Srpski svet je od manjina svoga naroda po raznim državama, stvorio jedno moćno sredstvo za borbu protiv njih samih. Unutar toga pojma, podrazumijeva se da je svaki srpski političar, bez obzira u kojoj državi živio i čiji građanin bio, dužan na poslušnost Srbiji i njegovom vođstvu – ocijenili su u Crnogorskoj stranci u osnivanju.
U Crnoj Gori tu činjenicu, ističu oni, demonstriraju na posebno ohol i drzak način.
- Viđeli smo to na primjeru okrugloga stola, održanoga povodom 120 godina ustavnosti Crne Gore. Predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, Jelena Božović istakla je da se obilježavanjem 120 godina od donošenja Nikoljdanskog ustava, prvog pisanog Ustava u crnogorskoj istoriji, podśeća na prelomni trenutak u kojem su po prvi put jasno uspostavljene granice vlasti i potvrđeno načelo da niko nije iznad Ustava. Dok je ona to izgovarala na video bimu je tekao snimak Ustava, član po član, i onda je naglo preskočen član 40. Jer u njemu ćirilicom piše: „Државна вјера је у Црној Гори источно-православна. Црногорска је црква аутокефална. Она не зависи ни од које стране Цркве, али одржава јединство у догмама с источно-православном Васељенском Црквом. Све остале признате вјероисповијести слободне су у Црној Гори“ – naveli su oni.
Istakli su da ni Božović - ni rektora Univerziteta Crne Gore Vladimira Božovića, iako je naglasio da instituti i principi sadržani u tom Ustavu, čine temelj koji je imao i ima snažan uticaj na ukupni razvoj i funkcionisanje crnogorskog društva, očito ne obavezuje ta činjenica iz člana 40 Nikoljdanskoga ustava.
- Iako Crnogorska pravoslavna crkva predstavlja kontinuitet pravoslavlja u zemlji i nosioca vjerskog autoriiteta, ne samo oni, već cijeli skup je subordinirao političkim interesima Srbije. Indirektno su stali na stranu agresivne svetosavske crkve, koja tendira da napravi nepremostivi jaz između Crnogoraca i Srba - naglasili su u Crnogorskoj stranci u osnivanju.
To je, podvlače oni, školski primjer dezinforamacije kojom se bombraduje Crna Gora.
- Legitimizirali su njene ekstremne stavove, fantazije i ideologiju kao državni projekat lišenja Crne Gore od Crnogoraca. U njihovoj interpretaciji etnički Crnogorci su žrtva, koje se trebaju riješiti i svi srpski problemi će biti riješeni. Zato smo riješeni da političkim sredstvima potražimo pravdu pred državnim, i institucijama Evropske Unije. Ničija nije gorela do zore - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

CG stranka u osnivanju: Tražićemo pravdu zbog interpretacije da su Crnogorci žrtva koje se treba riješiti da bi srpski problemi bili riješeni

Saradnik u Kabinetu predsjednika Crne Gore, Drago Šundić, reagovao je na izjavu poslanice Nove srpske demokratije Jelene Božović, koja je predsjednika Jakova Milatovića nazvala „usputnim predsjednikom“, poručivši da je riječ o neprimjerenom i ličnom napadu umjesto argumentovanog odgovora na zabrinutost zbog stanja u Ustavnom sudu.
- Umjesto argumentovanog odgovora na legitimnu i utemeljenu zabrinutost predsjednika države za funkcionisanje Ustavnog suda, odlučili ste se za lične diskvalifikacije i neprimjerene komentare koji ne priliče predsjednici jednog skupštinskog odbora, a naročito onog koji se bavi zaštitom ustavnosti - naveo je Šundić.
On je podsjetio da je Milatović došao na funkciju voljom građana, u, kako kaže, demokratskom i transparentnom procesu.
- Gospodin Jakov Milatović pobijedio je najprije kandidata Demokratskog fronta Andriju Mandića u prvom krugu, a zatim i tadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića u drugom. Ta pobjeda nije rezultat nikakvih političkih aranžmana, već odraz odlučne želje građana da Crna Gora konačno krene putem dostojanstva, reformi i evropskih vrijednosti - poručio je.
Šundić ističe da Milatović nije nikoga imenovao niti vrijeđao, već je ukazao na opravdanu zabrinutost zbog neopravdano dugog neimenovanja sudija Ustavnog suda od strane Skupštine Crne Gore.
- To što ste njegovu institucionalnu kritiku doživjeli kao lični napad više govori o vašem pristupu politici nego o njegovom načinu komuniciranja - naveo je Šundić u reagovanju.
On je ocijenio da građani nijesu glasali za “etiketiranja, cinizam i podjele”, već za “konkretne promjene i drugačiju političku kulturu”.
- Kandidat koji je u jednoj izbornoj kampanji pobijedio i Mila Đukanovića i Andriju Mandića - teško da se takav čovjek može nazvati "usputnim predsjednikom" - naglasio je Šundić, dodajući da bi, da se izbori održe sjutra, ishod bio isti.
Šundić poručuje da se Milatović neće umoriti od pozivanja na odgovornost i poštovanje ustavnog poretka.
- &nbsp;A svi koji to doživljavaju kao napad – možda bi ipak trebalo da preispitaju sopstveni odnos prema gradjanima i institucijama koje predstavljaju - zaključio je Šundić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbozovic-jedino-sto-je-trenutno-u-krizi-jeste-politicka-karijera-usputnog-predsjednika-jakova-milatovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Šundić: Komentar poslanice Božović neprimjeren, Milatović se neće umoriti od pozivanja na odgovornost i poštovanje ustavnog poretka

Ukoliko želite da urušite jednu državu, ukoliko želite da iz temelja da poljuljate njeno postojanje, onda udarate upravo na obrazovanje, na kulturu, na istoriju i tradiciju, rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Zoja Bojanić Lalović.
Atribut crnogorski je nešto što, kako kaže, vladajuća većina konstantno negira, pa je takav njihov odnos prema crnogorskoj državi, crkvi i jeziku. U tom kontekstu, dodaje, ne iznenađuje retorika poslanice Nove srpske demokratije Jelene Božović na račun crnogorskog jezika.
- Ne iznenađuje, ali zgražava činjenica da neko ko je mlad i ko sebe naziva svršenim profesorom srpskog jezika, uopšte ima odnos prema jeziku na ovaj način. Ohrabruje činjenica da mladi ljudi danas, zanemaruju takve nazadne odnose prema pitanju onoga što je stvarnost, a to je postojanje crnogorskog jezika, pa danas imamo na dvije katedre za crnogorski jezik na Cetinju i u Nikšiću 80, a na katedri za srpski jezik i književnost 20 odsto studenata. Brojke prosto ovakav jedan odnos prema crnogorskom jeziku negiraju. Sigurna sam da mladi ljudi na ovakve izjave gledaju sa prezirom i da su svjesni činjenice da je Crna Gora građanska država i da je njen službeni jezik crnogorski - rekla je Bojanić Lalović.
<h2>Nagrada Vukoviću mora da se preispita</h2>
Osvrćući se na dodjelu Trinaestojulske nagrade pjesniku Bećiru Vukoviću, koju će uručiti predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, Bojanić Lalović kaže, da su svi svjesni da će nagrada biti uručena, jer oni koji to žele, državu Crnu Goru doživljaju samo kroz funkcije i pozicije i materijalni dio nagrade, koji se podrazumijeva, dok ih duhovni ne dotiče.&nbsp;
- Nagrada Trinaesti jul je za Crnu Goru simbol antifašizma, simbol slobode i simbol dostojanstva i ponosa Crne Gore, u konačnom. Ove godine ta nagrada je dodijeljena nekom ko Crnu Goru ne priznaje, ne samo da je ne priznaje, nego je sklon i da je vrijeđa, da njenu državnost vrijeđa, da je naziva jednom istorijskom ironijom, da je smatra greškom komunizma, a od te iste države uzima nagradu, koja je zapravo nagrada od izuzetnog značaja i jedna od najvrijednijih nagrada za Crnu Goru kao državu - navodi Bojanić Lalović.
Dodjeljivanje nagrade Bećiru Vukoviću je i formalno pravno sporno, objašnjava ona, jer je, prema mišljenju pravnika, prekršen član 17 stav 3 Zakona u kom se navodi da ne mogu biti dodijeljene tri nagrade iz iste oblasti.
- Vidjeli smo danas da ta knjiga “Kuća beskućnika” ne postoji nigdje, to je još jedan razlog da se ova nagrada preispita. Mi smo iz Skupštine kao klub reagovali zato što je to naša zakonska obaveza, jer kao što znate žiri imenuje administrativni odbor kao skupštinski odbor, tako da postoje evo i formalno pravni razlozi. Ne smijemo dozvoliti da ovo bude jedan instrument kojim će urušiti dostojanstvo Crne Gore, jer ako vi dozvolite da se upravo ova nagrada koristi na ovaj način, onda ćete zapravo urušiti i istoriju i &nbsp;kulturu Crne Gore, i to više nije politička borba, već je to moralna obaveza svih nas koji se borimo za građansku Crnu Goru i kojima je stalo do ponosa Crne Gore - poručila je Bojanić Lalović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYa8CT-BEx8c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bojanić Lalović: Mladi ljudi su svjesni da je Crna Gora građanska država i da je službeni jezik crnogorski

Nije nakaradan crnogorski jezik, nego izjava Jelene Božović, ocjenjuju sagovornici Televizije E komentarišući izjavu poslanice koalicije "Za budućnost Crne Gore.
Božović je juče u parlamentu rekla da je crnogorski jezik nakaradan i da da je "na osnovu dva slova dobio status zvaničnog jezika".
Univerzitetska profesorica Jasna Tatar Anđelić kaže da je sa stručnog aspekta teško komentarisati izjavu poslanice ZBCG.
- Teško je prokomentarisati ono što smo mogli čuti, a zadržati elementarnu stručnu a i građansku pristojnost, imajući u vidu odabrani vokabular i karakteristike koje je poslanica upotrijebila. Više to možemo komentarisati kao neku vrstu govora mržnje - ocijenila je ona.
Ona je poručila da Božović ne može ugroziti crnogorski jezik "koji živi i živjeće dok god ima svoje govornice i govornike, kao i kulturu i književnost".
Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković kazao je da stav Jelene Božović o crnogorskom jeziku ne bi trebalo da zabrine Crnogorce i ljude koji njima služe. Smatra da sa izjavom da je crnogorski jezik nakaradan treba prije svega da se suoči ljudi iz srpskog korpusa u Crnoj Gori.
Ova izjava, kako objašnjava, pokazuje stanje svijesti koje ih svodi na samo jednu dimenziju - kao da nemaju drugih svojstava, osim nacionalne pripadnosti u šta on, kako kaže, ne želi da vjeruje.
- Nije crnogorski jezik nakaradan, nego izjava poslanice Božović, a najnakaradnija je šira slika svijesti koja produkuje tu izjavu. Ta izjava je posljedica jedne bolesne mržnje prema svemu crnogorskom, svakoj naznaci, a kamoli simbolu nosećeg crnogorskog identiteta kao što je crnogorski jezik - ocijenio je Šuković.
Tatar Anđelić smatra da se diskurs Jelene Božović, aktuelan 90-ih prošlog vijeka, ponovo vraća.
- To je jedna politička, populistička matrica koju poslanica baštini i plasira u parlamentu, s tim što je izbor termina i način na koji ona to govori ukazuje da se ona obraća publici koja, nažalost, nema ni dovoljno obrazovanja, ni znanja da može kritički posmatrati jednu takvu izjavu - kazala je ona.
Sagovornici Televizije E ocjenjuje da je najbolji pokazatelj reakcije društva na ovu i slične izjave činjenica da se 80 odsto brucoša od ukupnog broja koji je odlučio da studira srpski ili crnogorski jezik opredijelio za crnogoski.
- Nije istina da Crnogorci u Crnoj Gori imaju problem sa ljudima te vrste zato što su Srbi, već zbog vrijednosti koje isijavaju, zbog patološke mržnje prema Crnoj Gori koja bi, da je sreće, trebalo da bude njihova koliko i naša i zbog želje da svaku naznaku crnogorskog identiteta ponište, unište i ponize - kazao je Šuković.
Na pokušaj poniženja ćute crnogorske institucije. To ne čudi, imajući u vidu da su ćutale i 2021. kada je Božović prijetila organizovanjem paravojnih formacija.
T.K.

Sagovornici TV E: Nije nakaradan crnogorski jezik, nego izjava Jelene Božović, najbolji odgovor je broj brucoša

Predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, Jelena Božović, reagovala je na današnju izjavu predsjednika države Jakova Milatovića, koji je kazao da odgađanje sjednice Ustavnog odbora, na kojoj je trebalo da se utvrdi prijedlog za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, predstavlja nastavak ustavne krize.
Božović je poručila da je istinski zabrinuta za predsjednika države, koji, kako kaže, maltene od početka svog mandata pokušava da sa svojim skromnim ovlašćenjima i još skromnijim vještinama glumi nešto što nije.
- Tako je i jutros ponovo, nakon kraće pauze, ušao u komičnu ulogu oca nacije koji prokazuje i pronalazi krivce, pa se zaboga sada Crna Gora, zbog toga što Skupština nije bunar želja Jakova Milatovića, nalazi, kako on to kaže "u produženoj ustavnoj krizi" - dodala je ona.
Božović navodi da jedino što je trenutno u krizi „jeste politička karijera usputnog predsjednika Jakova Milatovića
- Koji je tu gdje jeste dominantno zbog podrške naše koalicije i zbog toga što su ljudi na predsjedničkim izborima glasali protiv Mila Đukanovića, a ne za dežurnog Kalimera, koji svako malo viče „nepravda, nepravda“ - istakla je Božović.&nbsp;
Tome u prilog, kako je dodala, najbolje govore i rezultati podgoričkih izbora, gdje je lista sa njegovim imenom i prezimenom uzela itekako skroman broj glasova, uprkos koalicionom nastupu sa jednom etabliranom parlamentarnom strankom.&nbsp;
- Da budem lična – lista sa mojim imenom u Beranama je procentualno osvojila više glasova nego njegova sa imenom i prezimenom u Glavnom gradu koji ima gotovo 20 puta više stanovnika i birača - kazala je ona.
Božović je poručila predsjedniku Milatoviću da se „okane Skupštine i posveti sopstvenim obavezama“.
- Ova Skupština će završiti sve svoje obaveze, a to svakako nije da bude igralište za njegove neutemeljene primjedbe - zaključila je Božović.

Božović: Jedino što je trenutno u krizi jeste politička karijera usputnog predsjednika Jakova Milatovića

Polemišući o dodjeli Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, poslanice Nove srpske demokratije Jelena Božović i Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković Kuč dotakle su se i teme crnogorskog i srpskog jezika.
Poslanica NSD Jelena Božović na to je kazala da “smeta što je nagrada otišla Srbinu”.
- Bećir Vuković se zalagao za očuvanje srpske kulture. On je najveći živi pjesnik u Crnoj Gori, ova inicijativa je politička- &nbsp;rekla je Božović, a zatim dodala da treba da se ponosimo srpskim jezikom i književnošću.
Zatim se dotakla i crnogorskog jezika, za koji je kazala da je nakaradan.
- Nametanje crnogorskog jezika na silu, koji je varijanta sprskog jezika, na osnovu dva slova dobio status zvaničnog jezika, to je kod ljudi izazvalo revolt- rekla je Božović.
Božović je upitala i da li će iz DPS-a podržati izmjenu Ustava gdje će se ispoštovati većinska volja stanovništa Crne Gore koji su se izjasnili da govore srpskim jezikom.
- Nećemo podržati tu ideju ni pod razno, to je direktni udar na temelje crnogorske državnosti- odgovorila je Vuković Kuč.
Poslanica Vuković-Kuč je zatim Božović preporučila da kada govori o slovima crnogorskog jezika, da iščita knjige Radmila Marojevića, sa svim njegovim autentičnim srpskim identitetom, kao braniča sprske kulture.
- Sve o slovu ś naći ćete u djelu Radmila Marojevića- rekla je Vuković-Kuč.

Božović: Crnogorski jezik je nakaradan; Vuković Kuč: Čitajte više Radmila Marojevića

Znamo da smo dugo imali samo šest sudija, a ne sedam, tako da je vrlo nezahvalno u ovom trenutku predviđati kako će se dvojac Spajić-Mandić odnijeti prema ovom problemu - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Elvir Zvrko govoreći o izboru sudija Ustavnog suda.
Da im je bio interes da se izaberu sudije Ustavnog suda, kako je rekao Zvrko za RTCG, to je moglo da se uradi i ranije.
Ipak, kaže da, ukoliko postoji konstruktivan pristup, prije svega parlamentarne većine, jer ga opozicija, kako je rekao, ima u svim procesima oko izbora sudija kada se poštuju procedure, potpuno je siguran da Skupština može do kraja jula da završi procedure.
Od 13 kandidata koji su se prijavili za sudije Ustavnog suda, nadležni odbor bi u srijedu trebalo da izabere dvoje i pošalje predlog Skupštini na dalje odlučivanje.
- Na istoj toj sjednici, u Skupštini je moguće izabrati predlog, odnosno kandidata kojeg je predložio predsjednik države, tako da je realno očekivati da ćemo do kraja jula izabrati troje sudija Ustavnog suda. To je vrlo važno za naš institucionalni i pravni poredak, da imamo kompletiran Ustavni sud, a veoma je važno i za naš evropski put", kazala je poslanica DNP-a Jelena Božović.
Iako dijele optimizam povodom izbora sudija, u vlasti i opoziciji međusobno se optužuju zbog čega taj proces kasni.
- Da im je bio interes da se izaberu sudije Ustavnog suda mogao bi taj izbor da se radi i ranije, znamo da smo dugo imali samo šest sudija, a ne sedam, tako da je vrlo nezahvalno u ovom trenutku predviđati kako će se dvojac Spajić-Mandić odnijeti prema ovom problemu - ističe Zvrko.
I Božović je mišljenja da se ova procedura mogla završiti i mnogo ranije.
- Zbog određenih proceduralnih okolnosti, DPS je to iskoristio kako bi blokirao i rad parlamenta i izbor sudija Ustavnog suda. Smatram da je to bilo neodgovorno i evo nakon mišljenja Venecijanske komisije svi imamo priliku da se do kraja jula izjasnimo i da dobijemo funkcionalan i kompletan Ustavni sud - ocjenjuje Božović.
No, upravo bi različito tumačenje mišljenja Venecijanske komisije povodom penzionisanja sutkinje Dragane Đuranović ponovo moglo da uspori rad odbora. Dok predsjednica tvrdi da je sve rađeno u skladu sa zakonom, iz opozicije ponavljaju da su prekršene procedure.
- Vrlo je jasno u mišljenju Venecijanske komisije da nigdje nijesu izričito rekli da je prekršen Ustav, da jeste prekršena određena procedura, ali ne možemo da očekujemo da će iz DPS-a i opozicije prihvatiti grešku koju su napravili, ali ono što se sada od njih očekuje jeste da ne opstruiraju ovaj proces i da u parlamentu izaberu sudije zajedno s nama - kaže Božović.
Zvrko smatra da je "ono što bi bilo za očekivati je da se uvaži mišljenje Venecijanske komisije i da se sutkinja Đuranović vrati na svoje radno mjesto".&nbsp;
- Podsjećam da je parlamentarna većina potpisnica zajedničkog dokumenta gdje je dogovoreno da će se uvažiti mišljenje Venecijanske komisije, a ono što je vrlo bitno u tom mišljenju jeste da su prekršene procedure prilikom izbora sudija Ustavnog suda - ističe Zvrko.&nbsp;
Ustavni sud trenutno ima četvoro od ukupno sedam sudija. Nedavno je uslov za penziju stekao sudija Budimir Šćepanović, a do kraja godine to pravo trebalo bi da ostvari i sutkinja Desanka Lopičić.
Parlament je u decembru donio neustavnu odluku o penzionisanju sutkinje Dragane Đuranović, a prije nje penzionisan je i Milorad Gogić, čiji nasljednik još nije izabran.

Zvrko o izboru sudija US: Nezahvalno predviđati kako će se odnijeti dvojac Spajić-Mandić, ako postoji konstruktivan pristup do kraja jula se mogu završiti procedure

Trenutno smo najbliži tome da u pismu Venecijanskoj komisiji (VK) bude sadržan prijedlog pitanja opozicije i prijedlog pitanja vlasti - i da sve to sa prilozima bude dostavljeno već sjutra - saopštio je ministar pravde Bojan Božović koji je zajedno sa advokatom Milošem Vukčevićem pripremio tekst tog dokumenta.
Portal ETV danas je već objavio saznanje da je tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji, koji su tokom posljednja tri dana sastavljali Božović i u ime opozicionih stranaka advokat Vukčević, usaglašen, te da će nakon što ga ujutru potpiše premijer Milojko Spajić biti zvanično poslat na hitno usaglašavanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzahtjev-venecijanskoj-komisiji-salje-se-sjutra-nakon-sto-ga-potpise-premijer-spajic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Da će Venecijanska komisija odlučivati o ustavnosti prestanka funkcije bivšoj sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, odlučeno je 15. marta na sastanku koji je u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori organizovao ambasador Johan Satler. Tada su potpis na sporazum o ovom pitanju stavili predsjednik Pokreta Evropa sad i premijer Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI).&nbsp;
Đuranović je smijenjena u decembru prošle godine na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija nije učestvovala u radu Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
<h2>Hitna procedura</h2>
Božović je, gostujući na Televiziji Vijesti, ustvrdio da su sa Satlerom dogovorili da se tekst VK preda po hitnoj proceduri.
- Nadam se da ćemo za nekih mjesec dana imati odgovor - poručio je on.
Nada se, kako je rekao, i da će sadržati mehanizme kako prevazići ovakvu situaciju, ali i kako da se to ponovo ne desi. On je naveo da je sadržaj adresiran tako da se, prije svega, odnosi na preporuke za zakonodavnu i izvršnu vlast.
<h2>Poteškoće</h2>
Božović je kazao da on i Vukčević nijesu mogli očekivati da će tekst za VK dogovoriti u dva sata.
- Razlog zašto postoje poteškoće je jer ovu situaciju gledamo iz drugačijih uglova. To je sasvim prirodno. Kolege iz opozicije problematizuju formalno pravni nedostatak sjednice Ustavnog suda, sa druge strane - mi to gledamo kao priliku pisma VK da otvorimo problem materijalno pravne prirode koji se odnose na stav 3 člana 154 Ustava - naveo je Božović.
Prilozi koji će ići uz pismo su, kaže, dokumenta koja idu u korist jednoj ili drugoj strani.&nbsp;
- To se odnosi na zapisnik sa sjednice Ustavnog odbora i tako dalje - naveo je Božović.
<h2>Parlamentarna većina obaviještena</h2>
Na pitanje ide li tekst za VK na čekiranje kod parlamentarne većine, Božović je rekao da kolege iz bivšeg Demokratskog fronta (DF) i PES-a načelno obavještava o koracima.
Rekao je da je komunicirao sa Momom Koprivicom iz Demokrata - potpredsjednikom Vlade za politički sistem i pravosuđe, ali i dodao da smatra da je red da o tome bude obaviještena predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović.
Oni, kaže, nijesu stoprocentno usaglašeni, ali jesu blizu njegovih ideja.
<h2>Za politiku DF-a odgovor - Barometar 26</h2>
Na činjenicu da je Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP) i prvi saradnik čelnika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, rekao da neće podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budu dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, ministar Božović je rekao da je to legitimno - ali da na to Barometar 26 daje odgovor.
- Barometar 26 negdje daje odgovor na ta pitanja: identitetska pitanja otvaramo kad zatvorimo pregovaračka poglavlja - rekao je Božović.
<h2>Posredovanje Delegacije EU da bi imali autoritet da nema politike DF-a</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević je ukazao da cijela parlamentarna većina ne podržava Barometar 26.
- Dio parlamentarne većine instistiraju na svojim politikama koje nijesu od juče. Mi smatramo da one ugrožavaju građanski karkter Crne Gore. Najveći problem je što je delegacija EU rekla da te politike moraju biti stavljene sa strane. Nama je ovdje najvažnije da se ne podriva građanski karakter Crne Gore i fokus na evropsku integraciju - naveo je on gostujući na Televiziji Vijesti.
Rekao je da misli da su postigli taj cilj, te da su zbog toga zahvalni delegaciji EU.
On se osvrnuo na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kojem je sporno što je Delegacija EU posredovala između opozicije i vlasti u ovom pitanju.
- Otud odgovor na pitanje gospodina Jakova Milatovića koji se čudi zašto je posredovala Delegacija EU u potpisivanju sporazuma: da bi imali autoritet međunarodne zajednice - da nema politike DF-a dok ne završimo integraciju - podvukao je Rakočević.
<h2>Na Vladi se pominjalo izdavanje Velike plaže na 99 godina</h2>
Na pitanje je li se na Vladi potegnulo pitanje o izdavanju Velike plaže Mohamedu Alabaru, osnivaču Emaar Properties i predsjedniku Igl Hilsa, na 99 godina - Božović je rekao da se to pominjalo. Dodao je da ne može da tvrdi da je to sigurno zakup na 99 godina.
- Najbolja adresa za to je predsjednik Vlade (Milojko Spajić). Na sjednicama Vlade se razgovara o više stvari... &nbsp;99 godina je bila jedna od tema koja se pominjala. Da li će to ostati: najbolje da resorna ministarstva i predsjednik Vlade daju odgovor - naveo je Božović gostujući na Televiziji Vijesti.
Misli, kaže, da nemamo prostora da u ovom momentu izbjegnemo mogućnost da kredibilne investitore imamo u Crnoj Gori.
- Vrlo je bitno da znamo da treba bisere Crne Gore štititi od devastacije. A o vremenskom roku treba uraditi jednu analizu, a onda utvrditi. Nijesam se bavio toliko studiozno tim pitnajem, ali znam da ne bi bio ovo prvi primjer da se tako nešto uradi. Mislim generalno - van Crne Gore - naveo je Božović.
Građani i čelnici Ulicnja, uz Udruženja zakupaca plaža, restorana na Adi Bojani i NVO Ada Bojana duži vremenski period ukazuju da je tenderski postupak za zakup plaža netransparentan, nepravedan i diskriminatorski.
<h2>„Potpuno legitimno“ postavljanje Mikijelja&nbsp;</h2>
Na pitanje zašto je Vlada isprva makla sa dnevnog reda postavljenje direktora Morskog dobra, Spajić na pres konferenciji saopštio postoje procedure za imenovanje koje moraju da budu ispoštovane, a onda održala drugu sjednicu na kojoj je Mladen Mikijelj ponovo izabran - Božović je rekao da je to legitimno.
Mikijelja je predložio ministar prostornog planiranja Slaven Radunović iz bivšeg Demokratskog fronta. Na pitanje je li Mikijelj postavljen na insistiranje te političke frakcije, Božović je ostao pri istom stavu.
- Sve da je tako to je legitimno. Ministar ima pravo da predloži koga misli da je najbolji, Vlada se saglasila i to je to - rekao je Božović.
<h2>Politička trgovina</h2>
Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista (DPS) je na to rekao da se ovo ne dešava prvi put.
- Pitanje je ko je za što time dobio. Zbog toga nema meritokratije - jer tu ne treba da sjedi neko zbog političkih trgovina - ukazao je Rakočević.

Anja Ivanović

Božović: Najbliži smo tome da pismo VK bude sadržano od prijedloga pitanja vlasti i opozicije, nadam se da ćemo odgovor imati za mjesec

Vladajuća većina ne smije da pristane na uslovljavanje opozicije, kazala je poslanica i potpredsjednica Nove srpske demokratije (NSD) Jelena Božović, poručujući da izbor sudija Ustavnog suda neće biti stvar nikakvih pregovora.
Ona je rekla da u Crnoj Gori ne postoji parlamentarna kriza, te da skupštinska većina radi, donosi zakone i redovno sprovodi svoje aktivnosti. 
- Problem postoji samo u redovima DPS od najave osnivanja Anketnog odbora do danas. Dižu buku i bacaju javnosti prašinu u oči ne bi li skrenuli pažnju sa razotkrivanja kriminalnog lavirinta koji će na kraju da dovede do glavnog nalogodavca svih zločina i kriminala u Crnoj Gori, a to je počasni i stvarni predsjednik DPS Milo Đukanović - navela je Božović u saopštenju za medije.
Ona je istakla da DPS ima priliku da se vrati u parlament nakon isteka 15 dana udaljenja sa sjednica i da vladajuća većina ne smije pristati na ucjene koja dolaze iz opozicije.
- Konstantna uslovljavanja očigledno imaju za cilj da destabilizuju i obesmisle rad Skupštine i Vlade. Postoje pitanja koja mogu biti stvar dogovora, ali ne sve i po svaku cijenu jer u tom slučaju uloga većine gubi smisao. Jedno od takvih pitanja je i pitanje sudija Ustavnog suda. Izbor za sudije Ustavnog suda koje sprovodi Ustavni odbor je u toku. Sve odluke koje je Ustavni odbor donio su bile zakonite, a Ustav su prekršile pojedine sudije Ustavnog suda koje su zloupotrebljavajući svoju funkciju neustavno i nezakonito odbili da obavijeste Ustavni odbor da su stekli uslov za odlazak u penziju - dodala je Božović.
Ona je poručila da parlamentarna većina nastavlja dalje i da pitanje izbora sudija Ustavnog suda neće biti stvar nikakvih pregovora niti će, kako kaže, pristati na bilo kakva uslovljavanja.

Božović: Većina ne smije da pristane na uslovljavanja opozicije, izbor sudija neće biti stvar nikakvih pregovora

Skupština opštine Berane juče je, glasovima odbornika koji čine lokalnu vlast, usvojila budžet Opštine projektovan na skoro 16 miliona eura.
Amandman Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS), kojim se traži besplatan vrtić u školskoj 2025-2026. godini za sve predškolce u tom gradu, nije prošao.
Ono što je privuklo pažnju jeste način na koji se glasalo o ovom amandmanu. Glasanje je sprovedeno dizanjem ruku prisutnih odbornika, ali je prilikom prebrojavanja zanemaren uzdržani glas odbornice Nove srpske demokratije Jelene Božović, koja je bila nositeljka liste koalicije "Za budućnost Berana" na lokalnim izborima.
Kako se vidi na snimku sa sjednice, Božović u dva navrata diže ruku na pitanje: "Ko je uzdržan", ali predsjednica lokalnog parlamenta Vida Ivanović, koja takođe dolazi iz redova NSD-a , tretira njen glas kao protiv.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FhNM7lBcadqU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Objavljujem da Skupština sa dva glasa za i 24 glasa protiv i bez glasova uzdržanih nije prihvatila amandman broj 3 - konstatovala je Ivanović.
Iako opredjeljenje Božović po pitanju ovog amandmana ne bi ništa promijenilo, iz Kluba odbornika DPS-a upozoravaju da ovakvi propusti bacaju sumnju na regularnost prebrojavanja glasova i narušavaju demokratski proces odlučivanja.
- Pregledaćemo sve snimke i tražićemo od Službe Skupštine opštine da se neregularnosti isprave i apelovati da se ovakvi skandali više ne ponavljaju - rekao je za Portal ETV šef Kluba odbornika DPS-a Branislav Jokić.
Odbornici DPS-a su na početku jučerašnje sjednice napustili skupštinsku salu, nakon što nije prihvađen njihov zahtjev da se zasijedanje odloži zbog smrti člana porodice jednog od njihovih odbornika.&nbsp;
- Tražili smo na Kolegijumu SO da se odloži sjednica za ponedjeljak, ali naš zahtjev nije prihvaćen. Kao šef Kluba odbornika na početku sjednice sam tražio proceduru i obavijestio da nećemo prisustvovati zasijedanju jer se nije udovoljilo našem zahtjevu, a smatrali smo da bi &nbsp;bilo ljudski da ga podrže predsjednica Skupštine i šefovi odborničkih klubova. Zatim smo izašli iz sale - rekao je Jokić za naš portal.
Budžet Opštine Berane juče su podržali odbornici koalicija Pokret Evropa sad – Socijalistička narodna partija, "Za budućnost Berana", i Demokratske Crna Gora i odbornici Bošnjačke stranke. Odbornici Grupe građana "Zato što volim Berane" bili su protiv.
Takođe, lokalni parlament je juč za potpredsjednicu Opštine izabrao Milosavu Paunović iz redova SNP-a i Boža Premovića iz Demokratske Crne Gore.

Tamara Klikovac

VIDEO: Kad se uzdržani glas Jelene Božović računa kao protiv; Jokić: Skandal koji se ne smije ponavljati

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: jelena-bozovic