Dio Kakaricke gore u Podgorici sjutra će potencijalno biti bez vode osam sati zbog najavljenih radova na elektrodistributivnoj mreži.
Kako je saopštio “Vodovod i kanalizacija”, moguće je da vode neće biti u terminu od devet do 17 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dio Kakaricke gore sjutra potencijalno bez vode osam sati

Više državno tužilaštvo je ocijenilo da u predmetu koji je formiran zbog prijave da je lice koje se nalazilo na liječenju u JU “Kakaricka gora, tamo i konzumiralo kokain”, nema elemenata za krivično gonjenje.
Više državno tužilaštvo u Podgorici je, odgovarajući na pitanja Portala ETV, kazalo da je u predmetu formiranom povodom informacije da je u JU „Kakaricka gora“ lice koje se nalazilo u toj ustanovi u toku liječenja konzumiralo opojnu drogu kokain, preduzelo sve mjere i radnje neophodne za utvrđivanje svih relevantnih činjenica i okolnosti od značaja za rasvjetljavanje predmetnog događaja.
- Nakon saslušanja svjedoka i prikupljanja svih potrebnih podataka i dokumentacije, tužilaštvo je izvršilo analizu kompletnog činjeničnog stanja, te ocijenilo da nije bilo osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kojeg lica zbog bilo kojeg krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - kazali su Portalu ETV iz Višeg tužilaštva u Podgorici.
Uprava policije je, u februaru prošle godine objavila da je, povodom upotrebe psihoaktivnih supstanci u JU „Kakaricka gora“ zbog čega su udaljena četiri klijenata, izuzela brojnu dokumentaciju iz te ustanove u decembru 2023. godine, prikupila obavještenja od više osoba idostavila Višem državnom tužilaštvu na ocjenu i mišljenje.
<h2>SLUČAJ IZ 2023. GODINE</h2>
Podsjetimo, cijelu priču o ovom slučaju pokrenuo je 2023. šef Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković, koji je u Skupštini Glavnog grada inicirao smjenu direktora te javne ustanove Marka Čađenovića i kompletnog Savjeta ustanove koji ga je za tu funkciju i odabrao.
“Bolesti zavisnosti su problem čitavog društva, na čelo ustanove mora biti neko sa kredibilitetom i sposobnostima da se sa svim izazovima nosi na adekvatan način. Moramo biti svjesni važnosti te ustanove za naš grad, ali i državu, jer je to jedina ustanova toga tipa u Crnoj Gori”, kazao je tada Mašković.
Direktorica NVO “Moja šansa je tvoja šansa” Tanja Nuculović kazala je tada da su obavijestili direktora te ustanove, ali da od njega odgovor nijesu blagovremeno dobili.
“Na osnovu dobijenih informacija, nedavni događaj je potpuno očekivan, a sreća je što je sve završeno bez smrtnih ishoda. Zanima me da li se uzima legitimacija posjetilaca klijenata ‘Kakaricke gore’. Nejasno je kako je unešena droga i je li slučaj prijavljen policiji. Interesuje me i jesu li kamere zabilježile koliko su klijenti boravili u službenim prostorijama”, rekla je Nuculović.
Sve vezano za dešavanja oko JU Kakaricka gora bilo je turbulentno.
Konferenciju za medije odbornika Maškovića iz marta prošle godine u Skupštini Glavnog grada obilježio je incident, kada je zaposlena u ustanovi za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci “Kakaricka gora” Đurđina Turković, upala na pres i onemogućila izlaganje Maškoviću. Glavni grad podnio je prijavu protiv zaposlene u ustanovi “Kakaricka gora” zbog ometanja izlaganja Maškovića.
<h2>SKANDAL - Otkrivanjem identiteta korisnika JU „Kakaricka gora“ Marko Čađenović prekršio Zakon o ličnim podacima</h2>
Podsjetimo, Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) utvrdila je prošle godjen da je direktor JU Kakaricka gora Marko Čađenović prekršio Zakon o zaštiti podataka kada je tokom gostovanja na jednoj televiziji objelodanio identitet dvije osobe koje su bile hospitalizovane u toj ustanovi.
Čađenović je to učinio saopštavajući njihova imena, dužinu boravka u JU Kakaricka gora, te ishod liječenja.
“Članom 9 stav 1 t. 1 i 9 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti definisano je da su lični podaci sve informacije koje se odnose na fizičko lice čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi neposredno ili posredno, a naročito pozivanjem na ličnu identifikacionu oznaku ili jednu ili više karakteristika koje su specifične za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili društveni identitet tog lica. U istom članu pod takom 7 Zakona definisano je da su posebne kategorije ličnih podataka lični podaci koji se odnose na rasno ili etničko porijeklo, političko mišljenje, vjersko ili filozofsko uverenje, članstvo u sindikalnim organizacijama, kao i podaci koi se odnose na zdravstveno stanje ili seksualni život. Istim članom pod tačkom 2 ovog Zakona definisano je da je obrada ličnih podataka radnja kojom se automatskim putem ili na neki drugi način lični podaci prikupljaju, evidentiraju, snimaju, organizuju, čuvaju, povlače, koriste, vrši uvid u njih, otkrivaju putem prenosa, objavljuju ili na neki drugi način čine dostupnim, svrstavaju, kombinuju, blokiraju, brišu, uništavaju, kao i bilo koja druga radnja koja se vrši na ličnim podacima”, navodi se, između ostalog, u rješenju AZLP.
AZLP je konstatovala da je Čađenović odgovoran za objavu ličnih podataka bivših korisnika JU Kakarica gora na osnovu kojih se može utvrditi njihov identitet (ime i prezime korisnika, njihovog zdravstvenog stanja, kao i vrijeme kada su bili korisnici usluga).

Miraš Dušević

Za kokain u JU “Kakaricka gora” niko nije odgovoran

Do prije dva sata u Doljanima i dijelu Kakaricke gore buktala je vatra velikih razmjera, slična jučerašnjem požaru u Piperima - kazao je za Portal ETV komandir Službe zaštite i spašavanja, Nikola Bojanović.
Kako je istakao, požar je bio veoma zahtjevan, ali je lokalizovan i, srećom, uspjeli su da odbrane objekte.
- U Doljanima je bila katastrofa - naglasio je Bojanović.
Dodao je da se na nekoliko mjesta još uvijek može uočiti dim.
Govoreći o požaru u Piperima, Bojanović je kazao da je jutros „mirno“.
- Obišao sam teren, nema čak ni dima za sada - rekao je.
On tvrdi da je u pitanju ljudski faktor, te da požari nijesu nastali prirodnim putem.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FtSLaSZyAVuM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vjera Ljuljđuraj

Bojanović: Katastrofalni požar u Doljanima lokalizovan, uzrok nastanka požara ljudski faktor

Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) naredio je Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) da ukloni kameru, nezakonito postavljenu od strane N.N. lica, koja je snimala javnu površinu sa betonskog stuba na Kakarickoj gori u Podgorici.
U postupku nadzora nije utvrđeno ko je postavio kameru bez odobrenja AZLP-a, ali je Savjet naložio da kameru ukloni CEDIS, s obzirom da se nalazi na njegovom stubu.
To nije prvi slučaj da je Agencija za zaštitu ličnih podataka utvrdila nezakonito snimanje javnih površina u Crnoj Gori. Više takvih primjera zabilježeno je ranijih godina, posebno u Kotoru i Podgorici.
Agencija je primila inicijativu Podgoričanina koji je tražio utvrđivanje zakonitosti obrade ličnih podataka – instaliranje video-nadzora (kamera) na stubu CEDIS-a koji se nalazi na ulazu u stambeni objekat, na adresi Kakaricka gora b.b. Podgorica.
U nadzoru je utvrđeno da je na lokaciji Kakaricka gora b.b. postavljena jedna rotirajuća kamera, koja je fizički okrenuta ka javnoj površini. U odluci se konstatuje da AZLP, kao nadzorni organ, nije izdala saglasnost za uvođenje video-nadzora javne površine na toj lokaciji, shodno članu 28, stav 1, tačka 2a Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, koja je obavezna za ovaj način automatske obrade ličnih podataka. Ukazuju da nije dostavljeno ni obavještenje o vođenju evidencije zbirke ličnih podataka – video-nadzor, što je suprotno članu 40a, stav 1 tog zakona.
– Naređuje se Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu – CEDIS d.o.o. Podgorica da u roku od osam dana od dana prijema ovog rješenja fizički ukloni kameru sa betonskog stuba koja vrši video-nadzor javne površine na teritoriji glavnog grada Podgorica, Kakaricka gora b.b. (Detaljan putokaz do lokacije gdje je postavljena predmetna kamera: Iz pravca naselja Konik, od objekta HDL "Laković", preko mosta na Ribnici, Ulicom Ratnih veterana, pored marketa "Ivija", na raskrsnici kod auto-otpada skrenuti desno, zatim se prolazi pored table na kojoj je ispisano pečenjara "Javorje", zatim se dolazi do drugog betonskog stuba CEDIS-a sa desne strane od znaka pečenjare, koji se nalazi na ulazu u dvorište XX) – navodi se u rješenju koje potpisuje predsjednik Savjeta Željko Rutović.
To rješenje Savjeta donijeto je nakon što je CEDIS podnio prigovor na zapisnik o izvršenom nadzoru. U prigovoru je, između ostalog, ukazano da je nadzor izvršen bez prisustva njihovog ovlašćenog predstavnika, da se iz zapisnika ne može zaključiti na koji način je u postupku vršenja nadzora nesporno utvrđeno da je predmetni stub u vlasništvu CEDIS-a, da oni nisu rukovaoci zbirke ličnih podataka, te da u konkretnom slučaju nisu ni subjekat nadzora u smislu odredbi Zakona o inspekcijskom nadzoru.
Iz CEDIS-a tvrde da nisu postavili kameru, niti su bili u obavezi da utvrđuje da li je lice koje je instaliralo video-nadzor prethodno pribavilo potrebnu dokumentaciju od strane nadležnog organa.
Savjet Agencije je odbio njihov prigovor, cijeneći da su kontrolori pravilno utvrdili činjenično stanje. Citirajući zakonske odredbe, ukazali su da će nadzorni organ, ukoliko se video-nadzor javne površine vrši bez obavještenja, odnosno saglasnosti, rješenjem naložiti uklanjanje sredstava kojima se vrši video-nadzor.
– Uklanjanje sredstava iz stava 1 ovog člana vrši subjekat koji upravlja javnom površinom, odnosno objektom na kojem su postavljena sredstva kojima se vrši video nadzor – navodi se u rješenju Savjeta AZLP-a.
Činjenica da se stub na kojem je instalirana kamera, kako se navodi, nalazi na privatnom posjedu ne oslobađa od odgovornosti CEDIS da postupi po nalogu Agencije.
– U postupku nadzora nesporno je utvrđeno da je objekat (stub) na kojem je na nezakonit način od strane N.N. lica instaliran video-nadzor, a kojim se vrši nadziranje javne površine, u vlasništvu CEDIS d.o.o. Podgorica, što subjekt nadzora ne negira u samom prigovoru – piše u rješenju.

Ne zna se ko je nezakonito snimao javnu površinu na Kakarickoj gori

Kakaricka gora u Podgorici potencijalno će sjutra biti bez vode zbog radova na elektrodistributivnoj meži.
Kako je saopšteno iz DOO Vodovod i kanalizacija Galvnog grada, vodosnabdijevanje će potencijalno biti obustavljeno u terminu od osam do &nbsp;15 sati.

Kakaricka gora sjutra moguće bez vode

Dio naselja Kakaricka gora sjutra će potencijalno sedam sati biti bez vodosnabdijevanja zbog najavljenih radova na elektrodistributivnoj mreži. &nbsp;
Kako je saopšteno iz DOO "Vodovod i kanalizacija", dio ovog naselja moguće da će biti bez vode od osam do 15 sati.

Dio Kakaricke gore sjutra moguće bez vode

Naselje Kakaricka gora sjutra će potencijalno biti osam sati bez vode zbog radova na elektrodistributivnoj mreži.
Iz podgoričkog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ saopštili su da će vodosnabdijevanje možda biti obustavljeno u terminu od devet do 17 sati.

Sjutra moguć nestanak vode u naselju Kakaricka gora

Snabdijevanje potrošača u dijelovima naselja Kakaricka gora i Rogami, kao i ulici Vladike Danila, sjutra će u terminu od devet do 17 sati potencijalno biti obustavljeno.
To je saopšteno iz gradskog preduzeća “Vodovod I kanalizacija”.
Oni su kazali da bi do nestanka vode moglo bi doći zbog najavljenih radova na elektrodistributivnoj mreži.

Dio Kakaricke gore i Rogama sjutra osam sati bez vode

Lični podaci najmanje 17,5 miliona korisnika Instagrama navodno su procurili i podijeljeni na "dark webu", što izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi s privatnošću korisnika i sigurnošću platforme, izvještavaju svjetski mediji.
Kompanija za sajber bezbjednost Malwarebytes saopštila je da procurili skup podataka uključuje korisnička imena, puna imena, adrese e-pošte, brojeve telefona, djelomične fizičke adrese i druge kontakt informacije, prema Daily Mailu.
Iako nijesu uključene lozinke, stručnjaci upozoravaju da se kompromitovani podaci i dalje mogu koristiti za krađu identiteta ili finansijske prevare.
Prema publikaciji o sajber sigurnosti CyberInsider, kršenje podataka je prvo povezano s ranjivošću iz 2024. godine u Instagramovom API-ju.
Hakeri su navodno zaobišli standardne zaštite Mete i ukrali osjetljive podatke prije nego što je napadač identifikovan kao "Solonnik" objavio zapise na BreachForumsu ranije ove sedmice, nudeći skup podataka besplatno.
- Tako masovno curenje podataka značajno povećava rizik od phishing kampanja i ciljanih prevara - rekli su stručnjaci za Malwarebytes, napominje se u saopštenju.
Nakon prodora, korisnici u nekoliko regija prijavili su neuobičajenu količinu e-poruka za resetovanje lozinke, što je podstaklo strahove od kompromitovanja računa.
Američka kompanija Meta, koja je vlasnik platforme društvenih medija Instagram, nije izdala javno saopštenje kojim bi potvrdila prodor do početka januara.

Masovno curenje podataka na Instagramu ugrozilo lične podatke preko 17 miliona korisnika

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Vranjina - situacija složena, ali pod kontrolom
Iako je većina vodostaja u Crnoj Gori u opadanju, rast nivoa vode na Skadarskom jezeru izaziva zabrinutost, posebno u naseljima uz obalu, gdje su domaćinstva potencijalno ugrožena. To područje tradicionalno je u riziku pri porastu vodostaja. Donosimo priču sa terena; šta kažu mještani Vranjine, da li žive u stalnom strahu, kakva su ranija iskustva i koje preventivne mjere preduzimaju.
Najnovija mjerenja vodostaja pokazuju da su u opadanju većina rijeka i jezera, osim Vranjine, Bojane, Rijeke Crnojevića i Plavnice, gdje je zabilježen blagi porast. Direktorat za zaštitu i spašavanje i lokalne službe prate situaciju i ističu da, iako je stanje složeno, trenutno nije alarmantno, a građani će biti blagovremeno obaviješteni o eventualnim promjenama. 
 
Govorimo i o protestima u Iranu: Broj poginulih premašio 100, Tramp „spreman da pomogne“ 
 
Demonstracije širom Irana ušle su u treću sedmicu, a broj poginulih premašio je 116, dok je privedeno 2.600 ljudi. Protesti su izazvani ekonomskom krizom, a vlasti su uvele komunikacionu blokadu i prijete smrtnom kaznom učesnicima. 
 
U 24 sata, u okviru analize o izazovima na kulturno-umjetničkoj sceni tokom 2025. godine, pogledajte intervju sa rediteljem Danilom Marunovićem.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Situacija u Vranjini složena - ali pod kontrolom, Marunović o izazovima na kulturno-umjetničkoj sceni...

Likvidna aktiva banaka na kraju oktobra prošle godine iznosila je 1,49 milijardi eura, što je 5,94 odsto niže nego u septembru.
Likvidna aktiva banaka u oktobru prošle godine u odnosu na isti mjesec 2024. godine bila je niža 1,2 odsto.
Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.
Bilansna suma banaka na kraju oktobra iznosila je 7,72 milijarde eura i zabilježila je pad od 0,25 odsto u odnosu na septembar, dok je na godišnjem nivou ojačala 10,27 odsto.&nbsp;
U strukturi aktive banaka, na kraju oktobra dominantno učešće od 67,88 odsto ostvarili su neto krediti, nakon kojih slijede hartije od vrijednosti sa 17,09 odsto i novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 11,56 odsto, dok se 3,47 odsto odnosilo na preostale stavke aktive.&nbsp;
U strukturi pasive, dominantno učešće od 78,71 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,84 odsto, pozajmice sa 4,15 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 4,3 odsto ukupne pasive.
Ukupan kapital banaka na kraju oktbra iznosio je 991,4 miliona eura i na mjesečnom nivou bilježi pad od 0,57 odsto, a na godišnjem rast od 9,87 odsto.

CBCG: Likvidna aktiva banaka 1,49 milijardi eura

U hercegnovskoj Turističkoj organizaciji (TO) zadovoljni su rezultatima ostvarenim u prošloj godini, u kojoj je broj dolazaka i noćenja turista ostao na nivou iz 2024. godine, saopštila je v.d. direktorice, Darija Banićević.
- Prema podacima Monstata, u Herceg Novom je od 1. januara do 1. novembra u kolektivnom smještaju ostvareno 807,6 hiljada noćenja. U individualnom smještaju je, prema statistici TO Herceg Novi, do 25. decembra evidentirano 182 hiljade &nbsp;dolazaka i 1,98 miliona noćenja. Podaci iz obje kategorije govore da smo na istom nivou kao i 2024. godine - rekla je Banićević za RTHN.
Ona je dodala da planirani budžet nije u potpunosti ostvaren, kao i da se ove godine najveći prihodi očekuju od boravišne i turističke takse.
- Ostvareni budžet iz prošle godine iznosi 89,25 odsto planiranog. Prihodi od boravišne takse, do 24. decembra, iznosili su 1,3 miliona eura. Ukupni planirani prihodi za ovu godinu iznose 2,87 miliona eura, a najveći se očekuju od boravišne i turističke takse, kao i članskog doprinosa - precizirala je Banićević.
Ona je najavila da su za ovu godinu planirani brojni projekti, koji treba da doprinesu ostvarenju strateških ciljeva diversifikacije turističke ponude i ukupnog razvoja destinacije.
- Planiramo kreiranje digitalne karte HN Citty Pass za lakši ulazak na sve gradske atrakcije i muzeje. Potom kreiranje tematskih ruta unutar pojasa Starog grada, koje će biti plasirane na nekim od digitalnih platformi, a sadržaće audio vizuelne materijale na više stranih jezika - kazala je Banićević.
Ona je dodala da je u planu i interaktivna igra Game of Novi, čija se druga faza odnosi na valorizaciju kulturne baštine, a planirani su i projekti ekološke sertifikacije, izrada tematskog kataloga Gastronomski put Herceg Novog, zatim Кlupa s pogledom, Info vodič za digitalne nomade i kreiranje novog i sveobuhvatnog turističkog vodiča Herceg Novog.&nbsp;
- Tu je i realizacija druge faze projekta SUSTOUR prema dinamičkom planu za ovu godinu, čiji je cilj unapređenje kulturne baštine i osnaživanje održivih turističkih aktivnosti u jadranskom zaleđu. Cilj projekta Stargazin je predstavljanje hercegnovskog zaleđa i promocija ponude na Orjenu. Nakon detaljnog evidentiranja i klasifikovanja arhivske građe, druga faza projekta Laforest predviđena za ovu godinu podrazumijeva organizovanje najmanje jedne umjetničke izložbe pažljivo odabranih negativa i fotografija - rekla je Banićević.
Ona je podsjetila da je TO za doček Nove godine opredijelila 150 hiljada EUR, dok će za predstojeći Praznik mimoze biti opredijeljeno 80 hiljada.
Banićević je najavila da će nrednog vikenda biti organizovan prvi karavan Praznika mimoze, koji će obuhvatiti Vrnjačku Banju, Zlatibor i Nikšić. Tokom drugog nastupa, karavan će 24. januara posjetiti Istočno Sarajevo, a dan kasnije Banja Luku, nakon čega se početkom februara planira gostovanje u Trebinju.
Ona je saopštila da se, sudeći po interesovanju medija, turističkih agencija i turoperatora, očekuje dolazak velikog broja gostioju tokom Praznika mimoze.
- U stalnom smo kontaktu sa predstavnicima turističke privrede grada i prema informacijama koje od njih dobijamo prisutno je veliko interesovanje za Praznik mimoze. Predstavljajući program, naišli smo na izuzetno veliko interesovanje medija, turističkih agencija i turoperatora, što ukazuje na očekivanje značajne posjećenosti u periodu od 13. do 28. februara - kazala je Banićević.
Ona je dodala da turističke agencije iz regiona nude specijalne paket aranžmane koji uključuju smeštaj u hotelima a za vrijeme glavnih dešavanja uz „first minute“ popuste, te da je potražnja je velika, a rezervacije u toku.

Tag: kakaricka-gora