U Crnoj Gori većina građana smatra da je korupcija prisutna u javnom sektoru, a kao najčešće percipirane oblike te pojave vide pružanje usluga i davanje poklona, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).
Kako prenosi PR Centar, istraživanje o korupciji i sivoj ekonomiji sprovedeo je tokom juna, na reprezentativnom uzorku od 1.005 građana Crne Gore.
Šef odjeljenja za istraživanje javnih politika u CEMI-ju, Nemanja Stankov, rekao je da većina građana smatra da je korupcija prisutna u javnom sektoru.
Prema njegovim riječima, 7,8 odsto građana vjeruje da su skoro svi službenici uključeni, 31,3 odsto da je riječ o većini, a 34,3 odsto smatra da se radi o manjem broju službenika.
- Najčešće percipirani oblici korupcije odnose se na pružanje usluga (53,4 odsto), davanje poklona (51,5 odsto), dok je davanje novca ocijenjeno kao najmanje vjerovatno (34 odsto) među ponuđenim opcijama - naveo je Stankov.
Prema njegovim riječima, iako većina ispitanika, 52 odsto, navodi da ne bi prihvatila mito jer to smatra neprihvatljivim, uočava se pad odlučnog odbijanja u odnosu na 2023. godinu, kada je to bilo 77,2 odsto.
- Istovremeno, raste udio građana bez jasnog stava, 26,9 odsto, naspram 3,2 odsto u 2023 - rekao je Stankov.
Kako je naveo, kada je riječ o situacijama u kojima službenik direktno zahtijeva mito, istraživanje je pokazalo da 35 odsto građana kaže da ga ni u kom slučaju ne bi platilo, dok bi 24,5 odsto odbilo ukoliko postoji drugi način rješavanja problema, a samo manji dio građana (6,7 odsto) navodi da bi svakako platio.
- Najveći broj ispitanika, 40,1 odsto, smatra da će korupcija uvijek postojati, ali da se može ograničiti do određenog stepena. Povećava se broj građana koji vjeruju da je moguće potpuno iskorijeniti korupciju 19,2 odsto u ovoj godini, naspram 10,4 odsto u 2023., dok je značajno smanjen broj onih koji smatraju da se korupcija može značajno smanjiti 7,7 odsto naspram 41,5 odsto u 2023. - kazao je Stankov.
Prema njegovim riječima, građani percipiraju da se odluke u najvećoj mjeri donose u interesu političkih partija (37,6 odsto) i biznis elita (18,8 odsto), dok samo 5,1 odsto vjeruje da se prilikom donošenja odluka uvažava interes javnosti.
- Više od polovine građana vjeruje da se javnim resursima upravlja ili se prodaju u korist uskog kruga ljudi, bilo povremeno 34,6 odsto ili veoma često 20,4 odsto - kazao je Stankov. &nbsp;
On je ukazao na to da kao najveće prepreke nezavisnosti zemlje ispitanici najčešće izdvajaju korupciju političara i zvaničnika (23,4 odsto), kao i podređivanje javnih institucija privatnim ili političkim interesima (20,5 odsto).
Predstavljajući nalaze istraživanja koji se odnose na percepciju građana u pravosuđu, projektni asistent u CEMI-ju Luka Pavićević kazao je da većina ispitanika, odnosno 68,8 odsto, nikada nije bila uključena u sudski proces, dok 6,6 odsto jeste.
- Ispitanike koji su bili uključeni pitali smo da li misle je da je bilo moguće uticati na ishod tužbe na bilo koji način, bilo uslugama (poklon, novac) ili putem korišćenja veza, pa trećina ispitanika (33,3 odsto) smatra da je donekle bilo moguće uticati na ishod tužbe putem usluga, novca ili veza, dok 9,1 odsto vjeruje da je to sigurno bilo moguće - rekao je Pavićević.
Kako je dodao, suprotno tome, 24,2 odsto misli da to nije bilo moguće, a 13,6 odsto je uvjereno da je bilo nemoguće.
Predstavljajući podatke koji se odnose na sivu ekonomiju, Pavićević je kazao da su građane pitali da li imaju potpisan ugovor sa poslodavcem na glavnom poslu, navodeći da je 73 odsto ispitanika kazalo da ima potpisan ugovor sa poslodavcem, dok 13,5 odsto da je navelo da nema.&nbsp;
- Među ispitanicima koji imaju potpisan ugovor sa poslodavcem, 6,5 odsto ističe da je stvarna zarada koju primaju veća od one koja je naznačena u ugovoru - rekao je Pavićević.
Govoreći o stepenu povjerenja, Pavićević je kazao da građani najviše povjerenja imaju u ljekare, nastavnike, profesore, kao i predstavnike nevladinih organizacija.
- Sa druge strane, građani najmanje povjerenja imaju u lidere političkih partija i koalicija – 70,1 odsto malo ili nimalo povjerenja, poslanike – 67,6 odsto malo ili nimalo povjerenja, lokalne političke lidere – 64,6 odsto malo ili nimalo povjerenja - naveo je Pavićević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Većina građana smatra da ima korupcije u javnom sektoru ,najmanje povjerenja u lidere partija i koalicija

Prema Izvještaju Evropske komisije, u koji je Portal ETV imao uvid, Crna Gora mora pojačati napore u borbi protiv trgovine ljudima i smanjenju broja krijumčarenih migranata, u kontekstu smanjenja ilegalnih migratornih tokova ka EU preko Zapadnog Balkana.
Posebna pažnja, kako se navodi, treba biti usmjerena na prevenciju, zaštitu žrtava i sprječavanje ponovne eksploatacije.&nbsp;
Značajni koraci su preduzeti u jačanju pravnog, institucionalnog i operativnog okvira za borbu protiv trgovaca ljudima i podršku žrtvama.
<h2>Crna Gora jača transparentnost i integritet u javnom sektoru</h2>
U Crnoj Gori je postignut određeni napredak u jačanju institucionalnih kapaciteta javne uprave i implementaciji reformi koje povećavaju transparentnost, efikasnost i odgovornost državnih službenika. U 2024. i 2025. godini, fokus je bio na unapređenju administrativnih procedura i jačanju integriteta u javnom sektoru, stoji u Izvještaju Evropske komisije.&nbsp;
Ocjenjuje se da su Crnoj Gori u prethodnom periodu usvojene zakonske i institucionalne mjere za jačanje odgovornosti, posebno u visokom nivou vlasti i u sektorima sa povećanim rizikom od zloupotreba.
Implementacija ovih mjera, kako piše u Izvještaju, pokazuje prve rezultate, ali potrebni su kontinuirani napori da bi se korupcija smanjila i da bi pravni okvir bio efikasno primijenjen u praksi.
Reforme u oblasti javne uprave i antikorupcijske mjere u Crnoj Gori uključuju unapređenje zakonodavnog okvira koji reguliše odgovornost i integritet javnih službenika, jačanje kapaciteta institucija za sprječavanje i procesuiranje korupcije, povećanje transparentnosti u radu javne uprave, uključujući otvoren pristup informacijama i digitalizaciju usluga.
Ove reforme, kako se navodi, doprinose konsolidaciji vladavine prava i stvaranju povoljnog okruženja za ekonomski razvoj, kao i za dalje približavanje EU standardima.
<h2>Sloboda izražavanja&nbsp;</h2>
Prema ocjeni EK, u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji zabilježena su određena poboljšanja kada su u pitanju sloboda izražavanja, medijska sloboda i pluralizam koji su ključni stubovi demokratskog društva.
Kako se navodi, potrebni su kontinuirani napori za dalju usklađenost sa EU acquis, te za efektivnu primjenu zakonodavstva o ravnopravnosti i nediskriminaciji, borbi protiv zločina iz mržnje i govora mržnje, te rješavanju kontinuirane diskriminacije Roma, LGBTIQ osoba, osoba sa invaliditetom i pripadnika manjina.&nbsp;
Rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici i dalje su rasprostranjeni, te su potrebni napori da se obezbijedi efikasna dostupnost i kapacitet specijalizovanih podršknih servisa za žrtve.
<h2>Mediji i NVO</h2>
Prema ocjeni Evropske komisije, iako su u Crnoj Gori primijećeni određeni pomaci u unapređenju medijskog okvira, posebno u jačanju nezavisnosti regulatornih tijela i javnih servisa, medijski sektor u zemlji i dalje je suočen s izazovima.
Kao izazove navode politički uticaj i koncentracija medija ograničavaju pluralizam i nezavisno izvještavanje, potrebno je osigurati efikasnu primjenu zakona o medijima i zaštiti novinara od pritisaka, prijetnji i napada, dalji napori su potrebni u jačanju profesionalnog novinarstva i podrške istraživačkim medijima, kao i u unapređenju radnih uslova novinara.
Društvo civilnog sektora u Crnoj Gori, stoji u Izvještaju, ima značajnu ulogu u praćenju reformi, zagovaranju ljudskih prava i borbi protiv korupcije.&nbsp;
Organizacije civilnog društva, pojašnjavaju, doprinose praćenju implementacije zakona i politika, podizanju svijesti javnosti o pravima građana i odgovornosti institucija, podršci ranjivim grupama, uključujući žene, djecu i manjine.
Prema ocjeni Evropske komisije, unapređenje kapaciteta medija i društva civilnog sektora, uz kontinuiranu zaštitu sloboda izražavanja i prava na informisanje, ključni su za jačanje demokratije i vladavine prava, kao i za uspješno napredovanje Crne Gore ka članstvu u EU.
<h2>Digitalni i ekonomski kriminal</h2>
Kako je organizovani kriminal sve aktivniji u digitalnom prostoru, Crna Gora i druge zemlje kandidati moraju jačati kapacitete za istrage kibernetičkog kriminala, navodi se u Izvještaju.
Potrebno je, kako se ocjenjuje, unaprijediti sisteme za praćenje i sankcionisanje finansijskog kriminala, uključujući pranje novca i finansiranje terorizma, kao i jačati saradnju između različitih državnih institucija.
<h2>Zaštita ranjivih grupa i djece</h2>
Kako je ocijenila Evropska komija, Crna Gora mora nastaviti jačati sistem zaštite djece i osoba sa invaliditetom, uključujući deinstitucionalizaciju i pružanje adekvatne podrške žrtvama nasilja.&nbsp;
Poseban fokus, kako se navodi u Izvještaju, treba biti na dostupnosti specijalizovanih servisa za podršku žrtvama rodno zasnovanog nasilja i porodičnog nasilja.

Vjera Ljuljđuraj

500x500

1250x600

1084x550

Izvještaj EK: Crna Gora da pojača napore u prevenciji trgovine ljudima i smanjenju broja krijumčarenih migranata

Građani zaslužuju veći uticaj na odluke koje direktno utiču na njihove živote, a političari imaju odgovornost da sprovedu promjene koje osiguravaju meritokratiju i depolitizaciju javnog sektora. To je poručeno je sa skupštine građana na temu “Kako spriječiti partitokratiju i političko zapošljavanje?”, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović podsjetila je da ta organizacija, u partnerstvu sa Centrom za demokratsku tranziciju (CDT), četvrti put organizuje Skupštinu građana i građanki.
- Skupština građana predstavlja priliku za građane da praktično prikažu na koji način mogu doprinositi donošenju odluka i stvarnim promjenama u društvu. Nakon Skupštine planirano je predstavljanje seta preporuka koje će građani samostalno koncipirati, kroz ekspertske i poslaničke sesije, a koje će biti dostavljene Evropskom parlamentu, Evropskoj uniji, drugim institucijama u okviru Unije, kao i Skupštini Crne Gore - pojasnila je Vuksanović.
Istakla je da će CEDEM nastaviti da zagovara preporuke, svjesni da njima neće biti riješena partitokratija i političko zapošljavanje u potpunosti, ali da je moguće „ići korak naprijed i barem djelimično umanjiti problem koji je trenutno na visokom nivou.“
Naučni saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu Čedomir Markov pojasnio je da su skupštine građana model demokratskih inovacija koje se sve više uspostavljaju širom Evrope i svijeta kako bi odgovorile na probleme u reprezentativnoj demokratiji.
- Ovi procesi uključuju deliberaciju, odnosno strukturirani proces u kojem se okuplja reprezentativni uzorak populacije na koju se određeni društveni problem ili politička odluka odnosi. Cilj je da se kroz razgovor ponude različite perspektive i da se odvagaju argumenti za i protiv, kako bi se donijela kolektivna odluka koja je najbolje informisana - naveo je Markov.
Prema njegovim riječima, građanske skupštine pružaju priliku građanima da kroz dijalog i promišljanje oblikuju rješenja za složene društvene probleme.
- Pitanje koje se postavlja je koliko i na koji način ova praksa može uticati na stvarne političke procese. Vjerujem da će preporuke građana biti od velike vrijednosti, ali i da će na političarima biti da građanima pokažu kako njihovo učešće u političkim procesima može imati značajan uticaj - naveo je Markov.
Poslanik u Skupštini Crne Gore, Dragan Bojović, istakao je da je ključ za napredak društva u postizanju balansa između političkih organizacija i interesa građana.
- Naša dužnost je da saslušamo prijedloge građana i da ih inkorporiramo u zakonske procedure kad god je to moguće. Političke stranke, iako važne, ne smiju biti iznad interesa građana. Naša uloga je da omogućimo političkim partijama da ostvaruju svoje ciljeve u korist društva, ali i da poštujemo svakog građanina kao pojedinca - rekao je Bojović.
Smatra da je vrlo važno da na pozicijama koje zahtijevaju specifična znanja i stručnost dođu kvalifikovani ljudi.
- Imali smo dug period u kojem su se pozicije popunjavale na temelju partijske pripadnosti, što je često rezultiralo nedostatkom stručnosti. Ne smijemo dopustiti da bilo koja politička pripadnost bude prepreka za kvalifikovane kandidate, ali isto tako moramo spriječiti diskriminaciju prema onima koji su bili marginalizovani zbog svojih političkih stavova - rekao je Bojović.
Poslanik u Skupštini Crne Gore, Boris Mugoša, istakao je značaj neposredne komunikacije sa građanima i važnost njihove svakodnevne uključenosti u donošenje odluka.
On je naglasio da političari često zaboravljaju na građane van predizbornih perioda, iako bi trebalo da budu u stalnoj komunikaciji sa njima, slušajući njihove sugestije i prijedloge kako bi unaprijedili sistem.
- Iako političari često građane sjećaju samo u predizbornom periodu, smatram da bi trebali svakodnevno biti u kontaktu sa njima, jer smo mi njihovi predstavnici. Slušajući njihove primjedbe, možemo unaprijediti ono što ne funkcioniše u sistemu, kako kroz izmjene zakonskih propisa, tako i kroz promjene u praksi službeničkog sistema - rekao je Mugoša.
Istakao je značaj depolitizacije državnih institucija, pozivajući na primjenu principa meritokratije, koji podrazumijeva zapošljavanje na temelju stručnosti, kompetencija i znanja.
- Država mora da bude odgovorna i transparentna u zapošljavanju, a u tom kontekstu je nužno poštovati preporuke revizorskih institucija i učiniti naš sistem efikasnijim - zaključio je Mugoša.
&nbsp;Poslanik u Skupštini Crne Gore, Darko Dragović, izrazio je zadovoljstvo što učestvuje u radu Skupštine građana, ističući značaj svakodnevnog kontakta između predstavnika političkih partija i građana.
- Prisustvo u Skupštini građana pokazuje da mi, kao predstavnici naroda, ne smijemo biti udaljeni od građana. Potrebno je da budemo dostupni i otvoreni za svakodnevnu komunikaciju, kako bismo bili upoznati sa njihovim problemima, predlozima i željama - rekao je Dragović.
Kazao je da je tokom razgovora sa građanima prepoznao partijsko zapošljavanje kao ozbiljan izazov u društvu.
- Očigledno je da partijsko zapošljavanje postoji, jer sam tokom razgovora sa građanima dobio konkretne primjere takvih slučajeva - istakao je Dragović.
Smatra da je potrebno uspostaviti sistem koji će promovisati zapošljavanje najkompetentnijih kadrova, umjesto da se radna mjesta popunjavaju po partijskoj pripadnosti.
- Moramo birati ljude koji su stručni, kompetentni i koji imaju istinsku želju za radom. Ukoliko budemo tolerisali stav da se neko može do penzije zadržati na radnom mjestu bez odgovornosti i zalaganja, sistem će imati ozbiljan problem u funkcionisanju - istakao je Dragović.
Učesnica Skupštine građana/ki, Milanka Joksimović kazala je da je Skupština građana prilika za građane da izlože probleme sa kojima se svakodnevno susrijeću.
- Smatram da građani treba da imaju veće mogućnosti odlučivanja mimo izbora, jer se mnoge odluke donose bez konsultacije s javnošću, iako se direktno tiču njihovih života. Postoje mehanizmi putem kojih se jednostavno nešto izglasa, a da se građani ne pitaju za mišljenje - navela je Joksimović.
Ukazala je na problem dostupnosti informacija, posebno u vezi sa konkursima za zapošljavanje, koji se često objavljuju na kratak period, čime se ograničava mogućnost prijavljivanja kandidata.
- Mišljenja sam da se mnoge stvari ne rade po zakonu i da to ima ozbiljne posljedice - ocijenila je Joksimović.
Ona je pohvalila otvorenost poslanika koji su učestvovali u Skupštini građana/ki.
- Mogu reći da smo naišli na iznenađujuće pozitivan odgovor i razumijevanje. Postoji nada da će neki od naših prijedloga biti ozbiljno razmotreni, pa čak i da će pojedini zakoni i načini funkcionisanja sistema doživjeti izmjene - rekla je Joksimović.
Pored Markova, u Skupštini građana su učestvovali priznati eksperti iz oblasti društvenih i političkih nauka: Biljana Papović, specijalistkinja za politike i reforme sa bogatim iskustvom u oblasti izbornih reformi, pravosuđa i javnog sektora, koja će govoriti o pravnim izazovima i mogućim rješenjima i Ana Škoflek, stručnjakinja za povezivanje zajednica sa donosiocima odluka, koja će razmotriti načine za jačanje učešća građana u procesima donošenja odluka.
Ova aktivnost realizuje se u okviru projekta “Inkluzivni dijalog za napredak društva”, koji CEDEM sprovodi u partnerstvu sa Centrom za demokratsku tranziciju, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Političari da sprovedu promjene koje osiguravaju meritokratiju i depolitizaciju javnog sektora

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: javni-sektor