Direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Marinela Đuretić i izvršna direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovana Janjušević potpisale su danas Memorandum o razumijevanju kako bi kroz zajedničke aktivnosti i dobre prakse uz korišćenje inovativnih modela i metoda u narednom periodu radili na jačanju i podizanju svijesti, ali i unaprijeđenju sistema zaštite prirode i biodiverziteta, saopšteno je iz JP Nacionalni parkovi.
Poseban dio ovog Memoranduma odnosi se na saradnju u vezi sa implementacijom projekta “Povratak na tradicionalne prakse korišćenja zemljišta na vlažnim livadama Skadarskog jezera” i ostalih planiranih projektnih aktivnosti.
- Naša saradnja sa CZIP-om je dugogodišnja imajući u vidu niz aktivnosti i projekata koje zajednički realizujemo kako u parkovima, tako i u PP Ulcinjska Solana čiji smo privremeni upravljači. Ovaj dokument je samo potvrda da smo na dobrom putu i da nastavljamo da jačamo naše partnerstvo sa ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite prirode i biodiverziteta- kazala je Đuretić.
Kroz ovu saradnju biće realizovana i organizacija zajedničkih aktivnosti kako bi ojačali kapacitete relevantnih zainteresovanih strana za adekvatno sprovođenje propisa u oblasti zaštite prirode od invazivnih vrsta, radili na održivom upravljanju, održivom razvoju, informisanju, povezivanju, ali i blagovremenoj razmjeni informacija između partnera.
- Drago nam je što ovaj Memorandum potpisujemo sa upravom JPNPCG koju smo prepoznali kao posvećenu upravo onim ciljevima koje baštini i naša organizacija, a to je zaštita i unaprijeđenje stanja u oblasti biodiverziteta i prirode Crne Gore. Centar za zaštitu i proučavanje ptica je implementacioni partner projekta ”Povratak na tradicionalne prakse korišćenja zemljišta na vlažnim livadama Skadarskog jezera” i smatramo da samo zajedničkim aktivnostima možemo pripremiti koncept za efikasno očuvanje ovih područja od invazivnih vrsta- poručila je Janjušević.&nbsp;
Projektom ''Povratak na tradicionalne prakse korišćenja zemljišta na vlažnim livadama Skadarskog jezera'', u okviru IUCN-ovog RESCOM programa, predviđeno je mapiranje invazivnih vrsta biljaka (Amorpha fruticosa, Ailanthus altissima i druge) na 250 ha na Skadarskom jezeru, uz aktivnosti suzbijanja ovih vrsta, mehaničkim košenjem selektovane parcele. Takođe, u cilju kontrole invazivnih vrsta, planirano je i doniranje 6 autohtonih grla stoke stočarki ili stočaru koji će se obavezati da doniranu stoku vode na ispašu na odabranu lokaciju.
JPNPCG i CZIP sarađuju sa brojnim partnerima u Crnoj Gori u cilju zaštite, promovisanja, održivog razvoja najvrijednijih područja zemlje kako bi podigle efikasnost zaštite biodiverziteta na veći nivo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

NPCG i CZIP: Unaprijeđenje zaštite biodiverziteta zajednički cilj

Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) upozorili su posjetioce planina Lovćena, Durmitora, Prokletija i Biogradske gore, na mogućnost susreta sa medvjedima.
Kako su objasnili, medvjedi su u fazi razmnožavanja, što podrazumijeva njihovo aktivnije kretanje i osjetljivost na uznemiravanje.
Savjetovali su da se prilikom takvog susreta treba što prije udaljiti - bez naglih pokreta, trčanja, bez penjanja na drvo ili fotografisanja.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i otpad u prirodu, jer to privlači medvjeda koji je snalažljiv svaštojed i brzo pronalazi dostupne izvore hrane - naveli su iz NPCG.
Da ove godine medvjeda ima više nego ranije, pokazuju i prijave napada na stoku, pčelinjake i voćnjake od strane mještana seoskih područja na sjeveru Crne Gore.
To za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđuje i predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore Nikola Marković.
- Uvijek je toga bilo, ali ne u ovolikoj mjeri. Ovo je neuobičajena pojava ne samo na tlu Crne Gore nego i u regionu, da medvjedi prilaze kućama i čine štetu - rekao je Marković.
Jovana Janjušević, direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) koji se bavi i očuvanjem krupnih zvijeri, ocjenjuje za RSE da je učestalost pojave medvjeda posljedica klimatskih promjena.
Kako kaže, suša je prouzrokovala da je hrane veoma malo.
- Zato se medvjedi spuštaju na lokacije gdje mogu naći hranu, a to su uglavnom naseobine ljudi. Drugi problem je što stanovništvo napušta ruralna područja i samim tim se širi radijus kretanja medvjeda i drugih divljih životinja - istakla je ona.
Za medvjede koji čine štetu gazdinstvima ili predstavljaju opasnost za ljude postoji plan za odstrijel, kako je za RSE saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
- Posebno u slučaju napada na čovjeka, može se odobriti interventni odstrijel - navodi Ministarstvo.
<h2>Napadi medvjeda</h2>
Tokom prošle godine, Ministarstvo je evidentiralo 51 slučaj štete koju je počinio medvjed – 26 na pčelinjacima, a 25 nad domaćim životinjama.
Godinu ranije bilo je 60 napada medvjeda.
Početkom ove godine na udaru je bila krupna stoka u selima oko Nikšića, zbog čega su mještani tražili da država reaguje. U tom kraju, u aprilu, grupa lovaca je usmrtila medvjeda - četvorica su uhapšeni i protiv njih je podnijeta krivična prijava.
Mještani su protestovali zbog hapšenja lovaca, tvrdeći da su ubili medvjeda koji je "sijao strah u više sela i usmrtio desetine krava".
A pojava većeg broja medvjeda u selima u okolini Plužina na sjeveru Crne Gore uplašila je roditelje koji su zbog toga pratili djecu do škole. Slično je bilo i u selima udaljenim nekoliko kilometara od Bijelog Polja.
U novembru prošle godine, medvjed je napao lovca, koji je preživio ali sa teškim povredama.
<h2>Medvjedi u potrazi za hranom</h2>
Čelnik crnogorskih lovaca Nikola Marković kaže da je medvjed najveći evropski predator i da se prema procjenama hrani 80 posto biljkama, a 20 mesom.
- Jedino sredstvo zaštite planinara i turista od medvjeda je biber sprej koji nije dozvoljen za nošenje. Za sada nije bilo prijava napada na planinare, za razliku od štete koju prave stočarima - kaže Marković.
Jovana Janjušević iz CZIP kaže da bi Ministarstvo trebalo da edukuje mještane ruralnih područja da ne ostavljaju stoku samu u šumi, bez pasa čuvara ili druge vrste zaštite.
- Zbog toga nemamo niti jedan slučaj da je Ministarstvo nadoknadilo štetu od napada medvjeda na stoku. Ne zato što država ne želi, nego zato što ljudi nisu uradili sve što je u njihovoj moći da do napada ne dođe - rekla je Janjušević.
Janjušević kaže da je veliki problem bacanja klaničnog i komunalnog otpada blizu seoskih kuća što privlači medvjede.
<h2>U kojim slučajevima je dozvoljen odstrijel?</h2>
Nikola Marković navodi da Lovačko društvo nije odstrijeljivalo jedinke medvjeda, jer je za tako nešto potrebna dozvola Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
- Kada država donese odluku da se to uradi, mi ćemo uraditi ono što bude odobreno zakonom. Inače zakon onemogućava odstrijel jedinki - kazao je on.
A o tome kada je moguć odstrijel Jovana Janjušević kaže da imaju Interventni tim za krupne zvijeri.
- U krajnjem slučaju jedinka se uspava i dislocira. Ukoliko bi se ta jedinka ponovo vratila i pravila probleme, tek se tada radi odstrijel, ali se ta odluka donosi na višem nivou i mora biti naučno utemeljena - rekla je Janjušević.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da zahtjev za odstrijel podnosi korisnik lovišta u pisanom obliku, uz potrebnu dokumentaciju.
- Ako ministarstvo prihvati zahtjev, izdaće odobrenje koje precizira trajanje akcije, ko je može sprovesti i šta preduzeti da bi se uklonila tačno određena jedinka koja izaziva probleme - navode iz Ministarstva.
Naglašavaju i da se odstrijel mora izvesti u dogovoru s članom Interventnog tima.
<h2>Zaštićena vrsta u Crnoj Gori</h2>
Zakonom o divljači i lovstvu Crne Gore, trajnom zabranom lova zaštićena je mečka sa mečetom do dvije godine starosti, dok je odraslog mužjaka moguće loviti u sezoni tokom oktobra.
Prema podacima Ministarstva u Crnoj Gori ima oko 420 jedinki mrkog medvjeda koji obitavaju na oko 420.000 hektara uglavnom na sjeveru države.
Posljednjih dvadeset godina nije bilo odstrijela medvjeda u Crnoj Gori, osim u pojedinačnim slučajevima krivolova.
Crna Gora je ratifikovala Bernsku Konvenciju o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa čime se obavezala na zaštitu mrkog medvjeda.
Konvencija zabranjuje iskorišćavanje i ugrožavanje njihovih staništa.
<h2>Obilježavanje medvjeda - evropski projekat</h2>
Kako bi kontinuirano pratili kretanje i ponašanje medvjeda, te radi bolje zaštite njegovog staništa, stručni tim CZIP je 10. juna u Parku prirode Piva uhvatio i sa satelitskom ogrlicom obilježio medvjeda.
- Na osnovu toga treba da utvrdimo ekološke koridore koji su neophodni za održanje te populacije. Tako smo zabilježili da je medvjed za ovih nekoliko dana, sedam puta preplivao rijeku Taru - kaže Jovana Janjušević.
Nazvali su ga Aleksandar.
Ona kaže da planiraju da u septembru uhvate i označe još jednog medvjeda.
Projekat obilježavanja medvjeda finansira Evropska unija i sprovodi se u saradnji sa Slovačkom, Bugarskom, Rumunijom i Srbijom.
Na pojačano prisustvo medvjeda upozorila je početkom juna i policija Kosova, navodeći da su locirani u blizini sela u opštini Štrpce na granici sa Sjevernom Makedonijom.

1084x550

Marković: Neuobičajena pojava da medvjedi prilaze kućama i čine štetu; Janjušević: Učestalost njihove pojave posljedica klimatskih promjena

Poslanicima nudimo rješenje - a to je da se ovaj sporazum ne usvoji u ovakvom obliku, nego da se o tome vodi stručna javna rasprava, da se uključe stručnjaci iz Evropske unije - poručila je izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković na performansu ispred Skupštine uoči sjednice na kojoj bi trebalo da bude usvojen zakon o potvrđivanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Građani i predstavnici NVO sektora su na ulaz u Skupštinu razvili transparent sa natpisom "Čast i bruka žive dovijeka", a na kojem su fotografije poslanika većine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603120616_3cf57b14fb7ce4c9b22c7193cd0fb2a7dbc914da3d741e66f1bc04f3b0bfdf10.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250603120616_3cf57b14fb7ce4c9b22c7193cd0fb2a7dbc914da3d741e66f1bc04f3b0bfdf10" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="transpsaernt"> </figure>  Ćalović-Marković je poručila da je ova odluka trebalo da bude donijeta 16. aprila, kada je premijer Milojko Spajić rekao da se pošto-poto mora usvojiti, jer će nastati katastrofalne posljedice.&nbsp; - Imali smo više od mjesec i po da Vlada organizuje bilo koju ozbiljnu javnu raspravu na ovu temu, da čujemo bilo koji argument zbog čega treba usvojiti ovaj sporazum. Umjesto toga čuli smo samo dodatne kritike - pvenstveno iz Evropske unije, i to sa više adresa iz EU, kritike od stručnjaka u Crnoj Gori, kao i kritike od crnogorskih institucija - ukazala je Ćalović-Marković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060312068_faff4b0d83ce5782542a01bc403f42063feeb1c06943d170ca2a48688aacd2ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060312068_faff4b0d83ce5782542a01bc403f42063feeb1c06943d170ca2a48688aacd2ea" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="vanja"> </figure>  Podsjetila je na Agenciju za zašititu konkurencije koja je rekla da ovaj sporazujm može imati ozbiljne posljedice i da je trebalo da bude konsultovana, podsjeća i na Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) koja je rekla da postoji problem sa Zakonom o lobiranju i način na koji se došlo do ovog sporazuma, te upozoravala na transparentost. &nbsp;- Podsjetiću na strukovna udruženja i profesore koji su ukazali na brojne soorne odredbe, kao i na to da Vlada ni u jednom trenutku nije bila spremna da organizuje raspravu - dodala je Ćalović-Marković. Poslanicima, kako je rekla, nude konstruktivno rješenje, a to podrazumijeva da se ovaj sporazum ne usvoji u ovakvom obliku - nego da se o tome vodi stručna javna rasprava. - Da se uključe stručnjaci iz EU, ako ima problema - a mislimo da imamo - da se uklone, a ako nema problema - kao što oni tvrde - to će se pokazati u javnoj raspravi - istakla je ona. Od 17. aprila, kako dodaje, samo imamo izbjegavanje javne rasprave, nemamo nijednog poslanika ni premijera koji o tome govore, a govorili su da je ovo istorijski sporazum.&nbsp; - Zašto su sad svi zaćutali. Pozivamo poslanike da prestanu da prave sitne političke trgovine, nego da se zauzmu za javni interes da ovaj sporazum bude predmet rasprave stručnjaka i u njega ugrade antikorupcijske klauzule i klauzule koje će spriječiti pranje novca i uništavanje prirode. Nadamo se da će pobijediti savjest - poručila je Ćalović Marković. <h2>Nijesmo prodavci sapuna i šampona</h2> Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica je rekla da je danas dan kada će poslanici ući u istoriju kao heroji ili izdajnici. - Velika plaža, Sinjajevina i Buljarica nijesu vama ostavljene u prćiju. Crna Gora nije destinacija za pranje novca, već je ovo pravna država - poručila je Janjušević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603120616_77c84228c4f1c059d9de88cde3bbe49a2ab193ff8694f3c138befcaaff3a83c8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250603120616_77c84228c4f1c059d9de88cde3bbe49a2ab193ff8694f3c138befcaaff3a83c8" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Jovana J"> </figure>  Poručila je poslanicima da ovo nije vaša đedovina da je preprodajete. - Naše plaže nisu vaše da ih beskrupulozno iznajmljujete, zakone da zaobilazite, a Ustav da gazite. Struka i nauka se neće ugasiti. Riječi nećemo mijenjati za Alaborave kvadrate - Istakla je Janjušević. Nijesmo, kaže, prodavci sapuna i šampona kako nas doživljava investitor. - Ovo nije igrica monopola. Ne želimo nikad više da se sporazumi donose iza zatvorenih vrata, ovo je zemlja u kojoj je priroda izgubila svako pravo glasa, ali njeni građani su i dalje glasni - rekla je Janjušević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603110656_89eccf98801d88e2088bb01008079f8e64c751c046c6c035253eb4136ca66d4c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250603110656_89eccf98801d88e2088bb01008079f8e64c751c046c6c035253eb4136ca66d4c" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Počinje protest"> </figure>  Zato, kako dodaje, ako poslanici ikako poznaju čojstvo i junaštvo, sada je vrijeme da to pokažu radi dobra svih nas.&nbsp; - Čojstvo znači štititi što pripada svima, a junaštvo stati pred moćnike i reći ne može. U pamet se poslanici - poručila je Janjušević. Nevladine organizacije će na performansu još jednom pozvati poslanike da glasaju u javnom interesu i odbace pomenuti Zakon.&nbsp; Današnji performans organizuju Mreža za afirmaciju nevladinog sektora - MANS, Green Home, Centar za zaštitu i proučavanje ptica - CZIP, Centar za građansko obrazovanje - CGO, Fidelity Consulting, KANA/ko ako ne arhitekt, Bankwatch Network, Biciklo.me, Dr Martin Schneider-Jacoby Assoc. -MSJA. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore - CIN-CG, Mogul -Ulcinj, Expeditio. Oni su više puta protestovali pozivajući parlamentarnu većinu da ne usvajaju predloženi zakon, a neki od njih su čak uzeli učešće i na skupštinskim odborima gdje su podrobno obrazložili razloge zbog kojih se protive njihovoj namjeri. - Pozivamo vas da donesete odluku u skladu sa interesima građana koje predstavljate i zaštitite budućnost Crne Gore tako što ćete glasati protiv Sporazuma. Ova odluka nije samo pitanje ekonomskog razvoja. Radi se o budućnosti građana, očuvanju životne sredine, transparentnosti odlučivanja, vladavini prava i evropskom putu Crne Gore - poručili su oni prošle sedmice. I tada naveli da je taj Sporazum izazvao veliku zabrinutost među građanima i civilnim društvom, kao i predstavnicima Evropske unije. - Vaša je dužnost, kao predstavnika građana, da odluke donosite transparentno, odgovorno i u skladu sa interesima građana. Stoga očekujemo da pažljivo razmotrite argumente protiv usvajanja ovog Sporazuma - navodi se u njihovom pismu. Kao jedan od razloga navodi se da se odluke o lokacijama za infrastrukturne i turističke projekte donose bez preciznih i transparentnih informacija, što znači da građani širom Crne Gore mogu biti direktno ugroženi gubitkom svoje imovine. Odluke koje će trajno uticati na živote ljudi širom države ne mogu se donositi bez neophodnih podataka. - Predloženi Sporazum omogućava proglašenje javnog interesa bez jasnih kriterijuma, što povećava rizik od zloupotrebe eksproprijacije. Građani mogu izgubiti imovinu po nepravedno niskim cijenama, uz dugotrajne sudske postupke i mogućnost prisilnog iseljavanja sa lokacija koje investitori izaberu - istakli su ranije u NVO sektoru. Predloženi pristup razvoju dovešće do, kako su rekli, stvaranja zatvorenih, ekskluzivnih enklava za bogate, dok će ostatak stanovništva biti ekonomski i socijalno marginalizovan. Posljedica će biti dalja emigracija mladih i povećanje osjećaja nepravednog i neravnomjernog razvoja kod građana. - Izgradnja stanova namijenjenih bogatim stranim državljanima izazvaće dodatno povećanje cijena nekretnina i troškova života. Za većinu naših građana takvi turistički kapaciteti će biti nepristupačni. Turistička sezona kratko traje, a visoki troškovi života ostaju tokom cijele godine - smatraju NVO i aktivisti. Odluke se donose bez, kako se dodaje, prethodno izrađenih i usvojenih planskih dokumenata. Investitorima se pruža sloboda da odlučuju gdje će graditi, šta će graditi i kakve će posljedice imati njihovi projekti na život lokalnih zajednica i životnu sredinu. To ugrožava mogućnost održivog razvoja i očuvanja biodiverziteta. - Država nema finansijskih sredstava za infrastrukturu koju se obavezala da izgradi u skladu sa Sporazumom. Ukoliko država ne ispuni te obaveze, građani će platiti visoke penale investitoru. Čak i u slučaju raskida Sporazuma, država ostaje dužna dovršiti sve započete projekte, što dodatno ugrožava finansijsku stabilnost - ukazali su oni. Odluka o tom Sporazumu donešena je, kako su ukazali, daleko od očiju javnosti, bez javne rasprave i uz kršenje demokratskih principa odlučivanja. Ovo je, kako su pored ostalog poručili, u direktnoj suprotnosti sa obećanjima nove vlasti da ključne odluke neće donositi u tajnosti i bez učešća građana. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnvo-i-aktivisti-pozvali-poslanike-da-glasaju-protiv-sporazuma-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jasmina Beharovic

1250x600

Ćalović-Marković: Vlada imala više od mjesec da organizuje ozbiljnu javnu raspravu, poslanici da ne usvoje sporazum u ovakvom obliku

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Podgorica: Uhapšene tri osobe osumnjičene za krađu električnih aparata, djelova računara i alkohola

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: jovana-janjusevic