Italijansko tijelo za zaštitu tržišnog takmičenja propisalo je kaznu od 256 miliona eura irskom avioprevozniku Ryanairu, navodeći da je ta kompanija primjenjivala kompleksnu strategiju kojom je otežavala putničkim agencijama kupovinu karata za njene letove.
Prema navodima italijanskog nadzornog tijela, avioprjevoznik je od aprila 2023. do aprila ove godine zloupotrebljavao svoj dominantni položaj na tržištu, jer je značajno otežao spoljnim pružaocima usluga, poput putničkih agencija, kupovinu karata za svoje letove, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Iz Ryanaira su odmah najavili da namjeravaju da ulože žalbu na odluku.
Istraga je otkrila da je Ryanair krajem 2022. počeo da razmatra načine na koje može ometati rad putničkih agencija i onemogućiti im rezervacije letova, navodi se u saopštenju nadzornog tijela.
- Kompleksne mjere kompanija je primjenjivala od aprila 2023. godine, a njihovom primjenom avioprevoznik je "zloupotrebljavao značajnu tržišnu moć - navodi regulator.
Primjera radi, Ryanair je otežavao i sprječavao kombiniranje svojih letova s letovima drugih avioprevoznika i blokirao police osiguranja drugih pružalaca.
U aprilu je Ryanair ponovo uspostavio određene komponente svoga sistema za rezervacije, čime bi, prema navodima nadzornog tijela, trebalo da omogući "stvarno tržišno takmičenje", budu li one ispravno primijenjene.
Ryanair je odluku nazvao "bizarnom", pozivajući se na odluku milanskog suda prema kojoj je, kako je naveo avioprevoznik, potvrđen njegov poslovni model.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Italija propisala Ryanairu kaznu od 256 miliona eura

Jedna banka u Hrvatskoj kažnjena je sa 1,5 miliona eura, jer je putem svoje aplikacije za mobilno bankarstvo prikupljala podatke sa mobilnih telefona gotovo 439 hiljada korisnika.
Kaznu je izrekla Agencija za zaštitu ličnih podataka nakon što je utvrđeno da je banka putem svoje aplikacije za mobilno bankarstvo prikupljala popise svih instaliranih aplikacija s mobilnih uređaja klijenata, bez pravne osnove i bez da ih je o tome jasno obavijestila, prenose Nezavisne novine.&nbsp;
Programsko rješenje unutar aplikacije za mobilno bankarstvo, namijenjeno android i huavej uređajima, skeniralo je sadržaj mobilnog telefona i potom prenosilo i pohranjivalo popis svih instaliranih aplikacija u centralnu bazu podataka banke.
Postupak je pokrenut po službenoj dužnosti nakon što se Agenciji obratio klijent banke koji je primijetio da aplikacija za mobilno bankarstvo prikuplja podatke o svim programima i aplikacijama instaliranima na njegovom mobilnom telefonu.
Agencija je pokrenula istragu zbog sumnje na nezakonitu obradu podataka velikog broja korisnika. Istragom je utvrđeno da je na taj način obrađivala lične podatke čak 433,92 hiljade korisnika.
Tokom postupka, banka se pokušala opravdati, ali bezuspješno. Zaključeno je da nije poštovala načelo integrisane zaštite podataka, koje nalaže da se obrađuju samo neophodni podaci.&nbsp;
Umjesto da prikuplja popis svih aplikacija, banka je, smatra Agencija, mogla i morala implementirati rješenje koje manje zadire u privatnost.
Utvrđeno je da banka u okviru aktivnosti obrađivanja prekomjerne količine ličnih podataka nije uzela u obzir da pojedine aplikacije mogu otkrivati ili upućivati na lične podatke, uključujući i posebne kategorije podataka n primjer o zdravlju, političkom ili vjerskom uvjerenju ili seksualnoj orjentaciji.
Time se dodatno potvrđuje da implementirano rješenje nije postavljeno na način koji osigurava obradu samo nužnih i proporcionalnih podataka u odnosu na svrhu obrade.
Rješenje o kazni još nije pravosnažno i banka ima rok od 30 dana za pokretanje upravnog spora pred nadležnim sudom, prenose hrvatski mediji.
Ovo je 13. upravna novčana kazna koju je Agencija izrekla u ovoj godini, pri čemu ukupan iznos kazni u ovoj godini iznosi 6,72 miliona eura.

Hrvatska: Banka kažnjena sa 1.5 miliona eura zbog mobilne aplikacije

500x500

Zatvori natrpani, pritvorenici tvrde da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje

Samo devet opština je donijelo plan za kontrolu populacije pasa, a sklonište za napuštene životinje izgradilo je 16 – navedeno je u završnom izvještaju o realizaciji Programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori za period 2021-2024. godina koji je pripremila Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP).&nbsp;
Konstatuje se da ,,nije moguće uraditi adekvatnu evaluaciju tog strateškog dokumenta jer je izostao adekvatan odziv lokalnih samouprava u izvršavanju njihovih obaveza“.
Istaknuto je da lokalne uprave ne prepoznaju značaj uspostavljanja sistema kontrole populacije pasa.
– Populacija pasa može direktno da utiče na pojavu zoonoza, zato je izuzetno važno kontrolisati pse bez nadzora, naročito sprovođenjem mjera kontrola koje utiču na izvor pasa i mjera za kontrolu populacije koje treba da se sprovode na human i održiv način. Ukoliko se u što kraćem roku ne preduzmu mjere na primjeni nacionalnog programa, identifikovani problemi će prerasti u ozbiljan društveni problem jer napušteni i psi koji nijesu pod nadzorom predstavljaju zdravstveni, bezbjednosni, socijalni i ekološki problem, a istovremeno,dobrobit ovih životinja je drastično narušena – upozoravaju autori izvještaja.
A ključni problem su ujedi pasa. U izvještaju se navodi da je prema informacijama dobijenim od Instituta za javno zdravlje u 2022. godini odrađeno 295, a u 2023. godini 225 postekspozicijskih tretmana (PEP) koji se odnose na ujede pasa. Statistika pokazuje da je samo deset opština po tom osnovu isplatilo čak 2,05 miliona eura. Berane (2024) 29.285 eura, Cetinje (2022 -2024) 8.950 eura, Herceg Novi (2021-2024) 4.700 eura, Mojkovac (2022-2024) 10.900, Tivat (2024) 100 eura, a Kotor (2024) 5.000 eura.
Opština Nikšić je rekorder po naknadi štete po osnovu ujeda pasa, za period 2018-2024. godina iz budžeta je isplaćeno 2.000.925 eura, iako je ta lokalna samouprava najviše uradila u sprovođenju mjera predviđenih programom.
Ukupna suma je veća jer nijesu navedeni podaci za opštine o kojima se Pobjeda ranije pisala. Na primjer, za Bijelo Polje koje je (2020 –2024) isplatilo oko 500.000, Danilovgrad 70.000 eura, Bar (2023- 2024) 130.000 eura, dok je budžet Glavnog grada taj izdatak prošle godine koštao 100.000 eura.
U registru koji vodi UBHVFP, a koji je sastavni dio veterinarskog informacionog sistema, zaključno sa 31. decembrom 2024. godine, upisano je ukupno 33.263 kućnih ljubimaca (pasa), kao i devet odgajivačnica namijenjenih reprodukciji u komercijalne svrhe sa tri i više rasplodnih ženki.
<h2>(Ne)ispunjenje obaveze</h2>
Iz Uprave podsjećaju da je Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja definisano da je primarna odgovornost za kontrolu razmnožavanja na držaocu kućnih ljubimaca. Isti zakon predviđa da je zbrinjavanje napuštenih/izgubljenih kućnih ljubimaca (pasa) obaveza lokalnih samouprava koje treba da izgrade skloništa ili da zaključe ugovor o zbrinjavanju u najbližem registrovanom skloništu. Te objekte nijesu izgradili: Kolašin, Mojkovac, Rožaje, Plav, Andrijevica, Tuzi, Gusinje, Cetinje i Zeta. Vlada je obavezala u septembru 2024. godine sve lokalne uprave da najkasnije do kraja te godine donesu planove za kontrolu populacije pasa, sprovode druge mjere i aktivnosti definisane Zakonom i nacionalnim programom. To nijesu uradile: Podgorica, Cetinje, Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Danilovgrad, Gusinje, Mojkovac, Petnjica, Plav, Plužine, Tuzi, Ulcinj, Šavnik.
Autori objašnjavaju da upravljanje i kontrola populacije pasa do donošenja nacionalnog programa nije bila predmet strateških dokumenata.
– Kako je u posljednjih nekoliko godina evidentan porast broja pasa, a posebno napuštenih i pasa lutalica i sve češćih pojava napada na ljude, neodgovoran odnos vlasnika prema kućnim ljubimcima, s jedne strane, a sa druge, nedovoljna svijest pojedinaca i zajednice o obavezama i odnosu prema životinjama, nedovoljna povezanost i angažovanost institucija na državnom i lokanom nivou, nametnula se potreba za izradu i donošenje sveobuhvatnog, nacionalnog programa. Cilj programa baziran je na postojećem stanju i preporukama Svjetske organizacije za zdravlje životinja - Poglavlje 7.7. i podrazumijeva uspostavljanje održivog sistema za kontrolu populacije pasa u cilju poboljšanja zdravlja i dobrobiti vlasničkih pasa i pasa lutalica, a u konačnom, zaštite zdravlja životinja i ljudi – pojasnili su iz Uprave.
U izvještaju je navedeno što su lokalne uprave uradile, odnosno koje su obaveze predviđene Programom za kontrolu populacije pasa realizovane u 2022, 2023. i 2024. godini. Nijesu sve opštine dostavile informacije. Opština Herceg Novi najavila je izgradnju skloništa za napuštene kućne ljubimce, na novoj lokaciji. Kolašin je 2023. godine zaključio ugovor o smještaju pasa lutalica sa Komunalnim preduzećem u Beranama. Opština je opredijelila 100.000 eura za izgradnje skloništa, izvršena je sterilizacija/kastracija ukupno 50 pasa, te uspostavljena saradnja sa NVO u cilju udomljavanja napuštenih kućnih ljubimaca i za tu namjenu je izdvojeno 7.000 eura. Pripremila je prijedlog izmjena i dopuna Odluke o kućnim ljubimcima sa posebnim osvrtom na držanje lovačkih pasa.
Podgorica je formirala multidisciplinarni radni tim, sprovodi CNR (uhvati, steriliši, vakciniši, pusti) metod u okviru skloništa, pokrenut je program subvencioniranja sterilizacije/kastracije vlasničkih pasa. Dio skloništa za napuštene životinje namijenjen je za pansionski smještaj vlasničkih pasa. Otvoreno je nekoliko parkova specijalizovanih za kućne ljubimce. Čistoća je zaključila ugovor o pružanju veterinarskih usluga.
Žabljak je utvrdio lokaciju za izgradnju skloništa. Donio je program za upravljanje populacijom pasa, uspostavljena je saradnja sa lovačkim organizacijama u cilju kontrole kretanja lovačkih pasa, te organizovane dvije edukacije lovaca na temu odgovornog vlasništva.
Rožaje je usvojilo lokalni program za kontrolu populacije pasa 2024-2029. godina, dok je Andrijevica u cilju zbrinjavanja pasa lutalica zaključila ugovor sa Komunalnim preduzećem u Beranama 2021. godine. Kotor je izradio lokalni plan za kontrolu populacije pasa. Na Cetinju je izrada nacrta tog dokumenta u završnoj fazi, za period 2025-2030. godinu kao i izgradnja skloništa za napuštene kućne ljubimce. Opredijeljeno je 4.420 za sterilizacije/kastracije pasa lutalica. Šavnik je pripremio formiranje multidisciplinarne radni grupe. Tivat je formirao radnu grupu za praćenje realizacije lokalnog plana, sproveo je medijsku kampanju o obavezama vlasnika kućnih ljubimaca, promovisanju odgovornog vlasništva te srpoveo akciju udomljavanja pod nazivom „Usvoji srcem“.
Realizovan je popis vlasničkih i napuštenih pasa (dva puta godišnje), a kroz donacije obezbijeđena četiri čitača mikročipa. Nadležni organi i službe sarađuju sa NVO, te sa lovačkim udruženjem. U Baru je u periodu važenja Programa registrovano sklonište za napuštene kućne ljubimce. Opština Nikšić usvojila je plan za kontrolu populacije pasa. Odradila je popis kućnih ljubimaca (pasa) u saradnji sa NVO. Kroz CNVR program sterilisano je 1.000 uličnih pasa i udomljeno 764 (2019-2023. godina). Sterilisano je 517 uličnih pasa (2023-2024. godina). Opredijeljeno je po 5.000 eura iz budžeta za sterilizaciju uličnih i vlasničkih pasa i 7.950 eura za identifikaciju i registraciju kućnih ljubimaca (pasa). Za I&amp;R (identifikacija i registracija), vakcinaciju pasa protiv bjesnila je namijenjeno 15.000 eura (2024. godina), izgrađen je karantinski prostor (free zone) na dva hektara (2024. godina) vrijedan 100.000 eura. Opština Berane saopštila je da je formirana radna grupa, pripremljen je nacrt lokalnog plana koji nije usvojen zbog političke krize. U Mojkovcu je formirana radna grupa za izradu plana, uspostavljena komunikacija sa opštinom Kolašin radi izgradnje zajedničkog skloništa za napuštene kućne ljubimce. Zeta i Pljevlja usvojile su lokalni plan za kontrolu populacije pasa, a Danilovgrad formirao radnu grupu za izradu tog dokumenta. Jedna od obaveza lokalnih samouprava bila je da izrade plan za obuku i jačanje stručnih i tehničkih kapaciteta, ali to nijedna nije uradila.
Pored evidencije o identifikaciji i registraciji svaka lokalna uprava bi trebala sprovesti tzv. brojanje pasa. To su uradili Nikšić i Tivat.
Kada je o obavezama riječ država (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede) treba da donese novi zakon o dobrobiti životinja, kao i nacionalni program za kontrolu populacije pasa za period 2026 - 2029. godina. Takođe, izmjene i dopune Pravilnika o bližim uslovima koje treba da ispunjavaju odgajivačnice i Pravilnika o načinu držanja opasnih pasa.
<h2>Ključni izazovi</h2>
Iz Uprave konstatuju da je za unapređenje u kontroli populacije pasa lutalica jedina prihvatljiva opcija ona koja je predložena Programom – uspostavljanje održivog sistema radi poboljšanja zdravlja i dobrobiti vlasničkih pasa i pasa lutalica, a u konačnom, zaštite zdravlja životinja i ljudi.
– Dosljedna primjena svih aktivnosti definisanih planom ima za cilj da se ponudi najprihvatljiviji način za rješenje izazova koje se odnose na pitanje kontrole populacije pasa, odnosno smanjiće se ili održavati na prihvatljivom nivou broj napuštenih i pasa lutalica, a sa druge strane podsticati odgovorno vlasništvo – kazali su.
Kao ključne izazove za ostvarenje tog cilja prepoznaju: nedovoljnu koordinaciju između lokalnih i državnih organa, ograničene kapacitete za sterilizaciju u sjevernim opštinama, zatim slabu medijsku pokrivenost u ruralnim sredinama i administrativne prepreke koje imaju lokalne samouprave u procesu izgradnje skloništa.
<h2>Nije bilo slučajeva bjesnila</h2>
U završnom izvještaju o realizaciji nacionalnog Programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori za period 2021-2024. godina navodi se da nijesu registrovani slučajevi bjesnila kod životinja i ljudi.
–U Crnoj Gori nikada nije potvrđen nijedan slučaj bjesnila kod ljudi, a od 2012. godine nijesu prijavljeni slučajevi kod životinja. Razlozi za to, pored obavezne vakcinacije pasa i mačaka, uključuju i oralnu vakcinaciju lisica i drugih divljih životinja, koju sprovodimo širom Crne Gore svake godine od 2011. godine, sa veoma zadovoljavajućim rezultatima u post-vakcinalnom praćenju. Svake godine se širom zemlje distribuira 550.000 mamaca koji sadrže oralnu vakcinu. Divlje životinje ih konzumiraju, čime postaju zaštićene od bjesnila, što znači da u Crnoj Gori nema rezervoara bolesti – piše u izvještaju.
<h2>Izostala saradnja sa lovačkim udruženjima</h2>
U izvještaju Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove istaknuto je da lovački psi predstavljaju rizik u ruralnim područjima (nacionalni parkovi, odmarališta, turistički kompleksi itd.).
– Ostvaruju kontakt i sa divljim životinjskim vrstama (lisica, vuk itd.) čineći visok stepen rizika od prenošenja bolesti, a kao najznačajniju od Rabiesa (bjesnilo). Usljed neodgovornog vlasništva dolazi do prekobrojnosti te populacije koji se nekontrolisano i bez nadzora kreću, reprodukuju bez primjene mjera zdravstvene zaštite kao i identifikacije i registracije, što indirektno može uticati na ugrožavanje dobrobiti životinja i javnog zdravlja. U organizaciji UBHVFP sprovedeno je niz obuka u vezi odgovornog vlasništva, zdravstvene zaštite, identifikacije i registracije lovačkih pasa i dobrobiti životinja – navedeno je u dokumentu.
<h2>Realizovane mjere vrijedne 400.000 eura</h2>
Kada je o finansijama riječ od 2021. do 2024. godine od planiranih 493.700 eura investirano je 393.370 eura. Opština Kolašin je utrošila planiranih 7.000 eura za akcije udomljavanja (nije 100.000 eura planiranih za izgradnju skloništa), a Cetinje 4.420 za sterilizaciju pasa lutalica.
Najviše je investirala nikšićka opština – 132.000 eura za sterilizaciju i kastraciju, zatim za I&amp;R (identifikacija i registracija) pasa, I&amp;R, CNVR (uhvati, steriliši, vakciniši, pusti), izgradnju karantina. Iz državnog budžeta izdvojeno je 199.000 eura za I&amp;R (potrošeno 50.000 eura), dok je za nabavku mikročipova i pasoša potrošeno 50.000 eura.

1084x550

Ujedi pasa 11 opština koštali najmanje 2,80 miliona eura

Državljanin Njemačke, B.S. (2006), oglašen je krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 2000€, zbog vožnje pod dejstvom kokaina, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Njemu je suđeno u hitnom postupku nakon što je utvrđeno da je dana 01.11. 2025.godine u 01.20 časova na lokalnoj saobraćajnici u Ulcinju upravljao vozilom pod dejstvom opojne droge kokain. Uz kaznu koja je odmah po izricanju i naplaćena, sutkinja Anka Rašović mu je izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 4 mjeseca- zaključuje se u soapštenju.

Ulcinj: Njemac kažnjen sa 2000 eura zbog vožnje pod dejstvom kokaina

Evropska komisija (EK) izrekla je novčane kazne luksuznim modnim kućama Gucci, Chloé i Loewe od ukupno 157,4 miliona eura zbog uplitanja u cjenovnu politiku trgovaca.
&nbsp;Gucci mora da platiti novčanu kaznu od 119,7 miliona eura, Chloé od 19,7 miliona, a Loewe od 18 miliona eura, prenosi Hrportfolio.
Brisel je snizio iznose za sve tri kompanije budući da su sarađivale u istrazi i dostavile dokaze.
Brendovi sa sjedištem u Italiji, Francuskoj i Španiji nezakonito su trgovcima određivali cijene svojih proizvoda, utvrdila je EK.
- Konkretno, tri modne kompanije uplitale su se u komercijalne strategije svojih trgovaca nametanjem ograničenja, poput zahtjeva da ne odstupaju od preporučenih maloprodajnih cijena, maksimalnih popusta i određenih razdoblja za rasprodaje - navodi se u saopštenju EK.
&nbsp;Oni smatraju da takva praksa dovodi do viših cijena i ograničava potrošačima mogućnost izbora.
&nbsp;Kršenje propisa proteglo se na nekoliko godina i obuhvatilo cijelo područje EU.
- Svi potrošači u Evropi zaslužuju pogodnosti prave cjenovne konkurencije, što god kupovali i gdje god, online ili offline - rekla je potpredsjednica EK Teresa Ribera.
&nbsp;Iz Guccija su kazali da je istraga EU zaključena nakon saradnje, te da je iznos kazne rezervisao u poslovnim rezultatima grupe za prvu polovinu godine.
&nbsp;I Loewe je potvrdio da se nagodio s EU, naglasivši da namjerava da u budućem poslovanju striktno poštuje propise o ravnopravnom takmičenju.
&nbsp;Chloe je poručio da ozbiljno pristupa problemu i da je od 2023, kada je EU otvorio istragu, postrožio mjere kako bi osigurao poštovanje propisa.

1250x600

EU kaznio tri modne kuće zbog uplitanja u cjenovnu politiku trgovaca

Državljanin Turske D.A. (1986) oglašen je krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 2000€, zbog vožnje pod dejstvom alkohola, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Njemu je dana 29.09.2025.godine suđeno u hitnom postupku po optužbi Uprave policije - OB Budva kojom mu je stavljeno na teret da je dana 28.09.2025.godine upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u visokoj koncentraciji- navodi se u saopštenju.
Uz kaznu koju je morao platiti odmah po izricanju odluke, zabranjeno mu je da upravlja motornim vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od naredna 4 mjeseca, koju zaštitnu mjeru će izvršiti Uprava policije.

Budva: Turski državljanin kažnjen sa 2000 eura zbog vožnje pod dejstvom alkohola

Apelacioni sud u Njujorku danas je ukinuo kaznu od 500 miliona dolara, koju je američki predsjednik Donald Tramp morao da plati u prošlogodišnjem građanskom postupku u Njujorku, kada je sudija Artur Engoron odlučio da je kriv zbog velikog uvećavanja vrijednosti imovine, kako bi obezbijedio povoljne kredite.
Engoron je tada naredio Trampu da plati kaznu od 355 miliona dolara, što je sa kamatom poraslo na više od 500 miliona.
U danas objavljenoj presudi, sudije Apelacionog odjeljenja Vrhovnog suda Njujorka navele su da Tramp jeste odgovoran za prevaru, ali da je kazna od pola milijarde dolara pretjerana i vjerovatno krši ustavnu odredbu o zaštiti od oštrih kazni, prenosi BBC.
U slučaju protiv Trampa, njegova dva odrasla sina i Trampove organizacije, sudija Engoron je, takođe, zabranio Trampu da obavlja funkciju direktora kompanije i da uzima kredite od banaka u naredne tri godine.
Apelaciono vijeće od pet sudija danas je bilo podijeljeno oko osnovanosti prvobitne tužbe, koju je podnijela državna tužiteljka Njujorka Leticija Džejms, koja je optužila Trampa i njegove sinove za "upornu i ponovljenu prevaru".
Dok je većina rekla da je ona "u okviru svojih zakonskih ovlašćenja pokrenula tu tužbu“, jedan je smatrao da je slučaj trebalo odbaciti, a dvoje je reklo da bi trebalo da se održi novo suđenje.
Nakon dodatne rasprave, njih dvoje su se pridružili odluci da se kazna ukine, napisao je sudija Piter Molton u odluci napisanoj na 323 stranice.
Molton je rekao da su američki glasači "očigledno donijeli presudu“ o Trampovoj političkoj karijeri.
- Ovo vijeće danas jednoglasno osujećuje napore da se unište njegovi biznisi - napisao je sudija.
Trampov sin Erik, koji je bio uključen u slučaj, proslavio je odluku objavom na društvenim mrežama.
- Potpuna pobjeda u lažnom slučaju državnog tužioca Njujorka. Poslije pet godina pakla, pravda je prevladala - napisao je on.

Ukinuta kazna Trampu od 500 miliona dolara, sudije ocijenile da je pretjerana

Fudbalski klub Budućnost kažnjen je 27,7 hiljada eura zbog incidenata na sjevernoj tribioni Gradskog stadiona tokom revanš meča protiv jermenske Noa, u kvalifikacijama za Ligu šampiona.
Iz UEFA navode da je Budućnost kažnjena i uslovnim zatvaranjem dijela sjeverne tribine na dvije godine.
Sredinom prvog poluvremena došlo je do prvih incidenata i tuče među „Varvarima“ na sjevernoj tribini stadiona.
Policija je intervenisala, a dio navijača napustio je stadion.
Uslovna kazna znači da tribina sada neće biti zatvorena, ali ako se incident ponovi tokom naredne dvije godine navijači neće moći da budu na gornjem spratu tog dijela stadiona.
- Kontrolno, etičko i disciplinsko tijelo odlučilo je da kazni Budućnost 7.750 eura zbog bacanja predmeta i 20.000 zbog incidenata na tribinama, kao i djelimičnim zatvaranjem stadiona (drugog sprata sjeverne tribine), zbog nereda. Navedeno djelimično zatvaranje stadiona određuje se na uslovni rok od dvije godine, počevši od datuma odluke - saopšteno je iz UEFA.

Budućnost zbog tuče „Varvara“ kažnjena sa 27 hiljada eura i uslovnim zatvaranjem sjeverne tribine na dvije godine

Fudbalski klub Arsenal iz Tivta kažnjen je za pola miliona eura i deset godina neće igrati u Evropi.
Razlog je kršenje disciplinskog pravilnika na utakmici sa Alaškertom u Ligi konferencije od prije dvije godine.
Odlukom UEFA Kontrolne, Etičke i Disciplinske, igrač kluba Nikola Čelebić dobio je doživotnu zabranu igranja fudbala, kao i predstavnik kluba Ranko Krgović.
Takođe, deset godina zabrane dobili su kapiten Ćetko Manojlović, Radule Živković i Dušan Puletić.
Arsenal je prije dvije godine u Ligi konferencije u gostima protiv Alaškerta remizirao 1:1, da bi kod kuće bio ubjedljivo poražen - 1:6.

Drakonske kazne za Arsenal iz Tivta: Moraće da plate pola miliona eura, Evropu neće igrati deset godina, doživotna suspenzija za Čelebića

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Čikaga protiv Dalasa 125:107, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je trijumf doprinio sa 15 poena i 12 skokova, a imao je i jednu ukradenu i dvije izgubljene lopte, kao i dvije blokade.
Čikago su do pobjede vodili Kobi Vajt sa 22 i Ajo Dosumu sa 20 koševa.
U ekipi Dalasa najbolji je bio Rajan Nembard sa 16 koševa.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Klivlend - Minesota 146:134, Indijana - Majami 123:99, Detroit - Los Anđeles Klipers 92:98, Boston - San Antonio 95:100 i Juta - Šarlot 95:150.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Čikaga

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Tag: kazna