Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Putevi kupili postrojenje za kamenolom u Kučima

Zbog izgradnje kamenoloma na području Srđevca kod Bijelog Polja, danas su ponovo protestovali mještani, koji već pet godina ukazuju na, kako navode, brojne nepravilnosti. Pozivaju nadležne da što prije raskinu koncesioni ugovor sa firmom "Imperijal" iz tog grada. Okupljeni danas nisu blokirali magistralu Bijelo Polje - Berane, ali ukoliko nadležni i dalje ne budu čuli njihove zahtjeve najavljuju radikalizaciju protesta.
Mještanin Srđevca Juso Dervišević je istakao da je ovo danas protest upozorenja.
- Ovo nam je protest upozorenja, jer imamo za tri dana zakazane rasprave pred Upravnim sudom. I nemamo razloga da sumnjamo u pravičnost da će oni odraditi to kako treba. Da ponište rješenje glavnog administratora Opštine Bijelo Polje. Takođe ćemo budno pratiti i rad tužilaštva. Ovim putem pozivamo Vladu, odnosno predsjednika Vlade i kažemo da je jedino rješenje po ovom pitanju raskid ugovora. Nema druge alternative- kazao je Dervišević.
On je napomenuo da nemaju ništa protiv koncesionara, porodice Smolović.
- Želimo im svako dobro. Ljudi se bore da zarade, ali ne na ovom mjestu- poručio je Dervišević. 
 
Mještanin Ilija Nedović je naglasio da se koncesija daje na 30 godina i da prašine već imaju dovoljno i bez miniranja i ostalih radova kojih ima u kamenolomu.
Nedović je rekao da sigurno neće sigurno odobriti.
- Mi ne odustajemo. Vidite onaj kamen gore, visoki iznad strmice. E mi smo postojani kao taj kamen. I nećemo sigurno dozvoliti bilo kakvu radnju. I nadam se i vjerujem u državu i u sudstvo da će sve to vratiti u normalne kolosjeke- kazao je jedan od okupljenih Miloš Bubanja.

Mještani Srđevca i danas protestovali zbog gradnje kamenoloma

Mještani Lješevića, Vranovića i Pobrđa u Kotoru blokirali su raskrsnicu kod bivšeg Jugodrva jasno se protiveći eksploataciji kamenoloma Lješevića-Gajevi koju je Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa ponovo, nakon produženja do 1. jula, dodijeljena kompaniji „BRIV Contruction“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719110712_2f4421e8226d00e00600df2efd47c4c5898fad869654c8325c6fa955d194b32d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250719110712_2f4421e8226d00e00600df2efd47c4c5898fad869654c8325c6fa955d194b32d" data-rendition-name="original" width="1530" height="1530" loading="lazy" alt="Protest"> <figcaption>Sa protesta(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, mašine ove kompanije bile su u punom pogonu nakon isteka produženja koncesije - koju su, u međuvremenu, ponovo dobili.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719110712_1a169eaca912a79b5cbdd8a66214e797bfd18805df5da04984c41faf6e2ed2e4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250719110712_1a169eaca912a79b5cbdd8a66214e797bfd18805df5da04984c41faf6e2ed2e4" data-rendition-name="original" width="1530" height="1530" loading="lazy" alt="Protest Kotorq"> </figure>  Ovo je, kako su ranije najavili, skup upozorenja - a ako Ministarstvo energetike i rudarstva ne poništi ovu koncesiju - najavljuju radikalizaciju i građansku neposlušnost. Oni su ranije ukazali da Vlada i Ministarstvo turizma deklarativno govore da nema mjesta za kamenolome na primorju, dok Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa raspisuje tendere. Istakli su i da, budući da im je dosta prašine, buke i devastacije prostora na iskopu kamenoloma „Lješevići Gajevi“ koncesionara „BRIV Construction“, su riješeni da se, uz podršku lokalne vlasti, izbore za svoje pravo na život u zdravoj ekološkoj sredini. Ispred Mjesne zajednice Vranovići uputili su i dopis Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa i obratili se za podršku Opštini Kotor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719110712_21008e274f3ba3954cc23c919e3ad2cc46c27d02eac770db6ef3cfce5664d16c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250719110712_21008e274f3ba3954cc23c919e3ad2cc46c27d02eac770db6ef3cfce5664d16c" data-rendition-name="original" width="1530" height="1530" loading="lazy" alt="Sa protesta u Kotoru"> </figure>  - Saznavši da ste ponovo dali kamenolom za eksplataciju „Lješevići-Gajevi“, smatramo da ste nas vi iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa obmanuli, jer smo imali garanciju da do jula ove godine ističe godine dana od sanacije kamenoloma. Mislili smo da se sa tim završava eksploatacija. Koliko vidimo, interes pojedinca je važniji nego čitava lokalna zajednica i Opština Kotor. Na sastanku Savjeta Mjesne zajednice Vranovići i Odbora sela Lješevici donešena je odluka da ćemo se svim sredstvima boriti da se kamenolom zatvori - naveli su oni ranije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719110712_ecb021ea5a408c1823f3645ddc044d19abf3683df86852e17083c85e9e73035b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250719110712_ecb021ea5a408c1823f3645ddc044d19abf3683df86852e17083c85e9e73035b" data-rendition-name="original" width="1530" height="1530" loading="lazy" alt="protest u kotoru"> </figure>  Isto tako su, kako su kazali, spremni da ustupe u kamenolomu i van kamenoloma privatno zemljište za bilo koju namjenu koja je od opšteg interesa za njihovu zajednicu i Opštinu Kotor. - Smatramo da od danas firma „BRIV construction“ radi bespravno, pa Vas molimo da Mjesnoj zajednici Vranovići dostavite svu dokumentaciju - kazali su ranije u saopštenju iz Savjeta MZ Vranovići. Ukazali su i da je rad kamenoloma na pet kilometara od mora već ugrozio život u Specijalnom rezervatu prirode „Solila“, na kilometar udaljenog odavde, te ekološku ravnotežu u naseljiuma, koja se nalaze svega stotinjak metara od iskopa. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsahmanovicev-resor-obmanuo-i-mjestane-i-unesco-kotorski-kamenolom-opet-dao-pod-koncesiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U saznanju smo da je iz UNESCO-a stigao zahtjev u 15 tačaka koje treba ispuniti kao uslov za eksploataciju kamenoloma, te smo se obratili Kancelariji Evropske unije u Podgorici. Vlada Crne Gore i Ministarstvo turizma promovišu da nema mjesta za kamenolome na Primorju, a Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa raspisuje tendere, što je u suprotnosti sa tim. Molimo Vas da dobro sagledate situaciju, jer ćemo morati da preduzmemo radikalne mjere - da krenemo u građansku neposlušnost - poručili su u svom obraćanju iz Savjeta Mjesne zajednice Vranovići - Odbora sela Lješevići. Juče su se, kako je Portal ETV već objavio, sastali sa predsjednikom Opštine Vladimirom Jokićem od kojeg su dobili punu podršku. Ovaj kamenolom, inače, kako je Portal ETV već pisao, ugrožava i vodoizvorište Topliš, koje se nalazi tik uz njega. On se nalazi na svega 200 metara od zaštićene sanitarne zone, u okviru koje se nalazi vodoizvorište „Topliš“, a kako se ekipa Portala ETV uvjerila na terenu, tu se ispušta i cementna voda. Iz Opštine Kotor tada nijesu odgovorili na naša pitanja zašto i kako su postrojenja i betonjerke ove kompanije uopšte postavljene u neposrednoj blizini sanitarne zone, te jesu li za to izdali dozvolu, a bez odgovora su nas ostavili i iz Ministarstva energetike i rudarstva. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fizlivanje-cementne-vode-betonjerke-i-postrojenja-briv-a-bez-problema-bitisu-u-blizini-sanitarne-zone-i-vodoizvorista&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

FOTO: Mještani tri kotorska sela održali protest upozorenja zbog nastavka eksploatacije kamenoloma „Lješevića Gajevi“

Vlada Crne Gore i Ministarstvo turizma promovišu da nema mjesta za kamenolome na primorju, a Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa raspisuje tendere, što je u suprotnosti sa tim, primjećuju mještani Grblja, spremni da radikalizuju svoj otpor daljem radu kamenoloma.
Budući da je mještanima tri sela – Lješevići, Vranovići i Pobrđe u Gornjem Grblju dosta prašine, buke i devastacije prostora na iskopu kamenoloma “Lješevići Gajevi” koncesionara “Briv construction”, riješeni su da se, uz podršku lokalne vlasti, izbore za svoje pravo na život u zdravoj ekološkoj sredini.
Nakon isteka jednom već produženog roka za korišćenje koncesije za kamenolom, te poslije nagovještaja iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa da će opet produžiti taj rok, mještani triju sela okupili su se da izraze svoje nezadovoljstvo i pokažu otpor takvoj odluci. 
Zakup koncesinara je istekao 1. jula, ali nema pokazatelja da on ima namjeru da napušta to mjesto. Ispred Mjesne zajednice Vranovići uputili su dopis Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa i obratili se za podršku Opštini Kotor.
- Saznavši da ste ponovo dali kamenolom za eksplataciju “Lješevici Gajevi”, smatramo da ste nas vi iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa obmanuli, jer smo imali garanciju da do jula ove godine ističe godine dana od sanacije kamenoloma. Mislili smo da se sa tim završava eksploatacija. Koliko vidimo, interes pojedinca je važniji nego čitava lokalna zajednica i Opština Kotor. Na sastanku Savjeta Mjesne zajednice Vranovići i Odbora sela Lješevici donešena je odluka da ćemo se svim sredstvima boriti da se kamenolom zatvori. Isto tako smo spremni da ustupimo u kamenolomu i van kamenoloma privatno zemljište za bilo koju namjenu koja je od opšteg interesa za našu zajednicu i Opštinu Kotor. Smatramo da od danas firma “Briv construction” radi bespravno, pa Vas molimo da Mjesnoj zajednici Vranovići dostavite svu dokumentaciju - kažu u svom saopštenju iz Savjeta MZ Vranovići i dodaju da su zakazali satanak kod predsjednika Opštine. 
Očekuju da će zauzeti zajednički stav, nakon što su sumirane primjedbe mjesne zajednice i Opštine.
Podsjećaju da je rad kamenoloma na pet kilometara od mora već ugrozio život u Specijalnom rezervatu prirode „Solila“, na kilometar udaljenog odavde, te ekološku ravnotežu u naseljiuma, koja se nalaze svega stotinjak metara od iskopa.
- U saznanju smo da je iz UNESCO-a stigao zahtjev u 15 tačaka koje treba ispuniti kao uslov za eksploataciju kamenoloma, te smo se obratili Kancelariji Evropske unije u Podgorici. Vlada Crne Gore i Ministarstvo turizma promovišu da nema mjesta za kamenolome na Primorju, a Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa raspisuje tendere, što je u suprotnosti sa tim. Molimo Vas da dobro sagledate situaciju, jer ćemo morati da preduzmemo radikalne mjere – da krenemo u građansku neposlušnost - poručili su u svom obraćanju iz Savjeta Mjesne zajednice Vranovići – Odbora sela Lješevići.
Država je nakon isteka koncesije 1. jula 2024. godine, raspisala tender za koncesiju za nastavak rada kamenoloma „Lješevića gajevi“. Tako je firma „Briv“ odlukom Ministarstva rudarstva, nafte i gasa dobila jednogodišnje produženje rada do 1. jula 2025. godine, do kada je trebalo da izvrši sanaciju kopa i okonča radove.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fizlivanje-cementne-vode-betonjerke-i-postrojenja-briv-a-bez-problema-bitisu-u-blizini-sanitarne-zone-i-vodoizvorista&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mještani Grblja složni za prestanak rada kamenoloma: "Nadležni da reaguju, ili krenećemo u građansku neposlušnost"

Evropski savez Gusinja oštro se protivi odluci Vlade da usvoji Plan dodjele koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za 2025. godinu koji je predložilo Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa, a koje predviđa i davanje koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina na lokalitetu nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena „Matinoviće” u opštini Gusinje.
- Smatramo neopravdanim i štetnim davanje u koncesiju lokaliteta u selu Martinoviće, za kamenolom. Kamenolom na području koje se nalazi u srcu nacionalnog parka nelogično je i krajnje štetno rješenje, jer može ozbiljno narušiti ekosisteme, ali i uništiti staništa i dovesti do ugrožavanja biodiverziteta - istakli su oni.
Poznato je, dodaju u Evropskom savezu u Gusinju, da eksploatacija kamena dovodi i do zagađenja vazduha, tla i vode, što može imati dugoročne posljedice po zdravlje lokalnog stanovništva.
- Takođe, rad kamenoloma proizvodi visoke nivoe buke i prašine, što može negativno da utiče na kvalitet života našeg stanovništva. Iako se Vlada i resorno ministarstvo očigleno vode kratkoročnim interesima, zanemarujući činjenicu da dugoročno mogu da ispaštaju stanovnici Gusinja, ali i prirodna sredina do čije devastacije može dovesti tako nepromišljena odluka - naveli su oni.
Pozvali su Vladu i Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa da još jednom preispitaju odluku i postupe u skladu sa ekološkim proncipima i donesu odluku koja je u najboljem interesu za građane Gusinja.
- A to je da odustanu od davanja koncesije za kamenolom u selu Martinoviće - zaključili su u Evropskom savezu Gusinja.

Evropski savez Gusinje: Vlada i Ministarstvo da odustanu od davanja koncesije za kamenolom u selu Martinoviće

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: kamenolom