Predstava „M kao Morinj“ otvara prostor za hrabro i odgovorno suočavanje crnogorskog društva sa zločinom u logoru Morinj, spajajući umjetnost, dokumentaciju i psihološki rad kako bi podstakla razumijevanje, empatiju i iscjeljenje, kao i spriječila ponavljanje sličnih događaja.
To je saopšteno na pres konferenciji povodom premijere predstave koja će biti izvedena 6. decembra u 20 sati, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, a koja se realizuje u sklopu projekta „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društvenu diskusiju“, koji sprovode nevladine organizacije (NVO) Juventas i Atak.
Programski direktor NVO Juventas, Jovan Bojović, rekao je da projekat, kako mu i naziv nagovještava, ima za cilj da kroz više segmenata ukaže na važnost suočavanja sa prošlošću i potrebu za pomirenjem u Crnoj Gori.
- Kroz umjetnički segment realizujemo predstavu „M kao Morin“, koja na nesvakidašnji način spaja umjetnički izraz sa onim što smo kao tim prikupili tokom pripreme, istorijskim činjenicama, svjedočenjima pojedinaca koji su dali svoj doprinos, kao i studijama i analizama svih dostupnih informacija. Sve to, naravno, upotpunjeno je ključnim elementom, umjetničkim pristupom koji sve ove sadržaje objedinjavan u jedinstvenu cjelinu - kazao je Bojović.
Bojović je iskazao zahvalnost Crnogorskom narodnom pozorištu koje je kao nacionalni teatar prepoznalo značaj ovoga projekta i u kojem će se realizovati premijera 6.decembra sa početkom u 20h, kao i CZK „Vojislav Bulatović Strunjo“ u Bijelom Polju, gdje je igranje predstave zakazano za 16. decembar. Istakao je značaj podrške koju je pružio KIC Budo Tomović u kojem je naš tim realizovao pripremu predstave.
&nbsp;- Očekivali smo da će centri za kulturu iz Boke prepoznati značaj ove teme i podržati premijerno ili drugo izvođenje predstave. Međutim, bilo zbog popunjenosti repertoara ili nedostatka hrabrosti da se javno otvori ova tema, ta podrška je izostala. Neka o tome sudi javnost - zaključio je Bojović.
Dramaturškinja i predstavnica ATAK-a Dragana Tripković smatra da na predstavu neće doći oni koji su odgovorni za zločine u Morinju.
- Oni koji su pozvani da odgovore — izostaće. Neće nas kritikovati oni iz pozorišta, kritika će doći doći sa drugih adresa, iz onih krugova koji se i dalje plaše istine. Kritika i cenzura dolaze od onih koji u sebi nose težinu nedovršenih odgovora I krivice. A naše je — umjetnički, moralno, ljudski — da kažemo ono što jeste, bez manevrisanja i bez straha - istakla je Tripković.
Kazala je da su od februara ove godine počeli intenzivno istraživanje: dokumentacija, sudski spisi, literatura, razgovori sa aktivistima, istoričarima, svjedocima i onima koji su lično pogođeni onim što se u Morinju dogodilo.
- Iz tog složenog, potresnog materijala izdvojila se građa predstave: koncept kao osnova dokumentarističkog pozorišnog jezika koji je osmislio reditelj; moja dramska poema kao način da se istina izgovori umjetnički, pozorišno i bez patetike; i konstelacije kao psihološki alat za direktno suočavanje s onim što se godinama izbjegavalo - pojasnila je Tripković.
Ukazala je i da je Crnogorsko narodno pozorište prepoznalo motive, širinu i neophodnost ove teme i otvorilo vrata kao institucionalni partner.
- Time je jedna državna kulturna institucija pokazala spremnost da se uključi u procese suočavanja sa prošlošću — ne deklarativno, nego djelom. Taj gest je omogućio da naša predstava dobije svoj puni scenski okvir, nakon štro su nas odbili u Kotoru I Tivtu,ali i da CNP potvrdi ulogu ozbiljnog i hrabrog aktera u kulturnom životu Crne Gore - navela je Tripković.
Reditelj Filip Grinvald smatra da pozorište po svojoj prirodi voli da se bavi užasom i da na njega odgovara igrom.
- Međutim, ovdje mi se učinilo da taj užas prevazilazi uobičajene okvire pozorišta. Dragana i ja smo danima razgovarali o tome kako da mu odgovorimo. Smatrali smo da linearna, realistička dramska forma nije dovoljna, posebno zato što su, o čemu će kasnije biti više riječi, i počinitelji i egzekutori, i žrtve i nalogodavci, komšije, majke, svi oni koji su u toj priči učestvovali ili bili zahvaćeni, i dalje među nama. To je i dalje otvorena priča kojoj se ne nazire kraj. Veliko je pitanje kako joj pozorište uopšte može odgovoriti - naveo je Grinvald.
Kazao je da je proces bio neizmjerno bolan, navodeći da vjeruje da će u svom ishodištu biti oslobađajući i iscjeljujući.
- To nam je i bila namjera - dodao je Grinvald.
Glumica Jelena Nenezić kazala je da je proces rada na predstavi bio težak i ljekovit.
- To ćemo znati tek kada sve podijelimo sa publikom i čujemo njihova iskustva. Težak je bio jer smo se suočavali sa traumom koja se prelama kroz čitave generacije. Ljekovit možda zato što nas je podsjetio da se istina ne može graditi bez empatije, razboritosti i međusobnog povjerenja - rekla je Nenezić
Govoreći o predstavi, istakla je da ona istražuje složenu dinamiku odnosa počinitelja, žrtava i svjedoka — ne da bi presuđivala, već da bi pokazala koliko su te uloge promjenjive, međusobno uslovljene i duboko ljudske.
- Ponekad se granica među njima zamagljuje, a ponekad bolno jasno ukazuje na ćutanje koje traje godinama. Naš cilj nije da ponudimo jednostavan odgovor, nego da otvorimo prostor da se o tim ulogama konačno progovori - pojasnila je Nenezić.
Dodala je da predstava ne traži od publike da se svrstava, niti da prihvati unaprijed ponuđeno tumačenje.
- Svako ko tokom gledanja osjeti da se nešto lično odnosi na njega, to čini isključivo na sopstvenu odgovornost. Nadam se da će publika osjetiti tu složenost ne kao teret, već kao priliku za razumijevanje - zaključila je Nenezić.
Glumica Jelena V. Đukić kazala je da sve što poznajemo u životu, i dobro i loše, nekada bilo samo ideja, samo misao, kao da neke misli mogu biti opasne već i u toj početnoj formi.
- Pročitaću jednu od misli koje me, zapravo, najviše plaše. Šta je držalo u stezi krvoločne zvijeri koje se nazivaju ljudima? Taj strah danas dijelim sa vama. A na kraju, dijelim i vjeru da je ovo ipak samo misao koja nije opasna i da se neće pretočiti u ideju - navela je Đukić.
Glumica Azra Mehonjić smatra da se svjetlija budućnost može graditi samo kroz zajedničko suočavanje sa prošlošću, navodeći da pojedinačne države nemaju održiv put ako su dio šire strukture eksploatacije.
- Moramo shvatiti da smo kolonijalizovani, da smo jedna od mnogih država globalnog juga čiji se resursi i ljudi eksploatišu, i da je logor bio dio tog sistema - navela je Mehonjić.
Ukazala je da se neke stvari osjećaju na nesvjesnom nivou.
- Ne treba da osuđujemo iz pozicije sigurnosti i da mislimo kako bismo mi postupili drugačije. Treba da razmišljamo o tome da i danas, pred nasiljem koje nam je pred očima, često ne reagujemo. Ono je uvijek tu, čak i kad se čini dalekim, godinama ili kilometrima - rekla je Mehonjić.
Tijana Vuković, koja je u predstavi bila zadužena za sistemske konstelacije kazala je da je ta metoda najdjelotvorniji pristup za rad sa kolektivnom i transgeneracijskom traumom.
Vuković je objasnila da je u ovaj rad ušla iz svog naučnog interesovanja za raspad bivše Jugoslavije, tražeći terapijske metode koje bi mogle pomoći u obradi kolektivnih tema.
- Dugo se bavim time kako se institucije kulture odnose prema tim traumama i da li umjetnost može biti prostor u kojem terapijske metode dobijaju svoje mjesto. Mnogo se o tome govori, ali je vrlo malo projekata koji to zaista realizuju. Zato smatram da je ovo nešto jedinstveno - navela je Vuković.
Naglasila je da se rad na predstavi ne zasniva samo na faktografiji i svjedočanstvima, pojašnjavajući da se ovdje radi o dubljim procesima.
- Svako od nas nosi ove teme u svojim porodičnim i političkim sistemima. Ne možemo ni zamisliti šta se sve može pokrenuti u pojedincu dok radi s ovakvim sadržajem, pogotovo kada to treba sažeti u sat ili dva scenskog vremena - rekla je Vuković.
Producent Edin Jašarović naglasio je da u društvu postoji diferencijacija koja se prepoznaje na političkom nivou, ali da predstava ne postavlja dihotomiju umjetnost naspram politike, niti ulazi u označavanje progonjenog i progonitelja.
- Ova predstava je priča o umjetnosti i moralu. O tome kako se zločin sprovodi, ko ga omogućava i kakav je to sistem koji bi ga, bez ikakvog problema, mogao ponovo omogućiti - pojasnio je Jašarović.
Smatra da, u odsustvu bilo kakve javne politike u ovoj oblasti, postoji opasnost da se društvo „ponovo i bez većeg otpora“ nađe u sličnim obrascima.
Predstava se realizuje u sklopu projekta „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društveni dijalog“, koji sprovode Juventas i Atak. Projekat se realizuje uz podršku regionalne inicijative „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koju finansira Evropska unija a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj predstave isključiva je odgovornost realizatora i ne odražava nužno stavove finansijera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Predstava „M kao Morinj“ otvara prostor za hrabro i odgovorno suočavanje crnogorskog društva sa zločinom u logoru Morinj

Predstava ,,Naličje” je na 65.Internacionalnom festivalu MESS ispraćena aplauzom i ovacijama sarajevske zahtjevne publike, što potvrđuje da je to jako dobra predstava za koju očekuju nagradu, rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, glumica Jelena Nenezić.
Predstava ,,Naličje” autorski projekat reditelja Borisa Liješevića izvedena je je pri tri noći na Velikoj sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u okviru takmičarske selekcije 65. Internacionalnog teatarskog festivala MESS.
Publika je nakon izuzetnog izvođenja nagradila ansambl dugotrajnim aplauzom i velikim ovacijama, a nakon predstave, kaže Nenezić, ljudi su ostali da komuniciraju sa glumcima.&nbsp;
- Imali su potrebu da razmijene sa nama iskustvo koje su doživjeli tokom predstave i da nas pitaju o cijelom procesu. Predstava živi za taj svoj festivalski život, što je jako bitno, ovo je već treći festival, neću biti skromna i reći ću da očekujemo nagrade. Mislim da imamo jako dobru predstavu, publika to potvrđuje, sarajevska publika je zahtjevna i jako dobra publika. Osjećali smo tokom cijelog izvođenja uzdržane reakcije, a na samom kraju njihov aplauz je pokazao oduševljenje, a ne oduševljenje spektaklom, jer ta predstava nije spektakl, ta predstava je dosta teška, tamna, prikazuje sve ono što mi živimo a nijesmo imali hrabrosti da ogolimo sve ono o čemu se baš tako otvoreno i ne govori- rekla je Nenezić.
Vjeruje da će predstava dugo živjeti, što je, kako kaže, najbitnije za glumce i za Crnogorsko narodno pozorište.
Kaže da je taj autorski projekat Borisa Liješevića glumcima dao slobodu da učestvuju u stvaranju predstave ,,Naličje”.
- Svako od nas je donio ono što ga tišti i temu smo nekako sami otvarali, on je to uspio kao sjajan reditelj da sve to objedini, sve te teme kroz jednu priču, a publika je to prepoznala i to je možda najveća satisfakcija za sve nas. Bilo je jako teško i bolno nakon procesa suočavati se svim onim što nas istinski boli i nijesmo znali kako će publika reagovati, nijesmo kalkulisali, ali nam je bilo stalo da sve te manipulacije, na svim nivoima koje se događaju, ogolimo i prikažemo, i lice i naličje svakodnevice, a to svi nekako čini mi se živimo- zaključila je Nenezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtwC6f6I1DNg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nenezić: Ogolili smo manipulacije koje se događaju, prikazali smo lice i naličje svakodnevice

U emisiji Srećan dan na Televiziji E, od devet do 11 sati, spajaju se umjetnost, emocije i svakodnevne teme. Nakon velikog uspjeha na sarajevskom MESS festivalu, gošća Jelena Nenezić govori o predstavi „Naličje“ i najavljuje novu predstavu CNP-a.
Kroz temu empatija kroz slušanje, komunikološkinja Marija Todorović Tatar objašnjava koliko pažljivo slušanje može smanjiti konflikte i povećati razumijevanje - u partnerskim odnosima, prijateljstvima, ali i u svakodnevnim razgovorima.
U Srećnom danu postavljamo i pitanje kako pronaći sreću u vremenu poskupljenja, te na koji način rast cijena utiče na našu svakodnevicu i raspoloženje.
Za kraj emisije i posljednji dan radne sedmice - dobra energija i muzika: Taško Ademović donosi muzički ritam za srećan dan.

1250x600

Srećan dan na TV E: Nenezić najavljuje novu predstavu CNP-a, Todorović Tatar objašnjava koliko pažljivo slušanje može smanjiti konflikte

Glumica Jelena Nenezić podijelila je sa nama šta je najviše veže za djetinjstvo, koje uspomene pamti i čija ljubav je bila najveća.&nbsp;
Sve uspomene iz djetinjstva vode ka babi i đedu.
Pogledajte:
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDM21nCCIhYQ%2F%3Figsh%3DMTN3d3ZmOHJ4OGd1MA%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Glumica Jelena Nenezić o tome šta je najviše veže za djetinjstvo, uspomenama i čija ljubav je bila najveća

Naličje je predstava &nbsp;koja je u biti &nbsp;realna slika svakodnevice, sa kojom su &nbsp;se glumci hrabro suočili i pokazali sopstveno i lice i naličje - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, glumica Jelena Nenezić.
Predstava Naličje je potpuno realna, kaže Nenezić, &nbsp;jer sve teme koje živimo su u toj predstavi prikupljene i, dodaje ona, hrabro i temeljno uz suočavanje &nbsp;sa svakodnevicom i običnom čovjekom.
&nbsp;- Cijeli proces smo krenuli od sebe ka drugima, što je bilo jako produktivno. I shvatili smo da moramo ići do kraja, da je ovo predstava o svim onim temama koje mi želimo da nekako stavimo u drugi plan ili da stavimo pod tepih, i shvatili smo da zaista više nemamo vremena za to, da sve to moramo otvoriti na neki način. Prije svega, olakšati sebi, a onda i drugima. Desila se katarza svima nama, čini mi se pojedinačno, koliko sam pričala sinoć sa kolegama, a dešava se i publici. Nije samo da jedan čovjek reaguje i prepoznaje sve to, nego se suočavamo hrabro sa ovom realnošću, koja je takva kakva jeste, a šta nas čeka ne znamo i to jedino pitanje posle predstave - rekla je Nenezić.
Prvi put radi sa rediteljem Borisom Liješevićem, objašnjava Nenezić, i baš se radovala što će proći kroz proces o kome je slušala od kolega koliko je to, kako kaže, kreativan proces i koliko daje glumcima slobodu da dopru do sopstva.
- Proces je počeo najjednostavnije moguće! Ja imam tu jednu situaciju, on nam je postavio i onda rekao ,, ajmo sad od ovog jezgra da napravimo svi zajednički priču”. I onda je krenulo, onako kako Boris radi, ispovjedno, svako od nas je otvorio sebe i rekao koje su i traume i sa čim se mi borimo svakodnevno i onda smo tako počeli da taj mozaik slažemo. Tu su i dramaturzi bili i pomogli, i dao nam je slobodu da kreiramo zajedno sa njima, on nas je tako nepretenciozno, plemenito, nježno, prepoznavao to u svima nama, i lice i naličje, kako bi to u sebi ogolili i došli do publike, da i publika to prepozna u sebi. Hrabro smo se suočili, nije bilo jednostavno u tom smislu, baš se onako otvoriti, ali naš ansambl je kroz ovaj projekat, na šta sam izuzetno ponosna, jer sam oduvijek vjerovala u to, naš ansambl je pokazao da mi jesmo tim i da ljubav pobjeđuje - istakla je Nenezić.
U predstavi igra tužiteljku, podsjeća Nenezić, ženu koja je korumpirana,te kaže da bi bilo dobro da svi političari gledaju predstavu, &nbsp;&nbsp;a pravo stanje stvari, kako je odigrana i predstava i uloga, dodaje ona, je repriza.
&nbsp;- Kad nešto voliš onda uvijek nađeš prostor da sebe nahraniš onim najpozitivnijim. Ja se ne umijem srediti samo onda kad imamo reditelja koji nam uzima dušu i to baš onako na slamčicu…Ja nikad nijesam tolerisala nevaspitanje, prije svega, a ima ih koji su jako nevaspitani, ima ih koji su izuzetno grubi, koji na raznorazne načine pokušavaju da dopru do onoga što je u vama, vama se obično biće opire. Ja sam više puta reagovala u trenucima kada prelaze granice pristojnosti i kad to ulazi u nekakav privatan dio, e tu reagujem, i etiketirana sam, upravo od strane takvih, da sam konfliktna, samo zato što sam sebe branila od takvih. Evo ja trajem i dalje i imam jako dobru komunikaciju sa rediteljima &nbsp;koji vam daju vjetar u leđa, koji vas razumiju i koji stvaraju sa vama zajednički, i obično ti projekti traju najduže - zaključila je Nenezić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCDH5P1hDy2w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nenezić: Naš ansambl je pokazao da mi jesmo tim i da ljubav pobjeđuje

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sniježna idila na Žabljaku

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević kazao je da je kanal Mareze, na mjestu gdje je postavljen pontonski most, od danas ponovo prohodan.
Spalević je poručio da je današnjim obilaskom kanala Mareza nakon uklanjanja prepreka na mjestu gdje je sada privremeno postavljen pontonski most, kanal ponovo prohodan.
- Glavni grad će dovesti kanal u potpunosti u njegovu osnovnu i namjensku funkciju- , napisao je na svom Instagram profilu Spalević.
Podsjetio je da je kanal na tom mjestu juče bio potpuno neprohodan, te da danas voda slobodno protiče.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTXg-W2DfW6%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ponovo funkcionalan kanal Mareze

Posljednji kurdski borci povukli su se iz sirijskog grada Alepa, nakon što je rano jutros objavljen sporazum o prekidu vatre.
&nbsp;Čelnik Kurdom predvođenih Sirijskih demokratskih snaga (SDF), Mazloum Abdi, izjavio je da je uz međunarodno posredovanje postignut dogovor kojim je osigurana sigurna evakuacija „mučenika, ranjenika, zarobljenih civila i boraca” iz grada.
Prema izvještajim lokalnih medija, autobusi koji su prevozili posljednje pripadnike kurdskih SDF-a viđeni su kako napuštaju većinski kurdsku četvrt Sheikh Maqsoud.
Najnoviji sukobi u Alepu započeli su ranije ove sedmice, nakon što su pregovori o integraciji Kurda u novu sirijsku vladu zapeli u "slijepoj ulicu", piše N1.
&nbsp;U najnovijem talasu nasilja poginulo je najmanje 12 osoba, a desetine hiljada civila bili su prisiljeni napustiti svoje domove i pobjeći iz četvrti Sheikh Maqsoud i Ashrafieh.Sirijska vojska granatirala je to područje u srijedu poslijepodne, nakon što je četvrti proglasila „zatvorenim vojnim zonama”, kao odgovor na, kako tvrdi, napade naoružanih grupa u tom području.
&nbsp;Prekid vatre proglašen je ranije ove sedmuce ali su kurdske snage odbile napustiti posljednje uporište u Sheikh Maqsoudu prema tadašnjem dogovoru.

Tag: jelena-nenezic