešto treba mijenjati, ali ne bez prethodnog dijagnostifikovanja problema i njegove temeljne i stručne analize čemu će naš panel nadam se i doprinijeti. Smatraćemo da smo uspjeli ako učinimo očiglednom uzročno-posljedičnu vezu između različitih ideja za izmjenu izbornog zakonodavstva i njihovih posljedica i ako se danas usaglasimo oko modela koji će omogućiti efikasno funkcionisanje lokalnih samouprava u Crnoj Gori - istakla je Manojlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130356_d70deb8554220353a791c5d01b69e48ed546b902f9f5a2abdc8c2f2b14199495.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250304130356_d70deb8554220353a791c5d01b69e48ed546b902f9f5a2abdc8c2f2b14199495" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Mišela Manojlović "> <figcaption>Mišela Manojlović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica podsjetio je da se ova nevladina organizacija već 25 godina bavi ovim temama. - Iz godine u godinu se izborna reforma ne dešava, a političari uz partitokratiju vrlo vješto uspijeva da izbjegnu to što im je ključni zadatak – da donose zakone u Skupštini koji treba da naprave napredak u našoj zajednici i to tako traje već nekih 15 godina - istakao je Koprivica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130348_179fdbef3132bc7a4d2397f51fb0624c97eb83bd2eece33909ada8c3d4f68082.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250304130348_179fdbef3132bc7a4d2397f51fb0624c97eb83bd2eece33909ada8c3d4f68082" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>Dragan Koprivica(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  On jeste za neposredni izbor gradonačelnika i jeste za lokalne izbore u jednom danu, ali da pažnju treba obratiti na detalje. - Po mom mišljenju jako je loša ideja da svi izbori – i parlamentarni i predsjednički i lokalni, budu u jednom danu, jer kod lokalnih izbora treba da se govori o lokalnim temama. Zaista ne možemo reći da su lokalni izbori dominantno imali obilježje lokalnih izbora u posljednjih pet godina. Tu su dominirale državne teme i jako je važno tu nešto uraditi. Postoji dosta otvorenih pitanja. Pitanje je je li to što se predlaže u skladu sa Ustavom i pravnim poretkom. Ključno je pitanje koji je optimalan momenat da se ti izbori u jednom danu dogode - kazao je Koprivica. Nina Blažić iz Ministarstva javne uprave istakla je da je u 2024. zabilježen izražen trend blokada lokalnih parlamenata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130356_73f8cc533fe48ef0bd7386db7ea3bac72013fbf61c1cb8f7360068e950dc83d5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250304130356_73f8cc533fe48ef0bd7386db7ea3bac72013fbf61c1cb8f7360068e950dc83d5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nina Blažić"> <figcaption>Nina Blažić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  - Sve to doprinosi nestabilnosti sistema lokalne samouprave. S druge strane, neposredan izbor predsjednika opštine bi osigurao stabilan sistem formiranja i legitiman izvršni organ koji ne zavisi isključivo od dogovora političkih partija koje čine skupštinu. Takođe, činjenica da za predsjednika opštine može biti izabrano lice koje se nije identifikovalo sa biračima i nije predstavilo svoju viziju lokalne zajednice biračima ukazuje na deficit legitimnosti ovog organa. Neposredan izbor bi osigurao da predsjednik opštine bude izabran voljom građana čime bi se osigurala njegova legitimnost i samim tim i odgovornost prema biračima za ono što je predstavio kao svoju viziju razvoja lokalne zajednice - kazala je Blažić.

Dukaj: Bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene

Iz Kabineta premijera Milojka Spajića poručili su da će broj potpisanih ugovora o djelu biti umanjen 20 odsto do kraja godine.
- Imajući u vidu potrebu optimizacije javne uprave uz istovremeno dodatno smanjivanje budžetskih rashoda za potrebe državne administracije na inicijativu šefa Kabineta predsjednika Vlade Branka Krvavca Vlada će razmatrati Informaciju o potrebi smanjenja broja angažovanja po ugovoru o djelu kod potrošačkih jedinica koje se finansiraju iz Budžeta Crne Gore. Cilj ove mjere je da do kraja godine broj ovih ugovora bude smanjen za 20 odsto - kazali su iz Spajićevog kabineta.
Na toj liniji, a radi potrebe zaključivanja eventualnih novih ugovora o djelu, Vladi će biti predloženo formiranje petočlane komisije u kojoj će između ostalih biti resorni ministar javne uprave, kao i ministri finansija i pravde.
Kako je saopšteno iz Spajićevog kabineta, za izradu i vođenje registra ugovora o djelu biće zadužen Kabinet predsjednika Vlade.
- Riječ je o prvoj od brojnih mjera koje će uslijediti, a koje imaju za cilju racionalizaciju potrošnje i optimizaciju javne uprave - poručeno je u saopštenju.
&nbsp;

Spajićev kabinet: Do kraja godine 20 odsto manje ugovora o djelu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: javna-uprava