B.P. (55) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je od jedne osobe, kojoj je dao novac na kamatu, uzeo 170.000 eura.
- B.P. je, kako se sumnja, koristeći lošu ekonomsku situaciju i nuždu oštećenog, dao na zajam novac u iznosu od 50.000 eura, ugovarajući pritom nesrazmjernu imovinsku korist, pri čemu je oštećeni, po osnovu kamate, osumnjičenom B.P. isplatio novčani iznos od ukupno 170.000 eura, čime je osumnjičeni stekao protivpravnu imovinsku korist - saopšteno je iz Uprave policije.
B.P. se na teret stavlja zelenaštvo. Protiv njega je, po nalogu tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) podnijeta krivična prijava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podgoričanin uhapšen jer je dao 50.000 eura na kamatu, pa nazad uzeo 170.000

Protiv D.Č. (38) iz Berana, koji je inače blizak jednom operativno interesantnom licu, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je davao novac na kamatu.
- D.Č. je krivično djelo zelenaštvo, kako se sumnja, izvršio na način što je drugom licu pozajmio određeni iznos novca, pri tome ugovarajući nesrazmjernu imovinsku korist - tzv. zelenašku kamatu, sa rokom vraćanja novca od 10 dana. Kao zalog je oštećeno lice predalo svoje putničko motorno vozilo - saopšteno je iz Uprave policije.
Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, protiv D.Č. je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Berancu krivična prijava zbog davanja novca na kamatu

S.K. (19), I.M. (19) i F.J. (21) uhapšeni su zbog sumnje da su u više navrata jednoj osobi pozajmljivali novac na kamatu.
- Sumnja se da su u dužem vremenskom periodu, koristeći nuždu i lakomislenost oštećenog lica, u više navrata istom pozajmljivali novac, a od njega zahtjevali na ime zelenaškle kamate određeni iznos novca i na taj način za sebe su pribavili protivpravnu imovinsku korist - kazali su u policiji.
Oni su pretresli prostorije koje koriste M.M. (20) i jedan sedamnaestogodišnjak i pronašli materiju za koju se sumnja da je 60 grama marihuane.
- Od maloljetnika je prikupljeno obavještenje na zapisnik, dok će oduzeta materija biti upućena na odgovarajuća vještačenja - kazali su u policiji.
Cjelokupni spisi ovog predmeta dostavljeni su na ocjenu i mišljenje &nbsp;tužiocu Višeg državnog tužilaštva koji će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.

Troje uhapšenih zbog davanja novca na kamatu u Podgorici

R.V. (44) iz Bijelog Polja uhapšen je zbog sumnje da je sugrađaninu davao novac na kamatu, ali i jer je kod njega pronađen pištolj.
- Sumnja se da je R.V. zelenaštvo izvršio tako što je tokom prethodne, 2024. godine, iskorištavajući teško imovinsko stanje jedne osobe iz ovoga grada pozajmio novac u iznosu od 32.000 eura pri tome ugovarajući nesrazmjernu imovinsku korist, gdje je oštećeni u periodu od godinu dana trebao vratiti novac R.V. u iznosu od 102.000 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su dodali, i tokom ove godine R.V. je pozajmio novac istom sugrađaninu u iznosu od 30.000 eura, za koji je takođe ugovorio nesrazmjernu imovinsku korist.
- Policija je osim toga, izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi ovo lice gdje je pronađen i oduzet pištolj u ilegalnom posjedu, spisi sa podacima, lovačli patron, lap top i mobilni telefon - kazali su u policiji.
Protiv njega je podnijeta i krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

Bjelopoljac uhapšen zbog davanja novca na kamatu i ilegalnog oružja

S.D. iz Nikšića uhapšen je zbog zelenaštva, odnosno jer je početkom godine, jednoj osobi pozajmio 2.000 eura uz obavezu isplate mjesečne kamate od 10 odsto i uzeo njegovo vozilo marke Audi A3.
- On je ugovaranjem nesrazmjerne imovinske koristi, oštećenom licu iz Nikšića, koristeći njegovo teško imovinsko stanje, teške prilike i nuždu pozajmio novac u iznosu od 2.000 eura, uz obavezu isplate mjesečne kamate od 10 odsto. Kao sredstvo obezbjeđenja vraćanja duga, odnosno garancije za ustupljeni novac, S.D. je od oštećenog u zalog uzeo njegovo putničko motorno vozilo marke Audi A3 - saopšteno je iz policije.
Daljom kriminalističkom obradom utvrđeno je, navode oni, da je oštećeni na ime kamate u proteklom periodu isplatio osumnjičenom određeni iznos novca.
- Postupajući po naredbi suda, pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi S.D. iz Nikšića kojom prilikom su kod istog pronašli i oduzeli putničko motorno vozilo marke Audi A3 u vlasništvu oštećenog lica - kazali su u policiji.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu po čijem je nalogu S.D. uhapšen.
- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ preduzimaju svakodnevne intenzivne aktivnosti na efikasnom rasvjetljavanju imovinskih delikata i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela, podizanju nivoa bezbjednosti i zaštiti imovine građana - zaključili su u policiji.

Nikšićanin uhapšen zbog zelenaštva: Sugrađaninu dao 2.000 eura za 10 odsto mjesečne kamate i uzeo mu kola Audi A3

Podgoričanin Đ.V. odležaće godinu i dva mjeseca u zatvoru nakon što je Vrhovni sud potvrdio rješenje VDT-a kojim je odbijen zahtjev za ponavljanje postupka. Okrivljeni je presudama nižestepenih sudova osuđen zbog izvršenja krivičnih djela zelenašenje i ugrožavanje sigurnosti svog sugrađanina u produženom trajanju.
Osim što je dobio zatvorsku kaznu, sud je usvojio imovinsko-pravni zahtjev i odlučio da Đ.V. mora nadoknaditi materijalnu štetu oštećenom u iznosu od 140.000 eura u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude. Izrečena mu je i mjera zabrane približavanja oštećenom na udaljenosti do 50 metara u trajanju od dvije godine.
Sudije Vrhovnog suda napisale su u odluci da su nižestepeni sudovi na nesumnjiv način utvrdili da je okrivljeni Đ.V. izvršio krivična djela i podsjetili da je prvostepeni sud u potpunosti prihvatio iskaze oštećenog, njegove supruge i sina, dok iskaze ostalih svjedoka predloženih od strane odbrane nije prihvatio cijeneći ih kao "nelogične i kontradiktorne".
- Oštećeni je na jasan i logičan način predstavio događaj navodeći na koji način mu je okrivljeni dao novac na zajam i na koji način je ugovorena nesrazmjerna imovinska korist, te na koji način je Đ.V. u više navrata ugrozio njegovu sigurnost prijetnjom da će napasti na život i tijelo oštećenog i njemu bliskih lica. Iskaz oštećenog potvrđen je drugim provedenim dokazima,kako personalnim, tako i materijalnim, a prije svega iskazima njegove supruge koja je navela da je u decembru 2021. godine primijetila promjene u ponašanju svog supruga i da je u januaru 2022. godine sve to kulminiralo, jer je oštećeni prestao da izlazi iz stana i počeo je da se čudno ponaša, da puši tri kutije cigareta, da je naglo smršao i da je nakon što je insistirala da joj ispriča šta ga muči i da li ima problema, oštećeni sve priznao navodeći da se zadužio kod optuženog - navodi se u rješenju.
Događaj je, kako dodaju, potvrđen i iskazom sina oštećenog koji je ispričao da ga je u novembru 2021. godine pozvao otac i tražio da mu podigne kredit, jer mu je hitno potreban novac. Istog dana, tvrdio je svjedok, otišli su do banke, gdje su završili proceduru, a novac od kredita u iznosu od 10.000 eura dao je ocu.
Nedugo nakon toga, ispričao je svjedok, prilikom posjete roditeljima, primijetio je da se oštećeni čudno ponaša, da nije nasmijan i raspoložen, da je često znao i da se zatvori u sobi, pa je u razgovoru sa majkom saznao da mu otac ima finansijske probleme, a nakon nekog vremena saznao je i da je uzimao pare na kamatu od optuženog.
Supruga oštećenog ispričala je pred sudom da je u februaru ili martu 2022. godine suprug pozvao i rekao joj da je vidio okrivljenog na video-nadzoru kod njihovog stana, pa su tada vidjeli da je okrivljeni došao do vrata stana gdje se kratko zadržao, nakon čega je opet sišao niz stepenice, a zatim se ponovo vratio do stana, a potom se udaljio u nepoznatom pravcu. Kazala je da su se oni tada uplašili i da je ona pomislila da je optuženi došao da ih ubije, zbog čega su odmah pozvali policiju.

Podgoričaninu godina i dva mjeseca zatvora zbog zelenašenja, mora da vrati 140.000 eura

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: kamata