U trenutku kada bi vlada Kipra trebalo da se fokusira na predsjedavanje Savjetom Evropske unije, primorana je da se na domaćem terenu bori s kontroverzom zbog video-snimka koji kruži internetom, a u kojem se iznose optužbe za korupciju na najvišem nivou.
Središte afere je misteriozni video objavljen na mreži X, u kojem se kroz montažu pojavljuju visoki funkcioneri snimljeni kako, naizgled, objašnjavaju načine zaobilaženja ograničenja troškova izborne kampanje putem gotovinskih donacija, kao i razgovore o šemi koja bi poslovnim ljudima omogućila pristup predsjedniku i prvoj dami. U jednom dijelu pominje se i pomoć Rusima u izbjegavanju sankcija Evropske unije.
Vlada negira optužbe iznesene u snimku i opisuje ga kao „hibridnu aktivnost“ usmjerenu na narušavanje „ugleda vlade i države“.
Iako vlasti ne tvrde da je video lažan, insistiraju da su izjave izvučene iz konteksta i obmanjujuće montirane. Snimci djeluju kao da su napravljeni skrivenim kamerama tokom privatnih sastanaka.
Nezadovoljna takvim objašnjenjem, opozicija sada traži konkretne mjere.
Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis oštro je reagovao na sugestije o nezakonitom finansiranju kampanje u izjavi za lokalne medije juče.
„Javno pozivam svakoga ko ima dokaze o direktnoj ili indirektnoj finansijskoj koristi tokom izborne kampanje ili tokom mog mandata kao predsjednika Republike da ih odmah dostavi nadležnim državnim organima“, rekao je on. „Neću dati pravo nikome, apsolutno nikome, da me optužuje za korupciju“.
Govoreći o navodima o uplatama kompanija, rekao je da preduzeća „moraju da daju i društveni doprinos u okviru društvene odgovornosti kompanija (CSR) za državu, ponavljam, za državu, i da se ti doprinosi odnose na zdravstvo, socijalnu zaštitu, odbranu i mnoge druge oblasti“.
Sporni video objavljen je u četvrtak popodne na društvenoj mreži X, na nalogu pod imenom „Emili Tompson“, koja je opisana kao „nezavisna istraživačica, analitičarka i predavačica, fokusirana uglavnom na unutrašnju i spoljnju politiku Sjedinjenih Američkih Država“.
Nije bilo moguće odmah pronaći javno dostupne i provjerljive informacije koje bi potvrdile pravi identitet osobe iza tog naloga.
U videu se pojavljuju snimci bivšeg ministra energetike Džordža Lakotripisa i šefa kabineta predsjednika Haralambosa Haralambusa.
Na snimcima je Lakotripis predstavljen kao osoba za kontakt za one koji žele pristup Hristodulidisu. Djeluje kao da sagovornika provodi kroz proceduru uplata koje premašuju zakonski limit od milion eura za kampanju.
U pisanoj izjavi Lakotripis je naveo da je iz videa „očigledno“ da su mu pripisane izjave montirane kako bi se iskrivio kontekst razgovora, s ciljem nanošenja štete Kipru i njemu lično. Dodao je da je podnio prijavu policiji. Policija je, nakon njegove prijave, pokrenula istragu o snimku, rekao je portparol policije Viron Vironos za Kiparsku novinsku agenciju.
U nastavku videa pojavljuje se Haralambus, Hristodulidisov šurak, koji objašnjava kako se dolazi do pristupa predsjedničkoj palati. „Mi smo ovdje glavni, nas dvojica, kontakt u palati, odmah pored predsjednika“, kaže on, dodajući da zainteresovani mogu predsjedniku prići s prijedlogom i novcem koji bi se usmjerio na društvene donacije.
Haralambus se povodom ovoga nije zvanično oglasio.
U videu se tvrdi da se društvene donacije koje kompanije uplaćuju kroz fond kojim rukovodi prva dama zloupotrebljavaju kako bi se obezbijedio povlašćen tretman od strane predsjedništva.
Zabrinutost u vezi s tim fondom nije nova. Kiparski parlament je prošle godine usvojio zakon kojim se tražilo objavljivanje imena donatora tog fonda. Predsjednik je, međutim, stavio veto na tu odluku i pokrenuo sudski postupak, tvrdeći da bi javno objavljivanje liste donatora predstavljalo kršenje zaštite ličnih podataka. Sud je presudio u korist predsjednika i imena nijesu objavljena.
Stefanos Stefanou, lider glavne opozicione partije AKEL, rekao je da video otvara „ozbiljna politička, etička i institucionalna pitanja“ koja kompromituju predsjednika i njegov najuži krug, i politički i lično.
Pozvao je predsjednika da smijeni Haralambusa, ukine fond za socijalnu podršku i, nakon objavljivanja imena donatora, prenese njegove nadležnosti na drugu instituciju.
AKEL je juče takođe podnio prijedlog zakona za ukidanje fonda u naredna tri mjeseca i zatražio ostavku prve dame sa čela fonda. Stranka je zatražila i da se navodi iz videa razmotre u parlamentarnom odboru za institucije.
Druga opoziciona partija, Demokratski savez, saopštila je: „Ono što je otkriveno u ovom videu je šokantno i izuzetno ozbiljno… Društvo u nevjerici posmatra i zahtijeva jasne i uvjerljive odgovore od vlade. Odgovore koji još nijesu dati“.
Na Kipru se parlamentarni izbori održavaju u maju, dok su sljedeći predsjednički izbori zakazani za 2028. godinu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Optužbe za korupciju na najvišem nivou potresaju Kipar na početku predsjedavanja EU

Kipar danas preuzima šestomjesečno predsjedavanje EU tokom koga će težiti autonomnoj uniji otvorenoj prema svijetu, dok će na planu proširenja promovisati kredibilnu agendu sa ciljem postizanja konkretnih, opipljivih rezultata.
Prioriteti kiparskog predsjedavanje biće autonomija kroz bezbjednost, odbrambenu spremnost i pripravnost, autonomija kroz konkurentnost, autonomnost i otvorenost prema svijetu, autonomna unija vrijednosti koja nikoga ne ostavlja po strani i dugoročni budžet autonomne unije.
U skladu sa prioritetima, moto kiparskog predsjedavanja "Autonomna unija. Otvorena prema svijetu" odražava, kako se navodi na sajtu kiparskog predsjedavanja Evropskom unijom, vizionarski pristup koji kombinuje unutrašnju snagu i nezavisnost sa otvorenošću, saradnjom i globalnim angažovanjem.
U sklopu trećeg prioriteta - Autonomna i prema svijetu otvorena Unija, ističe se da je proširenje EU u centru tog poduhvata.
- Od Ukrajine do Moldavije, od Zapadnog Balkana do Turske, proširenje je najmoćnije geopolitičko oruđe EU. U suštini se radi o proširenju njenog vitalnog prostora bezbjednosti, stabilnosti i mogućnosti - navodi se.
Predstavljajući u decembru prioritete, logo i moto predsjedavanja EU kiparski predsjednik Nikos Hristodulidis rekao da se Evropa i ranije suočavala sa složenim krizama, čak i egzistencijalnom, i da je morala da odgovori razvijajući se. Dodao je da je su nova obilježja intenzitet, pluralizam i kompleksnost izazova.
- Autonomija je sljedeći korak u evoluciji projekta evropske integracije. Potrebna nam je Evropa bez podjela - istakao je kiparski predsjednik.
U vezi proširenja Hristodulidis je rekao da je proširena Unija jača i bezbjednija Unija i da je proširenje geostrateška neophodnost i investicija u evropsku budućnost.
- Zajedno moramo nastaviti da radimo na ponovnom ujedinjenju Evrope. Kiparsko predsjedavanje će marljivo raditi na unapređenju proširenja - istakao je u poruci pred preuzimanje predsjedavanja kiparski predsjednik.
Za vrijeme svog drugog predsjedavanja EU Kipar će, kako je najavljeno, djelovati kao odgovoran i pošten posrednik i blisko sarađivati sa Evropskim parlamentom i Evropskom komisijom kako bi se izazovi pretvorili u prilike i obezbijedilo da ambicije budu praćene akcijama i opipljivim rezultatima.
Svečano otvaranje kiparskog predsjedavanja EU planirano je za 7. januar u Nikoziji.
Kiparskim predsjedavanjem završiče se osamnaestomjesečni program trija predsjedavanja Poljske, Danske i Kipra.
Na kraju juna 2026. Kipar će rotirajuće predsjedavanje Savjetu predati Irskoj.

Počinje predsjedavanje EU Kipra, prioritet autonomija i otvorenost Unije

Futsal reprezentacija Crne Gore savladala je danas u Igalu, u prvoj od dvije prijateljske utakmice, selekciju Kipra 3:2.
Crnogorska selekcija povela je golom Davida Puletića u 13. minutu.
Na 2:0, tri minuta kasnije, povisio je Janko Bulatović.
Prednost na 2:1 smanjio je Vram Nalpantijan u 19, a pitanje pobjendika riješio je Luka Vuletić u 30. minutu.
Konačan rezultat postavio je Aleksis Cicos u 40. minutu.
"Zanimljiva utakmica u kojoj smo bili bolji rival za nijansu. Kipar se predstavio kao dobra ekipa, brza i borbena, a mi smo u većem dijelu meča izgledali kako želimo. Dobro smo kretali i lopta nas je slušala. Sve u svemu, zaslužena pobjeda Crne Gore", rekao je selektor Sveto Ljesar.
Novi duel na programu je sjutra u 17 sati i 30 minuta.

Futsal reprezentacija pobijedila Kipar

Ženska omladinska fudbalska &nbsp;reprezentacija Crne Gore ostvarila je pobjedu na startu turnira preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine.
Crnogorske fudbalerke savladale su danas u Staroj Pazovi, u prvom kolu grupe B1, selekciju Kipra 3:1.
Vođstvo selekciji Crne Gore donijela je Maša Tomašević u 15. minutu.
Ona je bila strijelac i drugog pogotka u 52. iz jedanaesterca, a sve dileme riješila je, 13 minuta kasnije, Darija Čižek.
Konačan rezultat postavila je Estela 
Eleftheriu u 79. minutu.
Crna Gora će kvalifikacije nastaviti u subotu duelom sa Jermenijom (11), dok je za utorak zakazan meč sa Srbijom (12.00).
Plasman u elitnu rundu, odnosno Ligu A, izboriće prvoplasirane selekcije iz šest grupa, kao i najbolja drugoplasirana.

Omladinska selekcija bolja od Kipra

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da Turska vjeruje da je najrealnije rješenje za politički zastoj oko Kipra postojanje dvije države na tom etnički podijeljenom ostrvu.
Erdogan je na zajedničkoj konferenciji za medije sa novoizabranim predsjednikom kiparskih Turaka, Tufanom Erhurmanom podržao politiku dvije države, kako bi se okončala skoro 50 godina stara podjela ostrva.
- Kiparska grčka strana rješenje za Kipar vidi kao svođenje kiparskih Turaka na status manjine u partnerskoj državi, koja sada ne postoji - rekao je Erdogan, prenosi Tanjug.
Erhurman, koji je u svojoj prvoj inostranoj posjeti po tradiciji posjetio Tursku, koja jedina priznaje otcijepljenu tursku Republiku Severni Kipar, rekao je da obje strane na ostrvu moraju “naučiti lekciju” iz prošlih metoda, koje nisu dale rezultate ili su se završile neuspješno.
- Kiparski Turci su jedan od dva osnivačka partnera ostrva i ovaj status za moj narod nije ni otvoren za debatu, pregovore niti cenkanje. Niko ne bi trebalo da očekuje od nas da idemo putem koji je više puta pokušan u prošlosti i nije vodio nikuda - rekao je Erhurman.
Kipar je podijeljen na grčki i turski dio od 1974. godine a mirovni pregovori između kiparskih Grka i kiparskih Turaka su u zastoju od 2017. godine.
Republika Kipar, u kojoj živi grčko stanovništvo, članica je Evropske unije.

Erdogan: Najrealnije rješenje za Kipar je postojanje dvije države

Dva snažna zemljotresa zatresla su Kipar u sredu, saopštio je Euro-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Prvi zemljotres magnitude 5,2 po Rihteru zabeležen je u 11.31 po lokalnom vremenu.
Epicentar tog potresa bio je u moru, blizu jugozapadne obale ostrva, na dubini od oko 10 kilometara, oko 54 kilometra zapadno od Limasola i 5 kilometara sjeveroistočno od Pafosa.
Nekoliko sati kasnije, u 16.23 po lokalnom vremenu, zatresao je zemljotres magnitude 5,3. Epicentar drugog potresa takođe je bio u moru, na dubini od 14 kilometara, otprilike 50 kilometara zapadno od Limasola i 10 kilometara severoistočno od Pafosa.
Nakon tog udara, usledio je niz podrhtavanja tla.
Mnogi stanovnici i turisti prijavili su da su osetili zemljotres, a neki su priložili i fotografije štete koju je podrhtavanje tla izazvalo.
- Tresla mi se cijela kuća, a sa zida su pale fotografije. Jezivo - napisao je jedan stanovnik udaljen 37 kilometara od epicentra.
Oba potresa snažno su zatresla zapadne djelove ostrva, a mnogi stanovnici i turisti prijavili su da su osjetili podrhtavanje tla. Potres se osjetio i u djelovima Libana.
Civilna zaštita je saopštila da su u selu u blizini epicentra oštećene pojedine kuće, ali nema povrijeđenih.
Privremeno je došlo do prekida telekomunikacionih veza, a sa obližnjih brda na auto-put prema Pafosu i na druge saobraćajnice odronile su se stene.
Grčka državna televizija je objavila da su javne zgrade nakratko evakuisane zbog zemljotresa.

Dva snažna zemljotresa pogodila Kipar

Skupština je u proteklom periodu sprovela ključne reforme, ali da nijesmo previše zadovoljni radom pravosuđa jer se nastavlja funkcionisanje po pravilima koja kroz mnoge pojedince i njihov rad podsjećaju na bivšu praksu i pravila - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić &nbsp;danas u parlamentu Kipra tokom 18. Konferencije predsjednika parlamenata malih evropskih zemalja.
Ovaj događaj je organizovan na temu malih država u vremenu globalne nestabilnosti, a Mandić je poručio da vodimo snažnu i odvažnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Vršimo zakonski nadzor i pokušavamo da se takav model funkcionisanja u pravosuđu promijeni i da se snažnije i odgovornije posvete borbi protiv kriminalnih klanova - naglasio je Mandić.
Zaključio je da je ova borba, zajedno sa brojnim inicijativama koje se tiču životnog standarda građana Crne Gore, ključna da naša zemlja postane članica EU, kao zemlja slobodnih, sigurnih, bogatih i nadasve srećnih ljudi.
Na pres konferenciji održanoj po završetku samita, predsjednica parlamenta Republike Kipar Anita Demetriou i potpredsjednik parlamenta Malte David Agius iskazali su snažnu podršku njihovih zemalja Crnoj Gori na njenom putu da postane prva naredna članica EU.

Mandić iz Nikozije: Nijesmo previše zadovoljni radom pravosuđa

Nadam se, i zato sam danas tu, da ćete tokom našeg drugog predsjedavanja Savjetu u prvoj polovini 2026. godine zatvoriti i ostala poglavlja i time trasirati put ka tome da postanete 28. država članica Evropske unije (EU) - poručio je predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis u razgovoru sa predsjednikom Jakovom Milatovićem.
Naglasio je da je prvo poglavlje naših pristupnih pregovora otvoreno je i zatvoreno tokom prvog predsjedavanja Kipra Savjetu EU u 2012. godini, te da njegova njegova posjeta Crnoj Gori naglašava važnost koju ta zemlja pridaje evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, a posebno Crne Gore.
Dva predsjednika imala su tete-a- tete razgovor nakon čega je održan i sastanak delegacija.
- Veoma cijenimo poziciju Kipra kada je evropska budućnost Crne Gore u pitanju. Vidim vašu posjetu kao nastavak moje prošlogodišnje posjete Nikoziji i vjerujem da je ovo dobra prilika za nas dvojicu da razgovaramo o jačanju bilateralnih odnosa, ali i na koji način nas Kipar može još snažnije podržati na našem evropskom putu, posebno uoči vašeg predsjedavanja Savjetu Evropske unije naredne godine - poručio je Milatović.
On je istakao da Crna Gora ima jasan cilj, da do 2028. godine postane 28. država članica EU, koji je ambiciozan ali i dalje realan.
Teme razgovora dva zvaničnika bile su i jačanje bilateralnih odnosa, posebno u oblastima ekonomije, trgovine i turizma.
- Posjeta predsjednika Kipra realizovana uoči predsjedavanja te zemlje Savjetu Evropske unije u prvoj polovini 2026. godine potvrda je odličnih, prijateljskih odnosa sa Crnom Gorom. Ona predstavlja i nastavak snažne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU - naglasili su u kabinetu Milatovića.

Milatović - Hristodulidis: Kipar snažno podržava evropski put Crne Gore

Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis boraviće danas u radnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz Milatovićevog kabineta saopšteno je da Hristodulidis dolazi u Crnu Goru uoči predsjedavanja Kipra Savjetu Evropske unije (EU) u prvoj polovini naredne godine.
Navodi se da je posjeta Hristodulidisa potvrda odličnih, prijateljskih odnosa sa Crnom Gorom.
- Posjeta kiparskog predsjednika predstavlja i nastavak snažne diplomatske aktivnosti Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine - kaže se u saopštenju.

Hristodulidis danas u Crnoj Gori

Kipar će do kraja ove godine riješiti sva tehnička pitanja neophodna za pridruživanje šengenskoj zoni - izjavio je danas kiparski predsjednik Nikos Hristodulides.
Kipar i Irska, koje nemaju kopnene granice sa drugim državama Evropske unije, jedine su članice Unije van šengenskog prostora, nakon što su Rumunija i Bugarska 1. januara postale punopravne članice.
-- Razgovorili smo o svim političkim problemima u vezi sa linijom prekida vatre i sada finalizujemo tehničke detalje potrebne za pristupanje Šengenu - rekao je Hristodulides u Nikoziji, prenosi Politiko.
On je istakao prednosti koje bi članstvo u Šengenu donijelo Kipru, posebno u turizmu i investicijama, i naveo da tim u Ministarstvu spoljnih poslova nadgleda proces pristupanja.
Kipar je jedinstven slučaj, jer je ostrvo 1974. podijeljeno između Republike Kipar na jugu i sjevera koji je okupirala Turska. Ako Kipar uđe u Šengen bez rješavanja tog pitanja, zelena linija, trenutno tampon zona, postala bi tvrda spoljna granica EU.
To bi zahtijevalo provjeru pasoša na prelazima, čime bi se potencijalno povećale tenzije. Zvaničnici EU upozorili su da bi punopravno članstvo u Šengenu zahtijevalo izmjene Uredbe o zelenoj liniji, koja reguliše kretanje preko podijeljenog ostrva.
Hristodulides je naveo i da je Kipar u završnoj fazi pregovora o ukidanju viza za ulazak u SAD i očekuje se da će američka delegacija uskoro posjetiti Nikoziju kako bi se razgovaralo o detaljima.

Predsjednik Kipra: Finalizujemo tehničke detalje potrebne za pristupanje Šengenu

U mnogim regionima situacija i dalje ostaje teška nakon ruskih udara na kritičnu infrastrukturu, kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, dodajući da energetski radnici i ekipe za sanaciju rade danonoćno kako bi građanima obnovili snabdijevanje električnom energijom, grijanjem i vodom.
To je, kaže on, zaista monumentalan napor koji ima ogroman značaj za njihove građane.
- Vraćanje normalnog života nakon stalnih ruskih terorističkih udara. Zahvalan sam svima koji su u tome uključeni - napisao je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2010264430102114633%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010264430102114633%7Ctwgr%5E67fd7e3ab8eb43967fce12315c900a343fc380f2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zelenski je podsjetio da je tokom ove sedmice Rusija na Ukrajinu lansirala gotovo 1.100 napadačkih dronova, više od 890 navođenih avionskih bombi i preko 50 projektila različitih tipova - balističkih, krstarećih, pa čak i balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“.
- Gađali su ciljeve koji nemaju apsolutno nikakvu vojnu svrhu - energetsku infrastrukturu i stambene objekte. Namjerno su čekali niske temperature kako bi dodatno pogoršali stanje za naše ljude. To je svjesni, cinični ruski teror, usmjeren isključivo protiv civila - istakao je Zelenski.
On se zahvalio svim mobilnim vatrenim grupama koje danju i noću brane Ukrajinu od ovih napada, kao i svim ostalim borcima iz jedinica protivvazdušne odbrane i elektronskog ratovanja.
- Zahvaljujem svima koji rade za Ukrajinu. U ovom trenutku, naša unutrašnja otpornost i napori na jačanju odbrane posebno su važni. Potrebna nam je stabilna podrška Ukrajini, našoj odbrani i usklađena diplomatija u interesu mira. Zahvalan sam svim partnerima koji sa nama rade upravo na takav način - naglasio je on.

Zelenski: Situacija u mnogim regionima i dalje kritična

U Crnoj Gori jutros je najviše snijega izmjereno na Žabljaku, 50 centimetara (cm), pokazuju podaci objavljeni na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
U Kolašinu je izmjereno 34 cm, u Rožajama 31, u Andrijevici 24, a u Gusinju 20 cm.
Visina sniježnog pokrivača u Šavniku iznosi 13 cm, dok je u Plužinama osam cm.
Prema prognozi Zavoda, u južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima, dok se na sjeveru očekuje pretežno oblačno vrijeme, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.&nbsp;

Na Žabljaku pola metra snijega

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Čikaga protiv Dalasa 125:107, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je trijumf doprinio sa 15 poena i 12 skokova, a imao je i jednu ukradenu i dvije izgubljene lopte, kao i dvije blokade.
Čikago su do pobjede vodili Kobi Vajt sa 22 i Ajo Dosumu sa 20 koševa.
U ekipi Dalasa najbolji je bio Rajan Nembard sa 16 koševa.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Klivlend - Minesota 146:134, Indijana - Majami 123:99, Detroit - Los Anđeles Klipers 92:98, Boston - San Antonio 95:100 i Juta - Šarlot 95:150.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Čikaga

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

Tag: kipar