Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu saopštio je da je sporazum o okončanju rata u Ukrajini „zaista blizu“ i da sada zavisi od rješavanja dvaju glavnih neriješenih pitanja – budućnosti ukrajinskog regiona Donbas i nuklearne elektrane Zaporožje.
Rusija je pokrenula veliku invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, nakon osam godina borbi između separatista koje podržava Rusija i ukrajinskih trupa u Donbasu, koji čine Donjecka i Luganska oblast. Rat u Ukrajini predstavlja, nakon Drugog svjetskog rata, evropski sukob sa najviše žrtava, a izazvao je i najdublju konfrontaciju između Rusije i Zapada od perioda hladnog rata.
Specijalni američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog, koji bi sa te funkcije trebalo da odstupi u januaru, izjavio je na Rejganovom nacionalnom odbrambenom forumu da su napori uloženi u rješavanje sukoba ušli u „posljednjih 10 metara“, što je, kako je istakao, uvijek najteža dionica.
- Gotovo smo na cilju. Zaista smo veoma, veoma blizu - rekao je Kelog.
Dva glavna neriješena pitanja, naveo je Kelog, odnose se na teritoriju – prije svega na budućnost Donbasa – i na status ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje, najveće u Evropi, koja je pod ruskom kontrolom.
- Ako riješimo ta dva pitanja, mislim da će se ostatak stvari prilično dobro riješiti. Gotovo smo na cilju. Zaista smo veoma, veoma blizu - rekao je Kelog u subotu u Predsjedničkoj biblioteci i muzeju Ronalda Rejgana u Dolini Simi u Kaliforniji.
Prema prvobitnim američkim prijedlozima, nuklearna elektrana Zaporožje, čiji su reaktori trenutno zatvoreni i u hladnom pogonu, bila bi ponovo pokrenuta pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), a proizvedena električna energija ravnomjerno bi se dijelila između Rusije i Ukrajine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trampov čovjek za Ukrajinu: Jako smo blizu dogovoru, ostala su samo dva pitanja

Sjedinjene Američke Države neće slati trupe u Ukrajinu, izjavio je specijalni izaslanik američkog predsjednika Kit Kelog na forumu koji je organizovala Predsjednička fondacija Ronalda Regana u Kaliforniji.
- Nećemo slati trupe - odgovorio je Kelog na pitanje o naporima da se izvrši pritisak na Rusiju da okonča ukrajinski sukob.
Podsjećamo, američki predsjednik Donald Tramp želi da se rat okonča u što kraćem roku.

Kelog: SAD neće slati svoje trupe u Ukrajinu

Konferencija za novinare ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i izaslanika američkog predsejdnika Donalda Trampa za Ukrajinu Kita Keloga otkazana je danas na zahtjev američkih zvaničnika, objavio je portparol ukrajinskog predsjednika Sergej Nikiforov.
Nikiforov nije naveo nijedan drugi razlog osim da je otkazivanje na inicijativu SAD. Američka delegacija nije se oglasila.
Kelogov put u Kijev poklopio se sa oštrim izjavama koje su razmijenili &nbsp;Tramo I Zelenski, koje &nbsp;dovode u sumnju budućnost podrške SAD ratnim naporima Ukrajine.
Njih dvojica je trebalo da govore o Trampovim naporima da okonča skoro trogodišnji rat, prenosi Beta.

Na zahtjev SAD-a: Otkazana konferencija za novinare Zelenskog i američkog izaslanika Keloga

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je da je razgovarao sa specijalnim izaslanikom SAD Kitom Kelogom o načinima za postizanje pravednog i trajnog mira u sukobu sa Rusijom.
Kelogova posjeta Kijevu dolazi u diplomatski teškom trenutku za Ukrajinu nakon što je američki predsednik Donald Tramp okončao političku izolaciju ruskog lidera Vladimira Putina učestvujući u bilateralnim razgovorima sa Moskvom.
- Potvrdio sam spremnost Ukrajine da postigne mir i našu viziju za neophodne korake - naveo je Sibiha na mreži X.
On je rekao Kelogu, koji je doputovao u ukrajinsku prijestonicu, da su bezbjednost Ukrajine i transatlantska "nedjeljive".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski planira sastanak sa Kelogom u četvrtak. Izaslanik se već sastao sa vrhovnim komandantom ukrajinske vojske, šefovima obavještajnih i specijalnih službi.

Ukrajinski šef diplomatije razgovarao sa američkim izaslanikom o "trajnom miru"

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je u razgovoru sa specijalnim američkim izaslanikom za Ukrajinu i Rusiju Kitom Kelogom da svako rješenje za konflikt mora poštovati nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, uz snažne bezbjednosne garancije.
Fon der Lajen je prenijela spremnost Evropske unije (EU) da radi sa Sjedinjenim Američkim Državama da bi se zaustavilo krvoproliće i obezbijedio pravedan i trajan mir koji Ukrajina i njen narod sa pravom zaslužuju.
Fon der Lajen je poručila da EU ima ključnu ulogu u obezbjeđivanju finansijske stabilnosti i odbrane Ukrajine, a ukupna obaveza je 135 milijardi eura, što je više od bilo kog drugog saveznika.
To uključuje i 52 milijarde dolara vojne pomoći, što odgovara doprinosu SAD, predočila je Fon der Lajen, navedeno je na sajtu Evropske komisije.
Fon der Lajen je iznijela planove Evrope za povećanje odbrambene proizvodnje i potrošnje, što bi značilo i jačanje evropske i ukrajinske vojne sposobnosti.

Fon der Lajen: Svako rješenje konflikta mora poštovati teritorijalni integritet Ukrajine

Evropa možda neće biti "za stolom" ako Sjedinjene Države budu posrednik u pregovorima o okončanju rata Rusije protiv Ukrajine, rekao je izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu i Rusiju.
Govoreći na panelu na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji 15. februara, Kit Kelog je sugerisao da Vašington ima za cilj da ostvari značajan napredak u roku od nekoliko nedjelja, rekavši da radi "po Trampovom vremenu", piše Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
- Zamoliće vas da uradite ovaj posao danas, a sJutra će željeti da zna zašto to nije riješeno. Morate da nam date malo prostora i vremena, ali kada to kažem, ne govorim o šest mjeseci, govorim o danima i nedjeljama - rekao je Kelog.
Usred zabrinutosti u Kijevu i Evropskoj uniji da bi mogli da budu po strani nakon što je Tramp ove nedjelje razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i rekao da će Rusija i Sjedinjene Države odmah početi pregovore, Kelog je rekao da Ukrajina i Evropa neće biti izostavljene.
- Morate da povedete saveznike sa sobom. Hoće li oni igrati ulogu? Naravno da hoće. Ne možete to učiniti ako ćete bilo koga isključiti. Želimo da budemo sigurni da je to trajno i da je to održiv mir - dodao je Kelog.
Upitan da li može da uvjeri publiku da će "Ukrajinci biti za stolom, ali i Evropljani" Kelog je, međutim, odgovorio: "Oh, pa, upravo ste promijenili cijelu dinamiku".
- Odgovor na ovo posljednje pitanje... je ne - rekao je on, očigledno misleći na Evropu.&nbsp;
- Odgovor na raniji dio tog pitanja je da, naravno da će Ukrajinci biti tamo - dodao je Kelog.
Govoreći na Minhenskoj konferenciji ranije 15. februara, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je evropske zemlje da stvore zajedničku vojsku suočene sa mogućim povlačenjem SAD i kontinuiranom prijetnjom Rusije.
- Došlo je vrijeme, moraju se stvoriti oružane snage Evrope. Ako su Amerikanci odlučili da idu tim putem, smanjujući svoje prisustvo, to nije dobro, naravno, veoma je opasno - rekao je on, govoreći na engleskom.
Poziv Zelenskog je uslijedio na godišnjoj konferenciji na kojoj je ove godine dominiralo pitanje Ukrajine i stav nove američke administracije o okončanju rata, koji je odnio stotine hiljada života od ruske invazije koja je u punom obimu počela 24. februara 2022. godine.
Delegati u Minhenu izrazili su zabrinutost zbog izjava visokih američkih zvaničnika ove nedjelje, sugerišući da je Vašington spreman da učini velike ustupke ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Govoreći u Minhenu, američki zvaničnici su takođe ponovili pozive evropskim zemljama da troše više na odbranu i preuzmu veći dio bezbjednosnog tereta.
Zelenski je sugerisao da nova američka administracija ima novi pristup ne samo Ukrajini, već i Evropi u cjelini.&nbsp;
- Stari dani su prošli - rekao je on, rekavši da je Vašingtonu potrebna Evropa kao tržište, ali ne i kao saveznik.
Odgovor je, rekao je, kolektivna snaga.
- Amerika treba da vidi kuda ide Evropa, a ovaj pravac evropske politike ne bi trebalo da bude samo obećavajući. Trebalo bi da natjera Ameriku da bude uz jaku Evropu - istakao je Zelenski.
Govoreći pred Zelenskim, njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da mu je drago što su Sjedinjene Države ponovo potvrdile svoje obaveze prema Ukrajini, dodajući da ništa ne bi trebalo da bude dogovoreno bez učešća Kijeva.
Ne može biti, rekao je, nikakvog "diktiranog” rješenja i "nema razdvajanja” evropske i američke bezbjednosti.
Šolc je dodao da je Njemačka pružila četiri puta veću podršku od SAD za Ukrajinu, mjereno u procentima BDP-a.
Kancelar, koji se suočava sa saveznim izborima 23. februara, za koje istraživanja javnog mnjenja predviđaju da će izgubiti, takođe je odgovorio na jučerašnje komentare potpredsjednika SAD Džej Di Vensa, kritikujući standarde demokratije u Evropi, ali i nivoe migracije.
- Nećemo prihvatiti da ljudi koji gledaju na Njemačku spolja intervenišu u našu demokratiju, u naše izbore - rekao je Šolc.
Vensov govor zaprepastio je delegate na konferenciji, koji su od njega očekivali da iznese detalje o planovima Vašingtona za mir u Ukrajini. Vens je takođe iznenadio prisutne u Minheni kada se kasnije sastao sa Alis Vajdel, liderkom ekstremno desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD).

Kelog: Evropa možda neće biti "za stolom" tokom pregovora o Ukrajini

Ukrajinski ambasador u SAD-u Oksana Markarova održala je, kako je rekla, "temeljnu diskusiju" sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu i Rusiju Kitom Kelogom, koji je dobio zadatak da pronađe rješenje za rat u Ukrajini.
Sastanak 6. februara između Markarove i Keloga održan je nakon što je on odbacio izvještaj da će predstaviti mirovni plan za Ukrajinu na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji sljedeće sedmice.
Markarova je rekla da je to njen prvi susret s Kelogom od njegovog imenovanja, iako su se njih dvoje sreli i ranije.
- Održali smo temeljnu diskusiju sa specijalnim izaslanikom i njegovim timom i mojim kolegama - napisala je Markarova na Fejsbuku.
Ukrajina pokušava uspostaviti bliske odnose s novom administracijom pod Trampom, koji je rekao da želi brzo okončati rat.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je 5. februara u svom noćnom video obraćanju da je Ukrajina "značajno intenzivirala" svoje kontakte s Trampovom administracijom, dodajući da je imala i "prilično značajne kontakte s drugim partnerima".
Zelenski, koji će predvoditi ukrajinsku delegaciju na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, rekao je 6. februara da je siguran da još nema zvaničnog plana SAD-a, sugerišući da bi svaki formalni plan trebalo biti koordiniran s Kijevom.
Andrij Jermak, šef Kabineta Zelenskog, rekao je da će ukrajinska delegacija iznijeti ukajinski stav o okončanju rata i svoje stavove o tome kako se može postići "dugotrajan mir".
- Neophodno je da lideri i stručnjaci za politiku koji će biti u Minhenu shvate da je ovo zamah, da smo vrlo blizu stvarnog okončanja ovog rata pravednim i trajnim mirom, ali (potrebno je) biti zajedno [a ne dati] Rusiji priliku da podijeli svijet, da podijeli partnere - rekao je on za AP.
Zelenski je izrazio uvjerenje da Tramp može izvršiti pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat, koji je započeo invazijom Rusije na Ukrajinu 24. februara 2022. On je takođe rekao da Tramp zna pozicije Ukrajine, uključujući stvari oko kojih ne može biti ustupaka.
Kelog je prošle sedmice rekao da Tramp ima "čvrstu" strategiju za okončanje rata u roku od nekoliko mjeseci. Ali sam Tramp je malo rekao od svoje inauguracije o tome kako će nastojati da riješi rat u Ukrajini.
Kremlj je 5. februara najavio povećanje kontakata sa Sjedinjenim Državama u vezi sa nastojanjem da se traži rješenje rata.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Moskva spremna da pregovara sa Zelenskim uprkos odbijanju Putina da s njim razgovara jer mu je mandat istekao prošle godine.
Zelenski je odbacio tu ideju, rekavši da izbori ne mogu biti održani dok je vanredno stanje na snazi.
Kelog je 5. februara na konzervativnoj američkoj televiziji Njuzmaks rekao da će Ukrajina doći do tačke kada će morati da se održi i izbori.
- Znak zdrave demokratije je spremnost i sposobnost da se održe izbori, - čak i u vrijeme rata - rekao je on.
Ruska državna novinska agencija RIA Novosti 6. februara citirala je visokog ruskog parlamentarca Leonida Sluckog koji je rekao da su pripreme za sastanak Putina i Trampa u "poodmakloj fazi".
Slucki, šef komiteta Državne dume za međunarodne poslove, rekao je da bi sastanak mogao biti održan u februaru ili martu.
- Biće riječ o Ukrajini, Bliskom istoku i oupšteno pitanjima svjetske politike i međunarodnih odnosa u bliskoj budućnosti. Siguran sam da će ovaj sastanak biti prekretnica - rekao je Slucki.

Trampov izaslanik za Ukrajinu u "temeljnoj diskusiji" s ukrajinskom ambasadorkom

Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu i Rusiju Kit Kelog potvrdio je da će sljedeće sedmice učestvovati na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji i da će govoriti o Trampovom cilju da okonča rat u Ukrajini.
Kelog je rekao da se raduje što će govoriti na godišnjoj konferenciji i razgovarati o "Trampovom cilju da okonča krvavi i skupi rat u Ukrajini".
On je u objavi na mrexi Iks (X) u utorak dodao da takođe planira da se "sastane s američkim saveznicima koji su spremni da rade" s Vašingtonom.
Otkako je Kelog otkrio da će govoriti na konferenciji, koja bi trebalo da se održi od 14. do 16. februara, spekulisalo se da će predstaviti Trampov plan za okončanje rata. Blumberg je u srijedu citira neidentifikovane izvore koji su rekli da će Kelog predstaviti plan tokom konferencije, prenio je Ukrajinski servis RSE.
Izvori nisu dali dodatne informacije o planu, koliko će biti detaljan, niti u kom formatu će biti predstavljen.
Služba za medije Bijele kuće nije odgovorila na upit RSE-a za komentar.
Kelog je prošle sedmice rekao da Tramp ima "čvrstu" strategiju za okončanje rata u Ukrajini u roku od nekoliko mjeseci. Izjava je uslijedila u jeku razgovora iza kulisa i pregovora u pozadini kako bi se pronašao način da se okonča skoro trogodišnja ruska invazija.
On i drugi zvaničnici nagovijestili su plan za postizanje, kako navode Trampovi saveznici, "mirom kroz snagu". Plan uključuje potencijalno zamrzavanje sukoba i ostavljanje teritorija koje je okupirala Rusija u neriješenoj situacije. To uključuje i davanje bezbjednosnih garancija Ukrajini, ali nije precizirano kakve bi one bile.
Kremlj je u srijedu najavio povećanje kontakata sa SAD u vezi sa nastojanjem da se pronađe rješenje za rat. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Moskva spremna da pregovara s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim uprkos odbijanju ruskog predsednika Vladimira Putina da sa njim razgovara jer mu je mandat istekao prošle godine.
Ukrajina nije mogla da organizuje izbore pošto je od početka rata u vanrednom stanju.
Prema Kelogovim riječima, SAD razmatraju mogućnost da izvrše pritisak ne samo na Moskvu, već i na Kijev da dođe za sto. On je upozorio da će obje strane morati da naprave ustupke ako se nadaju pregovorima o rješenju rata.
Zelenski je "već nagovijestio da će ublažiti svoju poziciju o teritoriji", rekao je Kelog 1. februara i dodao da će "Putin takođe morati da ublaži svoje stavove".
Tramp je insistirao da želi brzo da okonča rat i rekao da želi da se sretne s Putinom što je prije moguće.
Zelenski je takođe rekao da je njegov tim u kontaktu sa Trampovom administracijom na "opštem nivou", ali je rekao da vjeruje da će uskoro biti sastanaka licem u lice.
Zelenski je rekao u intervjuu britanskom novinaru Pirsu Morganu objavljenom u utorak na Jutjubu da bi pristao na direktne razgovore s Putinom, ali da SAD i Evropska unija moraju da učestvuju.
- Ako ljudi vjeruju da moramo da pređemo na diplomatski kolosjek, a vjerujem da smo spremni da pređemo na diplomatski kolosjek, moraju postojati SAD, Evropa, Ukrajina i Rusija - naveo je on.
Upitan u intervjuu kako bi se osjećao sjedeći naspram Putina za pregovaračkim stolom, Zelenski je rekao: "Ako je to jedina osnova u kojoj možemo da donesemo mir građanima Ukrajine i da ne izgubimo ljude, definitivno ćemo ići na tu osnovu".
- Neću biti ljubazan prema njemu, smatram ga neprijateljem. Iskreno govoreći, mislim da i on mene smatra neprijateljem - rekao je Zelenski.

SAD bi mogle da predstave Trampov mirovni plan za Ukrajinu sljedeće sedmice

Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je rekao da vjeruje da će Donald Tramp pronaći rješenje za mir u Ukrajini i dodao da je Moskva spremna za dijalog. Sam Tramp je pak prije dva dana objavio kome će povjeriti zadatak da što prije osigura mir u ratu koji traje gotovo tri godine.
Radi se o Kitu Kelogu, penzionisanom američkom general-potpukovniku. Prije dva dana su objavljeni obrisi njegovog plana za okončanje rata u Ukrajini, a juče su američki mediji objavili više detalja.
Kelog je ranije rekao da bi svaka američka politika za okončanje rata trebalo da uključi ​​zahtjeve za prekidom vatre i sporazumnim rješenjem, podsjeća Newsweek.
<h2>Ključan čovjek za okončanje rata</h2>
Kelog (80), koji je bio savjetnik za nacionalnu bezbjednost bivšeg potpredsjednika Majka Pensa tokom prethodne Trampove administracije, biće ključna figura za okončanje rata, za koji je Tramp u kampanji govorio da ga može brzo riješiti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTrumpDailyPosts%2Fstatus%2F1861832731174511051%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1861832731174511051%7Ctwgr%5Ebfbbb889b469de31604af5d2b3a8d28d583ca2d7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kelog je u maju objavio plan u koautorstvu s bivšim Trampovim saradnikom Fredom Flajcom, koji je pozivao na prestanak vojne pomoći Ukrajincima u slučaju da Kijev ne pristane na mirovne pregovore s Rusijom. U tom dokumentu se navodi da bi sukob trebalo da bude zamrznut duž trenutnih linija ratišta, što bi, ako se pogleda današnja situacija na fronti, ostavilo Rusiji kontrolu nad približno petinom ukrajinske teritorije.
U dokumentu je navedeno da bi trebalo da postoji "zvanična politika SAD-a za traženje primirja i sporazumno rješenje ukrajinskog sukoba".
<h2>Uslovili bi američku vojnu pomoć Ukrajini</h2>
U planu se predviđa da SAD nastavi da pruža oružje i pomoć Ukrajini kako bi osigurali da Rusi "ne napreduju na ratištu i ne napadnu ponovo nakon prekida vatre ili mirovnog sporazuma". Dalja američka vojna pomoć Kijevu bi "zahtijevala od Ukrajine da učestvuje u mirovnim pregovorima s Rusijom".
U dokumentu se navodi da bi SAD i njegovi partneri u NATO-u, s namjerom dovođenja Putina za pregovarački sto, trebalo da odgodi članstvo Ukrajine u Sjevernoatlantskom savezu u zamjenu za sigurnosna jamstva.
Prema tom planu, Kijev bi takođe trebalo da shvati da će trebati puno vremena da vrati sav svoju okupiranu teritoriju, ali i da bi djelimično ukidanje sankcija Rusiji moglo gurnuti Kremlj prema miru.
<h2>"Tramp je rekao da će završiti rat za 24 sata. U to vjerovatno nije ni sam vjerovao"</h2>
Nije jasno hoće li Tramp postupati po planu za okončanje rata čiji je Kelog koautor. Tu treba podsjetiti da je Tramp rekao da bi mogao završiti rat u Ukrajini i prije svoje inauguracije 20. januara.
- Donald Tramp je obećao da će završiti rat u Ukrajini u 24 sata, ali to je nemoguće. Vjerovatno čak ni on u to nije vjerovao - rekao je za Newsweek Čedomir Nestorović, profesor geopolitike na poslovnoj školi ESSEC u Singapuru.
- S druge strane, on želi da djeluje i zato će se zalagati za princip razmjene teritorija za mir iako niko ne zna koje teritorije ni kakav mir to podrazumijeva - rekao je Nestorović.
<h2>"I Putin želi da djeluje &nbsp;brzo"</h2>
Što se Putina tiče, Nestorović kaže da i on želi da djeluje brzo.&nbsp;
- Rok do 20. januara je privlačan i njemu i Trampu jer bi američki predsjednik mogao započeti mandat bez sukoba u Ukrajini - rekao je Nestorović.
Treba napomenuti da ruske snage trpe enormne gubitke usprkos napredovanju na ratištu, o čemu svjedoči i podatak koji je izračunao estonski analitičar Artur Rehi. On tvrdi da je prosječan životni vijek ruskog vojnika od potpisivanja ugovora tek mjesec dana. Još jedan faktor koji bi mogao uticati na Putina je dramatično slabljenje ruske valute rublja zbog učinka zapadnih sankcija.&nbsp;
Na početku Putinove invazije na Ukrajinu Kelog je omalovažavao rusku vojsku kao "nacionalnu gardu Vermonta s nuklearnim oružjem".&nbsp;
- Mislili smo da su ti tipovi stvarno visoki tri metra. Nisu, nego oko metar i po - slikovito je rekao u intervjuu za Fox News u martu 2022.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeyFCSGLUUss&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Tvrdio da je Džo Bajden postupnim naoružavanjem Ukrajine "zarobio Ameriku u beskrajnom ratu"
U dokumentu objavljenom u novembru 2023. za America First Policy Institute, Kelog je kritikovao postupno naoružavanje Ukrajine koje je sprovodila Bajdenova administracija, te neuspjeh u definisanju pobjede. Rekao je da su "zarobili Ameriku u beskrajnom ratu".
Kelog je dodao da Vašington mora da napusti ideju da je rat igra u kojoj su Putinov odlazak i potpuni poraz Rusije jedini prihvatljivi ishodi.
Tokom intervjua za Glas Amerike u julu Kelog je ponovio svoju optužbu da su Bajdenova administracija i Zapad bili previše oprezni u pomoći Ukrajini.&nbsp;
<h2>"Rusiji morate dati razlog za pregovore"</h2>
- Donekle krivim ovu administraciju i Zapad što nisu podržali Ukrajinu kada je trebalo. Rusiji morate dati razlog za pregovore - rekao je Kelog.
Nedavno je Kelog za Fox News rekao da bi Bajdenova odluka da Ukrajini odobri korišćenje dalekometnih američkih projektila tipa ATACMS na metama duboko u Rusiji mogla pomoći budućem predsjedniku Trampu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgeneralkellogg%2Fstatus%2F1860030803314639031%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1860030803314639031%7Ctwgr%5Ebfbbb889b469de31604af5d2b3a8d28d583ca2d7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- On je zapravo dao predsjedniku Trampu više opcija. On se sada može povući, može ići lijevo, može ići desno, može učiniti nešto - rekao je Kelog.

I Putinu i Trampu se žuri da završe rat u Ukrajini: Cure detalji plana

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp predložio je generala Kita Keloga za specijalnog izaslanika SAD za Ukrajinu.
- Sa velikim zadovoljstvom imenujem generala Kita Keloga za pomoćnika predsjednika i specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju. Kit je imao istaknutu vojnu i poslovnu karijeru, uključujući službu na veoma osjetljivim pozicijama od nacionalne bezbjednosti u mojoj prvoj administraciji. Bio je sa mnom od početka - naveo je Tramp na društvenoj mreži „Istina“.
Kelog je u junu, zajedno sa Trampovim savjetnikom Fredom Flajcem, iznio plan za rješavanje sukoba u Ukrajini i prema tom planu prekid vatre će se zasnivati na trenutnom stanju na frontu.
- Mi govorimo Ukrajincima: morate da sjednete za pregovarački sto, ako to ne uradite, američka podrška će presahnuti - naveli su tada.
Prema njihovim riječima, Tramp je pozitivno reagovao na plan, ali nije poznato da li je saglasan s njim u potpunosti.
Kelog je general-potpukovnik i veteran rata u Vijetnamu, a dugo je radio u Pentagonu na raznim dužnostima i bio je u zgradi i kada se dogodio teroristički napad 11. septembra 2001. godine.
Prije Keloga, u medijima su kao mogući kandidati za mjesto specijalnog izaslanika za Ukrajinu figurirali i bivši direktor obavještajnih službi Ričard Grenel i Trampov pravni savjetnik Boris Epštajn, rođen u Rusiji.

Tramp imenovao Kita Keloga za specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju

Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske saopštilo je da je danas nepoznata osoba napala bugarsku ambasadu u Skoplju te je zatražilo od nadležnih organa u Sjevernoj Makedoniji da hitno identifikuju i kazne počinioca.
U saopštenju se navodi da Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske najoštrije osuđuje čin usmjeren protiv zgrade bugarskog diplomatskog predstavništva u Skoplju, koja predstavlja simbol državnosti i zvaničnog prisustva Republike Bugarske u Republici Sjevernoj Makedoniji.
- Ovo je neprihvatljiv napad na status diplomatskog predstavništva i grubo kršenje Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Ministarstvo vanjskih poslova izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je ovakav čin rezultat sistematskog izostanka reakcije nadležnih institucija Republike Sjeverne Makedonije na ranije napade i vandalske akte usmjerene protiv objekata povezanih s Bugarskom i bugarskom zajednicom - navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da je institucionalna pasivnost, u kombinaciji s tolerisanim, pa čak i podsticanim govorom mržnje prema Bugarskoj i Bugarima u susjednoj zemlji, stvorila ambijent u kojem se ovakva krivična djela ohrabruju i eskaliraju.
Nadležni organi u Sjevernoj Makedoniji pozvani su da bez odlaganja preduzmu sve potrebne mjere kako bi identifikovali počinioca i priveli ga punoj krivičnoj odgovornosti, te da osiguraju sigurnost bugarskih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovog osoblja i imovine.
- Republika Bugarska očekuje od institucija u Republici Sjevernoj Makedoniji da se jasno i nedvosmisleno distanciraju od govora mržnje, da se efikasno suprotstave ovakvim krivičnim djelima, da ozbiljno rade na stvaranju suštinski drugačijeg javnog narativa o odnosima s Bugarskom i da bezuslovno ispunjavaju svoje međunarodne obaveze . navodi se u saopštenju.
Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske poručilo je da će nastaviti pažljivo pratiti razvoj slučaja te da zadržava pravo na preduzimanje dodatnih mjera radi zaštite bugarskih interesa.

Napadnuta ambasada Bugarske u Skoplju, iz Sofije traže hitnu reakciju

Njemačku vojsku potresa skandal u elitnoj 26. padobranskoj pukovniji u Cvajbrikenu, gdje su se pojavile optužbe za seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i korištenje droga. Skandal ozbiljno ugrožava napore Berlina da ojača oružane snage i potakne novačenje u jeku rastućih geopolitičkih napetosti.
Državno tužiteljstvo istražuje više od desetak slučajeva, uključujući nošenje nacističkih uniformi, zloupotrebu droga i neprimjereno ponašanje prema kolegama. Ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da je „užasnut“ otkrićima, naglašavajući da su u suprotnosti s vrijednostima Bundesveha.
Optužbe su prvi put dospjele u javnost u oktobru prošle godine, nakon anonimne dojave o izvođenju Hitlerovih pozdrava, fotografiranju kolega pod tuševima i korištenju droga. Vojska je internu istragu pokrenula još u junu 2025. godine nakon pritužbi vojnikinja.
Zapovjednik jedinice, pukovnik Oliver Henkel, smijenjen je, ali je u oproštajnom govoru negirao povezanost smjene s optužbama.
Mediji su otkrili da su pripadnici pukovnije koristili uvrede poput „židovska svinja“, dok su žene izložene pornografskim šalama, prijetnjama silovanjem i nasilju. Zabilježeni su i fizički napadi, uključujući udarce u genitalije i glavu.
Skandal je izazvao oštre reakcije. General Harald Gante rekao je da je bio „bez riječi“ zbog događaja, dok zastupnica Zelenih Agnješka Bruger upozorava da optužbe narušavaju ugled cijele vojske.
Bundesveh je pokrenuo „akcijski plan za zračno-desantne snage“ i istražio 55 osumnjičenika. Tri vojnika su otpuštena, protiv 19 se vode postupci za otpuštanje, a 16 slučajeva predano je državnim tužiteljima zbog kaznenih djela povezanih s drogom, govorom mržnje i ekstremizmom.
Prethodni slični slučajevi uključuju raspuštanje elitne jedinice specijalnih snaga 2020. godine zbog ekstremizma, te zatvorsku kaznu bivšem vojniku 2022. godine zbog planiranja atentata. Ipak, predsjednik obrambenog odbora Tomas Rövekamp naglašava da ovi incidenti ne predstavljaju cijelu vojsku: samo 0,4% vojnika pokazuje desničarske ekstremističke stavove, znatno manje nego u općoj populaciji.

Skandal u njemačkoj vojsci: Seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i droga u elitnoj pukovniji

Ukrajinski mediji, pozivajući se na izvore iz Obavještajne službe odbrane Ukrajine (DIU), objavili su da se zdravstveno stanje čečenskog lidera Ramzana Kadirova pogoršalo i da je trenutno na dijalizi zbog zatajenja bubrega. Prema izvorima DIU-a, Kadirov se navodno nalazi u svojoj privatnoj bolnici u Čečeniji, gdje su se okupili članovi porodice, uključujući i neke koji su doputovali iz inostranstva.
- U kontekstu prisustva Ramzana Kadirova na ulazu na koncert Iosifa Kobzona, proces određivanja kandidata za poziciju novog lidera Čečenije značajno je intenziviran- rekao je sagovornik ukrajinske agencije.
Iosif Kobzon bio je poznati ruski pjevač i dugogodišnji podržavalac Kremlja, koji je preminuo 2018. godine. U ruskom i ukrajinskom političkom žargonu, izraz „ići na Kobzonov koncert“ koristi se sarkastično da označi smrt ili blizinu smrti, implicirajući da će se osoba pridružiti Kobzonu u zagrobnom životu.
Izvori navode da su među najizglednijim kandidatima za nasljednika u Čečeniji Magomed Daudov, Apti Alauddinov i Ramzanov najstariji sin Akhmat Kadirov.

Ukrajinski mediji: Kadirov na dijalizi zbog zatajenja bubrega, Čečeni već razmišljaju o novom lideru

Predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić javno je pohvalio pripadnike Službe zaštite i spašavanja ali i druge službe u gradu za angažovanje tokom prethodnog perioda koji su obilježile vremenske nepogode.
- Tokom novogodišnjih i božićnih praznika, Šavnik nijesu obilježili samo praznični dani, već i izuzetno teške vremenske nepogode koje su zahtijevale punu posvećenost i odgovornost lokalne uprave. U tim okolnostima, zaposleni opštinskih službi su pokazali visok stepen profesionalizma, požrtvovanosti i spremnosti da u svakom trenutku budu istinski servis građana- kazao je Jakić.
Kako ističe, dok su se građani suočavali sa snijegom, ledom, poplavama i otežanim saobraćajem, ekipe su bile neprekidno na terenu, izložene surovim vremenskim uslovima, sa ciljem zaštite ljudskih života i imovine, kao i očuvanja funkcionisanja opštine u vanrednim okolnostima.
- Posebno želim da istaknem pripadnike Službe zaštite i spašavanja, koji su u najkritičnijim trenucima reagovali brzo, hrabro i odlučno. Njihovo djelovanje tokom akcije u rejonu Komarnice, gdje su se suočili s nabujalom rijekom i poplavama, kao i prilikom spasavanja zavijanih građana na prevoju Semolj, pokazalo je da njihova uloga prevazilazi profesionalnu obavezu i predstavlja istinski čin solidarnosti i ljudskosti. U uslovima proklizavanja vozila i sniježnih nanosa, ovi ljudi su izlagali sopstvene živote kako bi spasili druge- poručio je Jakić.
Zato želi da se, &nbsp;kako naglašava, u ime građana Šavnika i u svoje lično ime, zahvalim Ranku, Danilu, Stefanu, Radojici, Slobodanu, Veselinu, Radenku, Siniši i svim zaposlenima koji su tokom praznika bili na terenu. Vaša posvećenost i odgovornost potvrđuju snagu i otpornost naše zajednice.
- Zahvalnost dugujemo i zaposlenima u Komunalnim djelatnostima koji su obavljanjem svojih redovnih aktivnosti doprinijeli nesmetanom funkcionisanju grada- saopštio je Jakić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.4437%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpredsjednikopstinesavnik%2Fposts%2F917048437560237%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: kit-kelog