Potpredsjednik kineske vlade He Lifeng sastaće se sa delegacijom SAD u Velikoj Britaniji naredne sedmice na trgovinskim pregovorima, saopštilo je večeras kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.
He će boraviti u Velikoj Britaniji od 8. do 13. juna na poziv britanske vlade, navodi se u saopštenju kineskog ministarstva.
Potpredsjednik kineske vlade će, zajedno sa američkim predstavnicima, kopredsjedavati prvom sastanku Mehanizma za ekonomske i trgovinske konsultacije između Kine i SAD.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u petak da će kinesko-američki trgovinski pregovori biti održani u Londonu u ponedjeljak, u nastojanju da se postigne dogovor dvije sile u sporu oko carina.
Tramp je na svojoj društvenoj mreži „Truth Social“ napisao da će američku delegaciju činiti ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent), ministar trgovine Hauard Lutnik (Howard Lutnick) i predstavnik za trgovinu Bele kuće Džejmison Grir (Jamieson Greer).
Ovo će biti drugi sastanak između kineskih i američkih predstavnika od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću.
Prvi, održan sredinom maja u Ženevi, privremeno je smirio trgovinski spor između dvije vodeće svjetske ekonomije zbog novih carinskih mjera SAD.
Međutim, Tramp je potom optužio Peking da ne poštuje uslove tog sporazuma o smirivanju tenzija.
U aprilu je Tramp povećao carine na kinesku robu na 145 odsto, na šta je Kina odgovorila povećanjem carina na uvoz američke robe na 125 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trgovinski pregovori Kine i SAD naredne sedmice u Londonu

Saobraćaj se na putevima u Crnoj Gori odvija mjestimično usporeno, naročito u sjevernim krajevima zemlje gdje snijeg otežava vožnju, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore. U južnim i centralnim predjelima saobraćaj se odvija bez većih smetnji.
&nbsp;Vozačima se skreće pažnja na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na pojavu poledice u višim planinskim predjelima. Nadležni apeluju na maksimalno opreznu vožnju, prilagođavanje brzine uslovima na putu i poštovanje saobraćajnih propisa.
Podsjećamo da je u periodu od 15. novembra 2025. do 1. aprila 2026. godine obavezna upotreba zimskih pneumatika na svim putevima gdje je to označeno saobraćajnom signalizacijom, bez obzira na trenutne vremenske uslove. Na ostalim dionicama, u slučaju snijega, leda ili poledice, zimski pneumatici moraju biti postavljeni na svim točkovima, a minimalna dubina šare iznosi četiri milimetra.
Tokom sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere preko planinskih prevoja, u skladu sa postavljenom signalizacijom.
Saobraćaj je uspostavljen na magistralnom putu Plužine-Šćepan Polje, dok je na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, saobraćaj obustavljen zbog odrona.
Zbog izvođenja radova, u periodu od 9. do 31. januara 2026. godine biće na snazi potpuna obustava saobraćaja na regionalnom putu R-30 Petnjica–Bioča, u intervalima od 8 do 12 i od 13 do 16.30 časova. Takođe, zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar–Kamenički most–Krute, saobraćaj je povremeno obustavljen u terminima od 8 do 11 i od 13 do 16 časova.
Totalna obustava saobraćaja, zbog adaptacije puta, na snazi je i na regionalnom putu R-17 Čevo–Ridjani svakog dana od 8 do 14 časova, počev od 16. decembra 2025. godine do završetka radova.
Na više putnih pravaca, uključujući magistralni put M-3 Plužine–Jasenovo Polje i dionicu Žabljak–Pljevlja, saobraćaj se odvija naizmjenično jednom trakom zbog radova, uz regulaciju svjetlosnom signalizacijom.
Na auto-putu „Princeza Ksenija“ vrši se mjestimično zatvaranje jedne saobraćajne trake u smjeru Veruša–Mateševo zbog redovnog održavanja, dok je u Podgorici i dalje obustavljen saobraćaj u ulici Vojislavljevića zbog izgradnje bulevara.
Iz AMSCG-a navode da se stanje na putevima može brzo mijenjati i savjetuju vozačima da se prije polaska informišu o prohodnosti putnih pravaca.
U posljednja 24 sata na putevima u zemlji zabilježeno je devet saobraćajnih nezgoda, bez povrijeđenih, dok je intenzitet saobraćaja umjeren.
Auto-moto savez Crne Gore učesnicima u saobraćaju pruža tehničku pomoć i besplatno šlepanje do prvog servisa za vozila registrovana u Crnoj Gori, a Informativni centar dostupan je građanima 24 sata putem brojeva 19807, 020/234-999 i 063/239-987.

Uspostavljen saobraćaj na magistralnom putu Plužine-Šćepan Polje

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Iran uskoro biti oslobođen "tiranije". Istakao je i da će, kada taj dan dođe, Izrael i Iran ponovo biti lojalni partneri.
- Svi se nadamo da će perzijska nacija uskoro biti oslobođena tiranije, a kada taj dan dođe, Izrael i Iran će ponovo biti lojalni partneri u izgradnji budućnosti prosperiteta i mira za oba naroda - rekao je Netanjahu na sedmičnom sastanku kabineta.
Dodao je da Izrael pomno prati dešavanja u Iranu.
- Narod Izraela i cijeli svijet su u strahopoštovanju pred ogromnom hrabrošću iranskih građana - naveo je Netanjahu.
Ministar vanjskih poslova Gideon Sar dao je slične komentare.
- Podržavamo borbu iranskog naroda za slobodu i želimo im uspjeh. Mislimo da zaslužuju slobodu. Nemamo nikakvo neprijateljstvo s iranskim narodom - kazao je juče Sar.
Netanjahuove izjave uslijedile su nakon što je iranski zvaničnik upozorio da će njegova zemlja napasti američke vojne i brodske ciljeve ako Sjedinjene Američke Države napadnu Iran.
Iran je više puta optužio Sjedinjene Američke Države i Izrael za podsticanje nemira i pokušaj potkopavanja nacionalnog jedinstva Islamske Republike.

Netanjahu se nada da će Iran uskoro biti oslobođen "tiranije": Kada taj dan dođe, bićemo lojalni partneri

Kada su se evropski saveznici sastali u Parizu kako bi učvrstili bezbjednosne garancije za Ukrajinu, tamo su bili i izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa. To je nakratko pružilo nadu da bi glas EU mogao da se čuje u Vašingtonu uprkos žestokoj kontroverzi oko Grenlanda, piše Dojče vele.
- U velikoj mjeri smo završili bezbjednosne protokole - rekao je Stiv Vitkof, jedan od dvojice izaslanika, dok je stajao uz lidere Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine u predsjedničkoj palati u Parizu. 
- Ovo je važno kako bi, kada se ovaj rat završi, bio završen zauvek - dodao je Vitkof.
Ipak, čak i dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo potpisivale odlučnost da u poslijeratnom scenariju rasporede trupe u Ukrajinu, SAD nisu ponudile da priteknu u pomoć tim trupama u slučaju da Rusija ugrozi njihovu bezbjednost.
<h2>Kako bi raspoređivanje moglo da izgleda?</h2>
Prošle sedmice Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajina potpisale su deklaraciju o namjerama da se rasporede „multinacionalne snage“ kao podrška obrani i obnovi Ukrajine - nakon rata.
Stručnjaci kažu da deklaracija, kao potpisani dokument, predstavlja čvršću i formalniju garanciju Ukrajini.
U utorak (6. januar) je njemački kancelar Fridrih Merc najavio da bi i Njemačka mogla da odigra vojnu ulogu i rasporedi „snage na teritoriji NATO-a koja se graniči s Ukrajinom“, nakon što se postigne prekid vatre.
Prvi put je i španski premijer Pedro Sančez izrazio spremnost da pošalje trupe u okviru mirovne misije u Ukrajini. Sančez nije iznosio detalje.
Jakob Funk Kirkegard, saradnik briselskog trusta mozgova Brugel, vjeruje da se snage namjerno zovu „multinacionalnim“ kako bi se se otvorio prostor da se priključe i druge zemlje iz ili van Evrope.
- Ko bi to mogao biti? Mislim možda Australija, ili svakako Turska, koja je veliki igrač na Crnom moru - rekao je on za Dojče vele.
Sastanak u Parizu održan je u okviru takozvane koalicije voljnih - koju čini oko 30 zemalja privrženih Ukrajini. Sjedinjene Države nisu među njima.
U saopštenju je ta grupa navela da će pomoći u izgradnji „odbrambenih utvrđenja“ unutar Ukrajine.
Kirkegard je rekao da nije jasno kakve bi tačno fortifikacije to bile. Možda, nagađa, slične onima koje se podižu u članicama NATO-a u blizini Rusije. „Kao u Finskoj“, rekao je, to bi bar moglo da uključi „postavljanje mina i bodljikave žice“.
U saopštenju lidera koalicije takođe se navodi da će učestvovati u predloženom mehanizmu nadzora prekida vatre koji bi da predvode SAD. To bi zahtijevalo opremu i ljude koji bi pratili senzore, snimke dronova i satelita.
Dodaje se da će Ukrajinci „ostati prva linija odbrane i odvraćanja“, dok su stručnjaci za Dojče vele rekli da bi evropske trupe uglavnom bile prisutne kao instruktori, a ne u borbenoj ulozi.
<h2>Mnoga pitanja</h2>
Neki u Evropi sada daju gas kako bi se uspostavila dugoročna bezbjednosna arhitektura za Ukrajinu. Ali još ima više pitanja nego odgovora.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da bi Francuska mogla da rasporedi „nekoliko hiljada“ vojnika na ukrajinsku teritoriju.
Ali, dodao je Kirkegard, njemu bi moglo biti teško da dobije odobrenje francuskog parlamenta za finansiranje trupa u inostranstvu, posebno usred političke i ekonomske krize u zemlji.
Potpis Kira Starmera na deklaraciji izazvao je negodovanje među opozicionim liderima i stručnjacima koji tvrde da Britanija nema dovoljno vojnika da šalje nekuda.
Strateški pregled odbrane Ujedinjenog Kraljevstva – zvanični dokument iz prošle godine – bilježi da su se veličina i spremnost armije smanjili poslije kraja Hladnog rata.
U izvještaju piše da je „samo mali deo trupa“ spreman za raspoređivanje u bilo kom trenutku. Pad broja vojnika poklapa se sa smanjenim izdacima za odbranu.
Obraćajući se parlamentu, Starmer je rekao da će broj vojnika koji će biti poslati u Ukrajinu biti određen u skladu sa njihovim vojnim planovima, koje izrađuju i u kojima očekuju podršku drugih članica.
U Njemačkoj će prijedlog kancelara Merca da se trupe rasporede u NATO zemlje koje se graniče s Ukrajinom takođe prvo morati da odobri parlament.
Nekoliko drugih članica koalicije voljnih ostalo je sasvim misteriozno. Moguće, smatra se, da i neće iznositi konkretnije planove dok se jednom ne uspostavi mir u Ukrajini.
- Da li bi svi partneri iz koalicije voljnih snažno reagovali ako Rusija ponovo napadne? To je teško pitanje. Pitam ih sve i još nisam dobio jasan odgovor - rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski novinarima u srijedu, 7. januara.
Dok bezbjednosne garancije ne budu odobrene u parlamentima i američkom Kongresu, kako dodaje, ne mogu odgovoriti na pitanje da li su partneri spremni da ih zaštite.
<h2>Izostanak američkog oslonca najveća prepreka</h2>
Najveća prepreka evropskom prisustvu u poslijeratnoj Ukrajini dolazi od nekada najbližeg saveznika preko Atlantika.
Trampovi izaslanici koji su prisustvovali sastanku u Parizu nisu razjasnili evropske dileme oko toga da li bi SAD pritekle u pomoć njihovim trupama ukoliko bi Rusija prekršila uslove mira.
Markus Rajsner, austrijski vojni istoričar i predavač na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Beču, rekao je za Dojče vele da je suštinska poruka deklaracije iz Pariza bila da se SAD pozovu na podršku tom evropskom vojnom poduhvatu.
- Trenutno je nezamislivo da evropske snage uspostave veliko prisustvo u Ukrajini bez podrške SAD i njihovih specijalizovanih vojnih kapaciteta, i bez garancije da će Amerika vojno intervenisati u slučaju ruskog napada - naveo je Rajsner.
Ovo je naročito tačno, kako upozorava, sve dok Rusija zapadne vojnike u Ukrajini smatra vojnim metama.

Čizme u Ukrajini: Smiju li Evropljani bez Amerikanaca?

Bahreinski aktivisti i organizacije za ljudska prava izrazili su ozbiljnu zabrinutost nakon što je opozicionom lideru i ljevičarskom aktivisti Ebrahimu Šarifu izrečena šestomjesečna zatvorska kazna zbog javne kritike odnosa kraljevstva s Izraelom.
Šarif se nalazi u pritvoru od novembra, a optužen je za širenje lažnih vijesti na društvenim mrežama i davanje uvredljivih izjava protiv sestrinskih arapskih država i njihovih lidera.
U četvrtak ga je Bahreinski niži krivični sud osudio na šest mjeseci zatvora i novčanu kaznu od 200 bahreinskih dinara (oko 530 dolara).
Presuda se temelji na intervjuu koji je Šarif dao u Bejrutu za LuaLuaTV, u kojem je oštro kritizirao arapske države zbog, kako je naveo, izostanka podrške Palestincima i zbog sve čvršćih veza s Izraelom.
Javno tužilaštvo je u saopćenju objavljenom na Instagramu navelo da je Šarif u intervjuu iznosio lažne i uvredljive informacije, optužujući arapske zemlje za dosluh i zavjeru te pozivajući njihove građane na otpor i ustanak protiv vlasti.
Bahrein je 2020. godine normalizovao odnose s Izraelom u okviru Abrahamovih sporazuma, postignutih uz posredovanje SAD-a. Taj potez izazvao je snažno nezadovoljstvo propalestinskih aktivista u zemlji, a bijes javnosti dodatno je eskalirao nakon početka izraelskog napada na Gazu u oktobru 2023. godine.
Direktor za zastupanje u Bahreinskom institutu za prava i demokratiju (BIRD) Sajed Ahmed Alvadaei ocijenio je presudu kao jeziv presedan.
- Ovom odlukom se istaknuta javna ličnost kriminalizuje zbog podrške Palestini i zbog propitivanja vlada koje su normalizovale odnose s Izraelom usred genocida u Gazi - rekao je Alvadaei, dodajući da presuda predstavlja ozbiljnu eskalaciju napada na slobodu izražavanja u Bahreinu.

Tag: kina-i-sad

Trgovinski pregovori Kine i SAD naredne sedmice u Londonu

Uspostavljen saobraćaj na magistralnom putu Plužine-Šćepan Polje

Netanjahu se nada da će Iran uskoro biti oslobođen "tiranije": Kada taj dan dođe, bićemo lojalni partneri

Čizme u Ukrajini: Smiju li Evropljani bez Amerikanaca?

Bahrein: Aktivista osuđen na šest mjeseci zatvora jer je kritikovao arapske zemlje zbog odnosa s Izraelom

PRATITE TVe UŽIVO