Takozvane kandže nijesu rješenje pokazalo se u praksi, već je prioritet edukacija vozača, što je lična stvar svakog pojedinca, a neophodno je i što manje voziti, odnosno koristiti vozila samo kad trebaju - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, instruktorka vožnje Ljiljana Mihajlović.
Ustavnom sudu je podnijeta inicijativa za ocjenu ustavnosti Odluke o javnim parkiralištima koja se odnosi na blokadu vozila pomoću takozvane kandže.
Kad su uvedene takozvane kandže u septembru ove godine kao mjera protiv nepropisnog parkiranja Mihajlović je bila skeptična, jer je ta odluka ishitreno donesena i nije rješenje problema zbog kojeg se počela primjenjivati.&nbsp;
- Na parkinzima po &nbsp;meni je to kratkoročno rješenje, mislim da je dugoročno rješenje kažnjavati vozače, da kazna stigne na žiro račun ili prilikom registracije vozila da ima zabranu. Treba opredijeliti malo veće kazne, jer 30 eura ništa ne znači vozačima koji su skloni tome da ostavljaju vozila i da ne plaćaju parking, jer 2,5 eura nije neki iznos, pa bi trebalo svako ko želi da obezbjedi auto da plati parking mjesto- rekla je Mihajlović.
Ukazuje i na problem previše vozila na malom prostoru, jer po njenom mišljenju ljudi previše koriste sopstvena vozila i kad treba i kad ne treba, sve rjeđe gradskim prevozom, taksijem ili šetnjom.
- Uzima se prostor ljudima kojima &nbsp;je možda tu potrebnije da ostave vozilo da bi završili neku svoju obavezu. Trebalo bi to sistemski da se riješi problem, kultura ponašanja vozača, da ne bude da smo toliko svoji bez empatije prema ostalima. Vidimo i da parkirana vozila često zauzmu dva parking mjesta da ih ne bi neko slučajno udario, tu obično budu neka skuplja vozila, pa žele da ga zaštite i to je iz domena kulture ponašanja vozača - zaključila je Mihajlović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mihajlović: Kandže nijesu rješenje, problem je kultura ponašanja vozača

Uređaji za blokadu vozila nijesu obuhvaćeni odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja, kao ni Pravilnikom o saobraćajnoj signalizaciji - &nbsp;rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, saobraćajni inženjer Boško Matović.
Primjena uređaja za blokadu vozila, takozvane kandže, ponovo je aktuelizovala pitanje njihove utemeljenosti, a nedoumice izaziva postavljanje stubića - što na pojedinim mjestima, ugrožava vozače i bicikliste. Tema otvora i pitanje koliko su ove mjere zaista u funkciji bezbjednosti i koliko su u skladu sa zakonom.&nbsp;
Uređaji za blokadu vozila, takozvane kandže, kaže Matović, u Podgorici se odnedavno primjenjuju ne za nepropisno parkirana vozila, već za propisno parkirana vozila za koje, kako kaže, vozači nijesu platili obavezu prema Parking servisu.
- Parking servis je donio odluku da praktično sankcioniše takve vozače, kako bi zaveo komunalni red u tom smislu. Što se tiče pravnih akata mi nemamo jasno utemeljenje zakonsko, ili u pravilniku kada su u pitanju ovi uređaji, jer su oni nešto što se implementira već duži niz godina, kao inženjerska mjera u borbi protiv nepropisnog parkiranja - rekao je Matović.
Zakon o bezbjednosti saobraćaja, podsjeća Matović, propisuje nepropisno parkiranje i zaustavljanje, a Pravilnik o saobraćajnoj signalizaciji ne prepoznaje, kako tvrdi, mjere kao što je primjena uređaja za blokadu vozila.
- Imamo i druge neke pravilnike koje se odnose na mjere smanjivanja brzina u saobraćaju, koji takođe propisuje neke druge inženjerske mjere, ali prema mom znanju ja nijesam uspio da pronađem odredbe koje se odnose na ovakve uređaje - istakao je Matović.
Stubići su, objašnjava Matović, druga inženjerska mjera i to je, kako tvrdi, mjera koja je prepoznata u Pravilniku o saobraćajnoj signalizaciji.&nbsp;
- Ona se generalno primjenjuje za kanalisanje saobraćajnih tokova, pa u krajnjem slučaju i u borbi protiv nepropisnog parkiranja. Mi nažalost imamo mali kapacitet policijskih službenika, pa se čini da Glavni grad nema drugi način da se izbori sa nepropisnim parkiranjem, nego da postavlja stubiće na mjestima na kojima možda i ne bi trebalo da ih imamo, ali čini se da je to jedini način - zaključio je Matović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Matović: Nijesam uspio da pronađem zakonske odredbe koje se odnose na primjenu uređaja za blokadu vozila

U Budilniku na Televiziji E analiziramo zašto Crna Gora uvozi skoro 13 puta više hrane nego što izvozi i što to znači za domaću privredu.
Saznajemo da li 24-satni rad kazina i automat klubova donosi ekonomski razvoj ili veće društvene rizike.
Provjeravamo da li se stubići i „kandže“ za blokadu vozila primjenjuju u skladu sa zakonom, a sumiramo i turističku sezonu u Bijelom Polju i govorimo o tome kakve rezultate je donijela lokalnoj zajednici.

Budilnik na TV E: Zašto Crna Gora uvozi skoro 13 puta više hrane nego što izvozi, donosi li 24-satni rad kazina veće rizike ili ekonomski razvoj

Za tri dana od kada je Parking servis Podgorice uveo uređaj za blokadu nepropisno parkiranih vozila, popularno nazvane „kandže“, na parkiralištima kojima gazduju preduzeće je naplatilo preko 40.500 eura dugovanja koja su građani imali po osnovu neplaćanja kazni za parkiranje.
Ovaj servis startovao je 1. septembra.
Direktor gradskog preduzeća Parking servis Nikola Lazović, u razgovoru za „Dan“, nije krio da su zadovoljni učinkom novog servisa.
- Od 1. septembra smo počeli sprovođenje odluke o javnim parkiralištima na teritoriji Glavnog grada, a koju je 2019. godine usvojila Skupština Glavnog grada. Naši inkasanti su od 1. septembra na terenu i sprovode politiku postavljanja uređaja za blokadu točkova na automobilima - rekao je Lazović u izjavi za Dan..
Pojasnio je da se blokada točkova sprovodi u slučaju kada korisnik ima dugovanja prema Parking servisu po osnovu neplaćanja najmanje tri izdate parking karte, ali i kada je korisnik neidentifikovan.
- U poslednjem periodu imamo veliki broj prodavaca automobila koji uzurpiraju parking mjesta, ali imamo i korisnike koji rade na nekim lokacijama i skidaju tablice kako se ne bi identifikovalo vozilo. Bili smo prinuđe ni da postavljamo uređaje za blokadu. Ta odluka se ne odnosi na javne površine već isključivo na parkirališta - navodi Lazović.
Direktor Parking servisa dodaje da veliki broj građana dolazi u preduzeće kako bi sklopili sporazume o izmirenju dugovanja.
- Na ovaj način smo uspjeli da naplatimo veliki broj dugova koji nisu naplaćeni preko izvršitelja. Građani preduzeću Parking servis duguju između 150.000 i 200.000 eura. Mi smo za tri dana uspjeli da naplatimo preko 40.000 eura i to je zasluga naše nove mjere koju sprovodimo. Naši inkasanti na terenu koji pišu parking karte detektuju vozilo koje ima dugovanja prema preduzeću jer na uređaju kada unesu podatke vidi se ima li dugovanja - rekao je Lazović.
U tom trenutku, kaže, alarmiraju službu koja dođe i postavi uređaj za blokadu točkova na vozilu.
- Kada se postavi „kandža“, na vozačevom prozoru se postavi naljepnica sa svim informacijama, a ispod brisača obavještenje sa svim informacijama kome da se obrati, kako da izvrši uplatu i slično. Vlasnik vozila treba da izmiri sva dugovanja da bi se „kandže“ skinule. Po našem cjenovniku, blokiranje i deblokiranje automobila iznosi 30 eura, a od momenta kada su postavljene svaki sat se obračunava po dva i po eura - naveo je Lazović.
On ne vidi nijedan razlog da se bilo koja osoba može buniti.
- Građani moraju da shvate da moraju da vode računa gdje i kako se parkiraju - poručuje Lazović.
Priznaje da je bilo dosta negativnih reakcija prvog dana, ali tvrdi da su građani sad već promijenili mišljenje.

Direktor Parking servisa Podgorice: „Kandže“ za tri dana zaradile preko 40.000 eura

Ispravnije bi bilo kandže upotrijebiti za nepropisno parkirana vozila u gradu, koja remete saobraćaj, a prekršiocima koji ne izmiruju parking kazne naplatiti prilikom registracije vozila - rekla je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E instruktorka vožnje Ljiljana Mihailović.
Parking servis je od 1. septembra uveo primjenu uređaja za blokadu vozila koja krše pravila parkiranje, među kojima je neplaćanje najmanje tri parking karte.
Takva mjera, kaže Mihailović, može firmi donijeti interno, ali svijest građana može se mijenjati samo sa restriktivnim novčanim kaznama. 
- Taj ko ostavi vozilo da stoji dva, tri dana na parkingu znači da njega to ne dotiče. Po meni bi bilo ispravnije te kandže upotrijebiti na nepropisno parkirana vozila u gradu, koja remete saobraćaj, a za te prekršioce koji ne izmiruju parking i slične usluge, treba naplatiti kao svuda u svijetu, u Evropi, da ide na naplatu kad se registruje vozilo, pa da vidi koliko će onda koštati to sve - rekla je Mihailović.
Smatra da bi Parking servis trebalo da angažuje komunalnu službu i auta koja bez tablica budu parkirana danima na parking mjestima uklone takozvanim pauk vozilom. 
- Ove blokade, takozvane kandže, imaće kratkoročno korist za njih (Parking servis), da se oni naplate i da odrade svoj posao, ali za grad, za saobraćaj i haos u gradu mislim da nije rješenje - zaključila je Mihailović.

1250x600

1084x550

Mihailović: Blokada vozila koja krše pravila parkiranja nije rješenje za saobraćajni haos u gradu

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: kandze