Iz štampe je izašao 54. broj Komune sa bogatim programskim sadržajem o mostovima Podgorice kao najmarkatnijim tačkama, najvidljivijim i najprepoznatijim toposima oko kojih je sabiralište svega identitetskog. Najnoviji broj Komune počinje Uvodnikom mr Željka Rutovića u kojem ističe da su mostovi civilizacijski biljezi, a da je hronika Podgorice, hronika njenih mostova koji su svaki za sebe civilizacijska etapa u razvoju grada. U ovom posebnom tematskom broju posvećenom mostovima koji predstavljaju ogledalo vremena, publikovan je i esej Iva Andrića o simbolici mostova sa naslovom ,,Modtovi-vredniji od kuća, svetiji od hramova “u kojem poznati Nobelovac objašnjava svoju fascinaciju mostovima kao simbolom spajanja ljudi, vremena, naroda i država…i kao mjestom gdje se prepliću životi i događaji. Uz ovaj tematski broj o mostovima kao graditeljskoj baštini i nasljeđu Podgorice dr Goran Sekulović piše o mostovima Podgorice kao njenom istorijskom bilu u tekstu pod naslovom ,,Simbolička i kulturna okosnica bića grada“koji,,predstavljaju srž mogućeg i već realno prisutnog poduhvata da se cijeli prostor Morače i Ribnice dovede u odgovarajući sklad sa prirodnim, kulturnim i istorijskim obilježjima, vertikalama i velikanima Podgorice” Dr Marko Gošović sa Univerziteta Donja Gorica ekskluzivno za ovaj broj Komune ustupio je dio teksta iz njegovog doktorskog rada pod nazivom ,,Crnogorski mostovi-građevine i zvuk” u kojem ističe da ,,u Crnoj Gori postoji mnogo mostova koji danas predstavljaju istorijske spomenike i dio su zaštićene kulturne baštine, a da se zvuk razmatra kao neodvojiva komponenta vizuelnog profila mostova koji podrazumijevaju prirodnu komponentu zvuka…” Najnovija Komuna donosi i tekst Slobodana Čukića o nepoznatim detaljima o gradnji znamenitog mosta na Morači sa naslovom ,,Ko je započeo, a ko dovršio Vezirov most”, kao i tekst Danila Burzana o gradskim mostovima &nbsp;pod naslovom ,,Od Mostine do Milenijuma”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251224081248_ac1ec6a3e2ddf047ca1c9440f95b1d7b5b0b121369b7b4a08eed49bf818e8de6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251224081248_ac1ec6a3e2ddf047ca1c9440f95b1d7b5b0b121369b7b4a08eed49bf818e8de6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="mostovi"> </figure>  Poznati podgorički hroničar Abdulah Bato Abdić piše o istoriji gradnje mostova u Podgorici čija funkcionalnost nikada nije išla na uštrb njihove estetske vrijednosti i oni, kako on tvrdi, imaju itekako značajno mjesto u ukupnom razvoju jednog naroda i sredine u tekstovima sa naslovom ,, Simbioza prirode i estetike graditelja“ i ,, Tabački most -nukleus razvoja Tabahane”. O jednom od najljepših sačuvanih mostova: starom mostu na ušću Ribnice u Moraču piše Ivan Kern u tekstu pod naslovom ,,Veza stare i moderne Podgorice” u kojem ističe ,,da se arhitektonskim skladom i materijalizacijom u kamenu, ovaj most uklopio u prirodni okvir i odavno postao integralni dio Podgorice”  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251224081248_dea2fd918c2f601bc025a406b9b2d4116a02f2006fda9a72368f17ecbdf3bb90.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251224081248_dea2fd918c2f601bc025a406b9b2d4116a02f2006fda9a72368f17ecbdf3bb90" data-rendition-name="original" width="524" height="640" loading="lazy" alt="mostovi"> </figure>  U ovom broju Komune o mostovima kao iskonskoj potrebi koja mijenja, poboljšava i olakšava živote onim koji ih koriste &nbsp;publikovan je tekst &nbsp;graditelja, neimara i &nbsp;poznatog i neprevaziđenog majstora i obnovitelja starih kamenih građevina, Zlatka Vujotića sa naslovom ,,Približavaju obale, ali i ljude” koji kaže da su mnoga mjesta dobijala nazive po mostovima i kao takva ostala su do danas opisana i oslikana od mnogih umjetnika… Najnovija Komuna donosi tekst Stojana Stamenića o ključnom projektu petoljetke i poduhvatu dvjesta pedeset trudbenika koji su gradili most Blaža Jovanovića ,, koji &nbsp;je bitniji od ideološke svijesti i ispravnosti vremena kada je most nastajao i predstavlja lako prepoznatljiv osjećaj za svoj grad i sugrađane”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251224081248_2963a07590cf6df1113d7503de5c92a51e6b389d4ec13f772bd2199524090182.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251224081248_2963a07590cf6df1113d7503de5c92a51e6b389d4ec13f772bd2199524090182" data-rendition-name="original" width="2000" height="1323" loading="lazy" alt="mostovi"> </figure>  Dražen Drašković piše o mostu “Moračica”, simbolu moderne i graditeljske Crne Gore koji predstavlja najviši most na prostorima bivše Jugoslavije u tekstu pod naslovom ,,Most zastave i crnogorskog ponosa”. Hroničar graditeljstva u Crnoj Gori, novinar i publicista Velizar Radonjić u tekstu sa naslovom ,,Meštri od mostova “piše o prvim graditeljima cesta i mostova, imenima inžinjera koji su ih projektovali i gradili &nbsp;uz naglasak da je čuvanje od zaborava civilizacijski dug i obaveza uz podsjećanje da su to ljudi čiji vidici sežu daleko ispred njih, a ono što izgrade traje dugo poslije njih. On &nbsp;takođe u ovom posebnom broju Komune posvećenom podgoričkim mostovima &nbsp;sa serijalom pod naslovom ,, Vrijedna dobra-dobra koja traju“ u više objavljenih tekstova sa velikim brojem rariretnih i vrijednih fotografija nabrojio je &nbsp;sve mostove na području Glavnog grada, dao njihove karakteristike &nbsp;i podsjetio na njihovo postojanje, a istovremeno opominje zbog nebrige i podstiče na uspostavljanje višeg nivoa institucionalne zaštite mostova i istovremeno poziva i proziva da se stane u odbranu graditeljske baštine kao najvećeg i najvrednijeg dijela ukupne kulturne baštine Crne Gore. Ovo izdanje je štampano uz sufinasiranje Sekretarijata za kulturu Glavnog grada i Ministarstva kulture , a i ovaj broj Komune uredio je mr Amer Ramusović dok je za dizajn i grafičko uređenje bio zadužen Vojislav Bulatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Najnoviji broj Komune posvećen mostovima u Podgorici

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića je najnovija njegova knjiga u izdanju časopisa Komun@.
- Ovo su u stvari priče u putopisnom okviru, a rukopis koji sadrži Vukovićeva knjiga je putopisna proza, rafinisana, leporeka, poučna i pisana razbokorenom rečenicom koja plijeni - zapisao je, između ostalog, recezent Pero Zubac.
Mnogo što se, kako je ocijenio, da naučiti iz ove knjige - naročito o Njegošu.
- Mene je posebno dotakla. Čitalac se suočava sa opisanim prizorima gradova i predjela sa ličnostima iz Crne Gore u tim prostorima za koje je Slobodan Vuković, duhovito rekao: „Gdje je Crna Gora u Veneciji? Svuđe!” - naveo je on.
Promiču, kako je rekao, pred očima majstorski opisani znameniti italijanski gradovi.
- A posebna vrijednost su opisani susreti sa ljudima, dijalozi, autorske opaske, pitka priča o razgovoru Njegoša sa američkim admiralom. I nepoznata mi, a dragocjena zapisana Njegoševa misao: „Možda je jedino smrt put do najviše tajne, ali to niko nije posvjedočio“. Ja sam iz ove knjige, iz daleka, sa sjevera, bolje upoznao i zavolio Italiju zahvaljujući umijeću putopisanja Slobodana Vukovića - zapisao je Zubac.
S druge strane, prof. dr Sonja Tomović Šundić, koja je takođe recezent Vukovićeve knjige, ističe da je slika Italije iz pera Slobodana Vukovića čarobna.
- Kao što atribut čarobno nosi sve što izađe na svjetlost dana iz njegove stvaralačke radionice. Autor je vrstan publicista, ali posjeduje i dar da svoju putopisnu prozu ispisuje kao prvorazredno književno djelo,sa estetskim dometima i slikovitošću koja plijeni pažnju čitalaca - navela je Tomović Šundić.
Po njenim riječima, on je dočarao italijanske gradove, raskošne tragove Rima, Španske stepenice, Koloseum, njegove prekrasne trgove, fontane, galerije, muzeje, vrevu na ulicama, ali je i živo predstavio i nezaboravnu Veneciju, Bari, Napulj...
- Sve te gradove blagoslovene italske zemlje, toplinu juga i Mediterana. Čitajući njegove putopise imamo priliku da se upoznamo sa jednom od najvećih evropskih kultura, njenom renesansom, barokom i modernom umjetnošću koja Italiju čini vjekovima središtem naše civilizacije. Vuković je rafinirani opservator, njega zanose umjetnička djela, događaji koje pomno prati tokom putovanja, zanimljivi ljudi i pojave, ali i restorani i nacionalna kuhinja, vina i jela koja kuša, i koja mu pomažu da shvati način života, navike i običaje. Sve u svemu pred našim očima iskrsava to krasno podneblje u novom svjetlu, kroz brižljive opise i detalje, ali i inspiraciju i želju da svom unuku Maksimu, koji nosi ime njegovog oca, i koji je krajem Drugog svjetskog rata boravio u Italiji, pokaže veličanstvenu materijalnu i duhovnu zaostavštinu nama susjedne zemlje, od koje nas dijeli morska pučina - napisala je prof dr Tomović Šundić.
Ona takođe navodi takođe da bi „zapisi Vukovića bili nepotpuni bez podsjećanja na Njegoševa putovanja Italijom, o kojima svjedoči Ljuba Nenadović.
- Kao čovjek velikog obrazovanja, pisac nam ukazuje na najfinije spone, unutrašnje veze, pjesnika, i njegov dodir sa umjetnošću, i likovnošću, kolorita i bogatstvom izraza, koje putnike ovog i onog vremena ostavlja bez daha. Sudeći po svemu naša šira javnost će ovim novim djelom Slobodana Vukovića, dobiti štivo pitko za čitanje, prepuno simbola koji se slikovito utiskuju u našu svijest tako da postajemo aktivni sudionici jednog izuzetno nadahnutog načina pripovijedanja - zapisala je, između ostalog, ona.
Inače, Slobodan Vuković rođen je u Beranama 1940. godine, završio je Pravni fakultet, a u novinarstvo je ušao veoma rano, još kao student. Počeo u »Indexu«, listu studenata Novosadskog univerziteta i viših škola Autonomne pokrajine Vojvodine, tada najčitanijem u Vojvodini.
Bio je član prve redakcije lista „Koraci“, glasila Saveza omladine Crne Gore, zatim direktor Informativno-dokumentacionog centra Titograda, glavni i odgovorni urednik neđeljnog lista „Titogradska tribina“, sekretar Matice iseljenika Crne Gore, sekretar Republičke konferencije SSRN Crne Gore, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista „Pobjeda“ u dva mandata, glavni i odgovorni urednik Novinske agencije Tanjug u Beogradu.
U društvenom životu Crne Gore učestvovao je više od pola vijeka. Izvještavao iz Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Latinske Amerike, Australije, Kine, Indonezije, Singapura, Rusije, niza evropskih zemalja. Svoje putopisne reportaže objavljivao u NIN-u, „Po- bjedi“, „Politici“, zagrebačkom „Danasu“, sarajevskom „Svijetu“.
Autor je sedamnaest knjiga. Jedan od rijetkih novinara koji je intervjuisao dva generalna sekretara Ujedinjenih nacija. Njegova zbirka „Ljudi i vrijeme“ je prva knjiga intervjua u savremenoj crnogorskoj publicistici.

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića u izdanju časopisa Komun@

Posebno tematsko izdanje časopisa Komun@ koje je u cjelosti posvećeno crnogorsko-slovenačkim vezama predstavljeno je, u okviru Manifestacije „Dani Crne Gore u Sloveniji“, u hramu znanja Academije Higher Educacion Colleges u Mariboru. Tokom promocije istaknuto je da časopis Komun@, koji već 15 godina njeguje crnogorsku kulturnu baštinu i identitet, ovim brojem prvi put izlazi u dvojezičnom – crnogorsko-slovenačkom formatu i svojim sadržajem i kvalitetom zadivio je brojnu kulturnu i svaku drugu javnost kako u Crnoj Gori, tako i u Sloveniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102212108_9b97ddadd94e60965cb8dc91ea64318443c963ad015e712141b34dcc2f89c253.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102212108_9b97ddadd94e60965cb8dc91ea64318443c963ad015e712141b34dcc2f89c253" data-rendition-name="original" width="6016" height="4016" loading="lazy" alt="sa promocije"> </figure>  Mr Denis Martinović, v.d. generalnog direktora Direktorata za saradnju sa dijasporom Ministarstva za dijasporu Crne Gore istakao je da je Komun@ kao novina/časopis opstala u ovim vremenima užurbane digitalizacije i digitalnog doba, samo zbog nespornog kvaliteta, u šta se mogu svi uvjeriti čitaoci, ne samo kroz ovaj broj nego i kroz mnoge ranije, istakao je on, napominjući da mu je posebno drago da se glas Crne Gore čuje u Evropskoj uniji, tj.Sloveniji, zašta u ovom slučaju zaluge pripadaju upravo Komuni, uz naglasak da će u &nbsp;ministarstvu dijaspore &nbsp;uvijek imati partnera i sagovornika, naročito ljudi sa idejama i svi oni koji poput Komune doprinise društvenom napretku. Govoreći na promociji ovog jedinstvenog glasila sa posebnim grafičkim formatom koji podsjeća na izdanja sa početka 20. vijeka, Vojislav Kovač, počasni konzul Crne Gore u Republici Sloveniji iskreno je zahvalio na realizaciji ovog jako važnog projekta za dvije države i &nbsp;na objavi dvojezičnog broja časopisa Komun@ koji obiluje bogatim i raznolikim temama. - Posebno cijenim izbor sadržaja koji ne samo da je izuzetno interesantan, već doprinosi produbljivanju kulturnih i društvenih odnosa između Crne Gore i Slovenije. Trud, profesionalnost i posvećenost redakcije i uredništva Komune svakako zaslužuju priznanje, pa želim im puno uspjeha u daljem radu - istakao je Kovač. On je dodao da posebna zahvalnost pripada &nbsp;crnogorskom društvu "Komovi" iz Maribora koje je uz promociju ovog izdanja Komune pripremilo bogat višednevni program manifestacije „Dani Crne Gore u Sloveniji“ - Velika mi je čast da sam danas sa vama, kada se okupljamo ne samo kao ljudi iz istog naroda, već kao crnogorska zajednica koja se, bez obzira na udaljenost, osjeća bliskom – srcem i dušom. Vaše prisustvo ovdje, vaša angažovanost u kulturi, jeziku, tradiciji – to nije samo naslijeđe koje čuvate, to je most koji gradite. Most između generacija, između domovine i dijaspore, između prošlosti i budućnosti. Samo nastavite tako - rekao je Kovač, pozdravljen gromoglasnim aplauzom prisutnih na ovom događaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102212108_3e125bb2cb242157c1f7dcaec790f6f82d27d5e71388abe093a623d4e7ea7302.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102212108_3e125bb2cb242157c1f7dcaec790f6f82d27d5e71388abe093a623d4e7ea7302" data-rendition-name="original" width="1440" height="963" loading="lazy" alt="sa promocije"> </figure>  Učestvujući na promociji prof. dr Peđa Ašanin Gole, univerzitetski profesor sa Fakulteta za primijenjene društvene studije u Sloveniji kazao je da „predstavljanje dvojezičnog izdanja časopisa Komuna nije neki običan kulturni događaj, već prilika za razmišljanje o temeljnim silama koje nas definišu kao pojedince i narode“. - Ovo izdanje Komune postavlja opipljiv most između Slovenije i Crne Gore i predstavlja čin povezivanja par excellence, kazao je on, napominjući da u svijetu koji često određuju podjele, granice i strah od drugog i drugačijeg, Komuna nam nudi lijek: povezivanje, pa zato ovo izdanje Komune nas podstiče da odbacimo iluziju samodovoljnosti i da osvijestimo našu uključenost u mrežu odnosa, istakao je Ašanin Gole.&nbsp; On je takođe između ostalog naglasio da „kada jezik Crne Gore srijeće jezik Slovenije, ne stvara se samo tekst, stvara se zajednička istina – spoznaja da su naša kulturna iskustva, iako izražena u različitim melodijama, dio iste ljudske simfonije, čestitajući istovremeno redakciji Komune na vizionarskom radu koja nije samo pripremila i štampala ovo posebno izdanje, nego su i uspjeli „da prizovu u život ideju komune kao aktivne, stvaralačke i međukulturno bogate zajednice“, rekao je Gole , dodajući da ovaj broj Komune &nbsp;treba da bude opomena da je naš prvi i najvažniji zadatak, kao mislećih bića, da gradimo mostove – jezicima, kulturama i, što je najvažnije, ljudima. Učestvujući na promociji Igor Đurović, poznati slovenački i novinar ljubljanskog Dela, inače crnogorskog porijekla , istakao je da mu je posebno zadovoljstvo što je u prilici da govori na promociji jednog jedinstvenog glasila koje je odavno prešlo granice Crne Gore, pa eto i došlo do Slovenije sa velikim uspjehom. Podsjećajući prisutne on je u svojoj kratkoj besjedi napomenuo da je u povijesnom trenutku za Crnu Goru 21.maja 2006 ponosan što je kao akreditovani novinar izvještavao iz Skupštine Crne Gore u referendumskim danima kada je Crna Gora obnovila svoju državnost. Govoreći o posebnom broju Komune koji se promoviše u Sloveniji, Đurović je rekao da ovim izdanjem „Komun@ &nbsp;još više učvrstila veliko prijateljstvo između dva mala, ali srcem i istorijom veoma velika i bogata naroda“, izražavajući posebne pohvale redakciji i uredništvu Komune na odabiru tekstova i kvalitetnom sadržaju koji će predstavljati materiju za neka dalja izučavanja o odnosima Slovenije i Crne Gore kroz istoriju. Na kraju promocije prisutnima se obratio mr Amer Ramusović, glavni i odg.urednik Komune koji je „glavni krivac“, kao je istaknuto od strane medijatorke Irine Damjanović, što je još jedno veoma sadržajno i kvalitetno izdanje ugledalo svijetlo dana, ovoga puta na dva jezika, što je još više podiglo stepenicu kvaliteta ovog časopisa koji je već nekoliko godina uveliko prešlo granice Crne Gore. - Posebno sam ponosan što kao autore u ovom broju imamo Milana Kučana, nekadašnjeg državnika iz SFRJ i prvog predsjednika nezavisne Republike Slovenije koji je napisao Uvodnik i napomenuo da mu je njemu pripala posebna čast da on bude jedan od autora ovog dvojezičnog izdanja Komune, apostrofirajući dugogodišnje veoma dobre veze između Slovenije i Crne Gore, kao i ambasadora Crne Gore u Sloveniji Dragana Tufegdžića i veleposlanicu Slovenije u Crnoj Gori Bernardu Gradišnik - istakao je Ramusović, dodajući da brojni tekstovi u ovom posebnom izdanju svjedoče o bogatim kulturnim vezama Crne Gore i Slovenije. On je takođe napomenuo da su u ovom broju Komune publikovani &nbsp;prilozi o znamenitim i poznatim ličnostima koje povezuju dvije zemlje – Radomiru Iliću, Momu Vukoviću, Dragici Petrovič, Vladimiru Osolniku, Milanu Rakočeviću, Peđi Miloviću, Andreju Žakelju, Zoranu Zakrajšeku... o aktivnostima i doprinosu &nbsp;na svim poljima počasnog konzula Crne Gore u Sloveniji Vojislava Kovača, te o diplomatskim vezama koje grade nova poglavlja saradnje, zatim tekstovi o crnogorskim društvima u Sloveniji i slovenačkim u Crnoj Gori, o Njegoševim putovanjima kroz Sloveniju, kao i o kulturnim spomenicima koji povezuju Njegoša i Prešerna. Na kraju promocije u ime redakcije i uredništva časopisa Komun@, Ramusović je uručio zahvalnicu i sve ukoričene brojeve časopisa kao znak saradnje i podrške zajedničkim projektima Nori Pavićević, sekretarki Crnogorskog kulturnog društva „Komovi“ Maribor, kao i Remzu Skenderoviću, za izuzetan doprinos u pripremi ovog broja časopisa. &nbsp;

1250x600

1084x550

Opomena da je prvi i najvažniji zadatak da gradimo mostove jezicima, kulturama i ljudima

U okviru manifestacije „Dani Crne Gore u Sloveniji“, u prelijepom ambijentu hrama znanja Academia Higher Education Colleges u Mariboru, predstavljeno je posebno tematsko izdanje časopisa Komun@, koje je u cjelosti posvećeno crnogorsko-slovenačkim vezama.
Tokom promocije istaknuto je da časopis Komun@, koji već 15 godina njeguje crnogorsku kulturnu baštinu i identitet, ovim brojem prvi put izlazi u dvojezičnom – crnogorsko-slovenačkom formatu, te da je svojim sadržajem i kvalitetom zadivio kulturnu i širu javnost u obje države.
Pozdravljajući prisutne, Denis Martinović, v.d. generalnog direktora Direktorata za saradnju sa dijasporom Ministarstva za dijasporu Crne Gore, istakao je da je Komun@ opstala u vremenu ubrzane digitalizacije zahvaljujući svom nesporenom kvalitetu, što potvrđuje i ovo izdanje.
– Posebno mi je drago što se glas Crne Gore čuje u Evropskoj uniji, odnosno u Sloveniji, za šta zasluge pripadaju upravo Komuni. Ministarstvo za dijasporu će uvijek biti partner i sagovornik svim ljudima sa idejama koji, poput Komune, doprinose društvenom napretku – kazao je Martinović.
Govoreći na promociji, Vojislav Kovač, počasni konzul Crne Gore u Republici Sloveniji, zahvalio je na realizaciji ovog važnog projekta za dvije države i objavljivanju dvojezičnog broja časopisa koji obiluje bogatim i raznolikim temama.
– Posebno cijenim izbor sadržaja koji ne samo da je izuzetno interesantan, već i doprinosi produbljivanju kulturnih i društvenih odnosa između Crne Gore i Slovenije. Trud, profesionalnost i posvećenost redakcije i uredništva Komune svakako zaslužuju priznanje – istakao je Kovač, zahvalivši i Crnogorskom društvu „Komovi“ iz Maribora na organizaciji manifestacije Dani Crne Gore u Sloveniji.
– Velika mi je čast da sam danas sa vama, kada se okupljamo ne samo kao ljudi iz istog naroda, već kao crnogorska zajednica koja, bez obzira na udaljenost, ostaje povezana srcem i dušom. Vaša angažovanost u kulturi, jeziku i tradiciji nije samo čuvanje nasljeđa – to je građenje mostova: između generacija, između domovine i dijaspore, između prošlosti i budućnosti. Samo nastavite tako – poručio je Kovač, uz aplauz prisutnih.
Na promociji je govorio i Peđa Ašanin Gole, univerzitetski profesor sa Fakulteta za primijenjene društvene studije u Sloveniji, koji je istakao da predstavljanje dvojezičnog izdanja Komune nije samo kulturni događaj, već i prilika za razmišljanje o silama koje nas povezuju kao narode.
– Ovo izdanje Komune postavlja most između Slovenije i Crne Gore i predstavlja čin povezivanja par excellence. U svijetu koji često određuju podjele, granice i strah od drugačijeg, Komun@ nudi lijek – povezivanje. Kada jezik Crne Gore sretne jezik Slovenije, ne stvara se samo tekst, već zajednička istina da su naša iskustva dio iste ljudske simfonije – kazao je Ašanin Gole, dodajući da ovaj broj treba da bude opomena da je naš prvi i najvažniji zadatak da gradimo mostove – jezicima, kulturama i, prije svega, ljudima.
Na promociji je govorio i Igor Đurović, poznati slovenački novinar lista Delo crnogorskog porijekla, koji je izrazio zadovoljstvo što učestvuje u predstavljanju izdanja koje je, kako je kazao, odavno prešlo granice Crne Gore.
On je podsjetio da je kao akreditovani novinar izvještavao iz Skupštine Crne Gore tokom referendumskih dana 21. maja 2006. godine, kada je Crna Gora obnovila svoju nezavisnost, naglašavajući da Komun@ ovim izdanjem dodatno učvršćuje prijateljstvo između dva, kako je rekao, “mala, ali srcem i istorijom velika naroda”.
Na kraju događaja obratio se Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik Komune, kojeg je moderatorka Irina Damjanović opisala kao “glavnog krivca” što je još jedno kvalitetno izdanje ugledalo svjetlo dana – ovoga puta na dva jezika, čime je časopis dodatno podigao ljestvicu kvaliteta.
– Posebno sam ponosan što kao autore u ovom broju imamo Milana Kučana, prvog predsjednika nezavisne Republike Slovenije, koji je napisao uvodnik, kao i ambasadora Crne Gore u Sloveniji Dragana Tufegdžića i veleposlanicu Slovenije u Crnoj Gori Bernardu Gradišnik. Brojni tekstovi u ovom izdanju svjedoče o bogatim kulturnim vezama Crne Gore i Slovenije – rekao je Ramusović.
On je dodao da su u broju publikovani prilozi o znamenitim ličnostima koje povezuju dvije zemlje – Radomiru Iliću, Momu Vukoviću, Dragici Petrovič, Vladimiru Osolniku, Milanu Rakočeviću, Peđi Miloviću, Andreju Žakelju, Zoranu Zakrajšeku i drugima – kao i tekstovi o djelovanju počasnog konzula Vojislava Kovača, diplomatskim vezama, crnogorskim društvima u Sloveniji i slovenačkim u Crnoj Gori, te o kulturnim spomenicima koji povezuju Njegoša i Prešerna.
Na kraju promocije, u ime redakcije i uredništva časopisa Komun@, Ramusović je uručio zahvalnice i komplet izdanja časopisa Nori Pavićević, sekretarki Crnogorskog kulturnog društva „Komovi“ Maribor, i Remzu Skenderoviću za izuzetan doprinos u pripremi ovog broja.

Dvojezično izdanje časopisa Komun@ posvećeno crnogorsko-slovenačkim vezama promovisano u Mariboru

Izložba slika i promocija književnog djela slikarke i književnice iz Beranke Dace Marković, koja živi i radi u Beogradu, biće održana sjutra u 20 sati u Galeriji Most u Podgorici. Organizatori izložbe su Galerija "Most" i časopis " Komun@". Na otvaranju izložbe i na promociji njenih knjiga proze i poezije govoriće: Slobodan Vuković, novinar i publicista, mr Željko Rutović, kulturolog i publicista, mr Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik časopisa Komun@, prof. dr Draško Došljak, profesor, književnik i književni kritičar i Slavko Marković, profesor i književnika, a posjetiocima ovog događaja obratiće se i sama autorka Daca Marković. Daca Marković, koja je rođena u tadašnjem Ivangradu, decenija živi i radi u Beogradu, a čitav svoj život posvetila je slikarstvu i književnosti. Kao slobodan umjetnik i književnik, izlagala je na 43 samostalne izložbe, od toga 20 muzeja i galerija: Lugano, Vukovar, Podgorica, Moskva, Perast, Berane, Rožaje Šid, Sv. Stefan idr. Kolektivno izlagala na 460 izložbi u zemlji i inostranstvu, među kojima,Tuzla, G. Milanovac, Moskva, Rijeka, Trebinje, London, Lugano, Požarevac itd. Dobitnik je &nbsp;12 nagrada(između ostalih &nbsp;Zlatna četka-Moskva, tri godišnje nagrade &nbsp;ULUPUDS-a,zlatne značke KPZ Srbije…) i učesnik 15-tak umjetničkih kolonija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903100940_74918d237f2979531a15e6cfee28673b3d23dcf52e8908708767cbf98baeebdf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903100940_74918d237f2979531a15e6cfee28673b3d23dcf52e8908708767cbf98baeebdf" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="Daca Marković"> <figcaption>Daca Marković(Photo: Komun@)</figcaption> </figure>  Njen atelje u potkrovlju jedne zgrade u ulici Nikole Tesla broj 4 u Zemunu i u rodnoj kući u Beranama u Polimskoj br.102 prave su male galerije umjetnosti jednog slobodnog umjetnika. Njene slike likovna publika bila je u prilici da vidi u mnogim gradovima širom bivše Jugoslavije, a Daca često kaže: “Sve dok sam živa, ja ću da slikam i pišem. To me drži, navikla sam na to. Ja međutim radim kao da je sve normalno, učestvujem na izložbama, nastavljam da pišem". Jedan njen rad nalazi se u Njujorku u jednom muzeju. Jugoslaviju je prestavljala kao jedini njen učesnik na međunarodnoj izložbi u švajcarskom gradu Luganu pod nazivom ,,Umjetnost, juče, danas sjutra”. Izlagala je sa velikanima kao što su Šagal, Dali, Pikaso, Vorhol i zamislite, tada i Daca Marković iz Jugoslavije… Posebno je ponosna na gostovanje u Moskvi 2000. godne, gdje je na poziv ministra kulture ruske prijestonice tada kao učesnik Srbije i Crne Gore imala samostalnu izložbu u galeriji tamošnjeg &nbsp;ministarstva kulture i bila učesnik &nbsp;međunarodnih &nbsp;izložbi &nbsp;,,Zlatni kist” i “Zlatna četka“. Na toj izložbi se predstavila sa tri rada iz ciklusa slika “Rat gledan kroz prozor” a djela su rađena na neobičnom materijalu-slikarskim paletama, što je na neki način bila svojevrsna ilustracija stanja u kojem smo se svi mi onda nalazili , a &nbsp;te slike bile su inspirisane onim što je tada vidjela gledajući kroz prozor svog ateljea u potkrovlju zgrade u Zemunu. Prije nekoliko godina na poziv kolege Ibrahima Kurpejovića bila je učesnik međunarodne online izložbe “Umjetnost otvara granice “na kojoj je učestovalo 73 autora iz 12 zemalja. Marković je do sada izdala 20 knjiga, od čega šest romana, tri zbirke priča i 11 knjiga poezije. Prije dvije godine, časopis Komun@ izdao je njenu knjigu “Priče moje majke” koja je naišla na jako dobru kritiku i izazvala veliku pažnju, naročito kod brojnih naših nostalgičara, prije svega Beranaca, koji su u Dacinim pričama vidjeli dio sebe i svojeg djetinjstva, jer Daca je to ispričala pravim nostalgičnim jezikom pa sam i ja jedan od njih.

Izložba slika i promocija književnog djela Dace Marković u Galeriji "Most"

Predsjednik Programskog odbora regionalne nagrade „Dialogos“ za najbolju knjigu iz oblasti teorije i kulture medija, mr Radojica Grba, posthumno je uručio plaketu porodici Janka Nikolovskog na svečanosti održanoj u Skoplju, u hotelu Kanet, kao priznanje za njegov doprinos razvoju i afirmaciji ove nagrade, utemeljene u Crnoj Gori 2013. godine.
Uručivanju su prisustvovali predstavnici naučno-akademske zajednice, medija, civilnog sektora, članovi crnogorske zajednice u Sjevernoj Makedoniji, direktor časopisa Komun@ Amer Ramusović, kao i urednik beranske Nove Slobode i portala E-Spona Saša Radunović.
Janko Nikolovski, novinar i publicista, bio je programski direktor nagrade „Dialogos“ u periodu od 2013. do 2020. godine. Tokom svog angažmana dao je snažan doprinos njenom stručnom utemeljenju i regionalnoj prepoznatljivosti. Među dosadašnjim laureatima nagrade nalaze se istaknuti teoretičari i medijski stručnjaci, među kojima su prof. dr Sandra Bašić Hrvatin, prof. dr Ratko Božović, prof. dr Sead Alić, prof. dr Vedada Baraković, prof. dr Nenad Vertovšek i drugi. Dobitnik nagrade za 2025. godinu je prof. dr Mirza Mahmutović iz Tuzle, za knjigu Komunikacija fotografijom.
Idejni utemeljitelj nagrade je crnogorski kulturolog i publicista mr Željko Rutović, koji je takođe prisustvovao svečanosti. Od ove godine, nagrada se dodjeljuje u organizaciji Društva crnogorskih novinara, na čijem je čelu Dragan Mitov Đurović, a naredna dodjela za 2026. godinu biće održana u Tuzli, u okviru novog, regionalno definisanog koncepta njenog obnavljanja.
Plaketu je u ime porodice primila kćerka Janka Nikolovskog, prof. Cvetanka Nikolovska Gegaj, koja se zahvalila prisutnima ističući da priznanje predstavlja snažan izraz kulture sjećanja na ime i djelo njenog oca. Tom prilikom podsjetila je i na knjigu Janko Nikolovski – po(etika) života, koju su uredili mr Željko Rutović i dr Mirko Jakovljević, a koju je objavila Komuna. Knjiga je promovisana u Skoplju i Podgorici.

Janku Nikolovskom posthumno uručena Plaketa „Dialogos“

U organizaciji Crnogorske zajednice u Republici Sjevernoj Makedoniji i podgoričkog časopisa Komun@, proteklog vikenda na terasi Hotela Kanet u Gradskom parku u Skoplju održano je književno veče posvećeno crnogorskim književnicima i publicistima.
Publici u Skoplju, među kojom su bili članovi Crnogorske zajednice, građani i brojni gosti, predstavili su se istaknuti autori: Radojica Grba – pjesnik, satiričar i aforističar, autor brojnih zbirki poezije i aforizama; Saša Radunović – novinar, publicista i romansijer; te mr Željko Rutović – kulturolog, publicista i autor više stručnih knjiga iz oblasti sociologije politike, kulture i medija.
Radojica Grba je čitao stihove iz svoje dječije poezije, ali i epigrame i aforizme, dok je Radunović govorio o svom romanu Ivangradska trilogija. Na zahtjev publike, Rutović je interpretirao aforizme iz svoje najnovije knjige Postumno, objavljene u izdanju časopisa Komun@.
Govoreći o stvaralaštvu Grbe i Radunovića, Rutović je istakao da obojica snažno obilježavaju savremenu crnogorsku književnu scenu. “Grbin aforizam je suvi žig lucidne riječi, snažan otpor banalnosti, površnosti i etičkom posrnuću moći bez znanja”, poručio je Rutović, dodajući da je njegov doprinos dječijoj poeziji posebno vrijedan i upečatljiv.
O Radunoviću je rekao: “Limska dolina je krvotok crnogorske književnosti. U Ivangradskoj trilogiji, Radunović vješto pripovijeda o susretu konzervativnog i modernog, lokalnog i univerzalnog, donoseći upečatljive slike i sjećanja koja su postala simbol jednog vremena.”
Veče je moderirao Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik Komun@, koji je sa znalačkom lakoćom vodio program. Prisutnima su se obratili i Milorad Milanović, potpredsjednik Crnogorske zajednice u Republici Sjevernoj Makedoniji, kao i Mirče Nešovski, jedan od osnivača Udruženja makedonsko-crnogorskog prijateljstva.
Kulturnom događaju prisustvovali su i visoki gosti, među kojima Zoran Miljanić, ambasador Crne Gore u Sjevernoj Makedoniji, te Vasil Tupurkovski, bivši član Predsjedništva SFRJ.

Veče crnogorskih književnika i publicista u Skoplju: Poezija, aforizmi i kulturni mostovi

Iz štampe je upravo izašao 51. broj časopisa Komuna na povećanom broju stranica (32) sa bogatim programskim sadržajem o arhitektonsko-graditeljskom nasljeđu Podgorice i dijelom onih koji su ostavili traga u graditeljskom životu Podgorice i Crne Gore. Kako su saopštili, ovaj broj se već nalazi na svim prodajnim mjestima i kioscima za štampu u svim crnogorskim gradovima.
Oni su iz širokog tematskog opusa ovog posebnog tematskog broja u kojem su učestvovali poznati i kompetetni autori izdvojili neke od naslova.
- Najnoviji broj Komune počinje Uvodnikom prof dr Slavice Stamatović Vučković u kojem se ističe da „ kao snažan nosilac društvenog identiteta arhitektura je neka vrsta &gt;hard&lt; memorije, zbog čega i ima tako značajnu ulogu u stvaranju i održavanju kolektivnog sjećanja jer slojevi grada i iskustva prošlosti stvaraju njegov identitet-palimpsest različitih rukopisa“. Uz ovaj “tematski broj o arhitektnosko-graditeljskom nasljeđu Podgorice mr Željko Rutović u tekstu pod nazivom „Čitati grad“ na primjeren način govori da „danas kada se gradovi ubrzano transformišu i dobijaju futurističke ideje i vizije, sve više dolazi do izražaja njihovo istorijsko arhitektoinsko nasljeđe kao jedinstveni govor prošlosti - naveli su oni.
U ovom posebnom tematskom broju Komune mr Veselin Konjević vodi nas kroz Podgoricu kroz vjekove sa svojim tekstom pod nazivom „Grad nastajao na šest rijeka“ u kojem naglašava da se Podgorica prvi put pominje u dokumentima Kotorskog arhiva 1326. godine, a da je ubrzano rasla minulih godina doživljavajući pravi preporod naročito na polju intezivne urbanizacije i razvoju građevinarstva.
- S druge strane Danilo Burzan piše o Duljki kao kolijevci Podgorice koja zaslužuje mnogo veću pažnju, kao i urbanizaciji Podgorice gdje u tekstu pod nazivom „Ulice kratkog sjećanja“ piše da je svaka priča o ulicama Podgorice vezana za njenu urbanizaciju. Tu je i tekst sa naslovom „ Knjiga postojanja Podgorice“ o graditeljskoj baštini Velizara Radonjića u kojem on ističe da „graditeljsko nasljeđe i graditeljska baština nijesu samo artefakti, arheološke iskopine, stare zgrade ili mostovi, već da je ona i hronika našeg nastajanja i postojanja, naša istorijska čitanka, knjiga postanja i najviši sertifikat našeg identiteta“ - naglasili su u Komuni.
U ovom broju Komune iz pera Marijana Maša Miljića je i još jedno podsjećanje na Jusovaču - zapušteno kameno zdanje u srcu Podgorice koje prestavlja ruglo grada, koje će, napokon, kako najavljuju iz Uprave za kapitalne projekte, Glavnog grada i Ministarstva kulture i medija, konačno biti rekonstruisano.
- O Podgorici kao prostoru sudara i prožimanja raznih kultura i civilizacija u tekstu sa naslovom „Plodni dodir različitih kultura“ piše Abdulah Bato Abdić i podsjeća na Vezirov most kao grandiozno kameno djelo po kojem se Podgorica, između ostalog odavno prepoznavala, a Slobodan Čukić o podgoričkom manastiru Sv.Đorđe koji nikada nije zaživio, ali je kao dokaz za izgradnju tog manastira ostao pečat iz 1408.godine kao jedini svjedok, dok Ivan Kern piše o zaboravljenom nekada velelepnom antičkom mostu na morači, jednom od najljepših mostova koje su ovi krajevi vidjeli i koji je ostao sakriven u vremenu i prostoru - istakli su oni.
O graditeljskom nasljeđu Stare varoši i Drača piše arhitektica mr Jovana Radević koja u u tekstu pod nazivom „Od reciklaže materijala do recikalaže ideja „ ističe da „zidine Stare varoši i Drača čuvaju brojne lekcije iz istorije Podgorice, ali nas takođe, dosta toga mogu naučiti i o načinu gradnje“, dok dr Goran Sekulović u tekstu sa naslovom „Arhitektura nije naselje ili grad, već ideja prostora“ napominje da kada se govori o korjenima i pionirima podgoričkog svaremenog graditeljstva i arhitektonskog rukopisa, nužno se mora imati u vidu vrijeme nakon Drugog svjetskog rata“.
- Iz ugla Zlatka Vujotića, neprevaziđenog majstora i obnovitelja starih kamenih građevina, Komuna u ovom posebnom tematskom broju objavljuje tekst sa naslovom „Jezgra Podgorice moraju ostati autentična „ gdje konstatuje da Mirkova i Stara varoš ubrzano nestaje pod naletom betona“, a u ovom broju publikovan je i svojevremeni tekst Pavla Rovinjskog o starim podgoričkim kućama. O arhelogiji Podgorice-zakonodavnom i institucionalnom okviru piše dr Petra Zdravković, koja kao direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara piše da Podgorica obiluje arheološkim lokalitetima širokog hronološkog opsega, od praistorije do savremenog doba - dodali su u Komuni.
U tekstu sa naslovom „ Prvi stambeni objekti s kraja XV vijeka“ dr Igbala Šabović Kerović ističe da je Podgorica od osnivanja i nakon 1878.godine, pa sve do sredine XX vijeka predstavljala organski jedinstvenu cjelinu čiji se urbani rast, u odnosu na nasljiđenu urbanu strukturu, nakon 1878 godine vezuje za formiranje nove Mirkove varoši, a transformacije za kasniji period, vrijeme donošenja i implementaciju prvih regulacionih planova tokom druge polovine XX vijeka.
- U ovom posebnom tematskom broju, Komun@ ekskluzivno publikuje tekstove dvoje crnogorskih mladih arhitekata koji su bili stipendisti Evropske unije u projektu BalkanStoryMap koji se odnosio na arhitektonsko nasljeđe druge polovine XX vijeka u cilju očuvanja kulturno-istorijskog i arhitektonskoh značaja uz uvodnik dr Milice Vujošević, iz NVO Kana/ko ako ne arhitekt / kao rukovoditeljke tog projekta i prof dr Slavice Vučković Stamatović kao njihove mentorke u radionici Housing + - naveli su oni.
Tako je, kažu, publikovan tekst Selme Bulić o rezidencijalnom kompleku Malo brdo kao posljednjem kriku socialističkog ideala stanovanja i mr Danila Bulatovića, doktoranta na Univezitetu Politehnike u Torinu koji je napisao tekst sa naslovom „Arhitektura kao reprezentacija nekadašnje elite“ koji se odnosi na stambenu zgradu za izvršne organe SR CG u Beogradskoj ulici u Podgorici.
- U tekstu „Nostalgija za budućnost“ mr Aleksandar Ašanin, arhitekta, piše o Podgorici juče, danas i sjutra u kojem ističe „ da je današnja Podgorica asamblaž različitih graditeljskih filosofija i njihovih proizvoda i grad u kojem gotovo ništa noije sačuvano u svom izvornom obliku koji mahnitom brzinom proizvodi svoj vjetrovatno najnehumaniji stratum-invensitorski cementopolis...“ - ističu u Komuni.
Komuna i u ovom broju ne zaboravlja one koji su ostavili traga u graditeljskom životu Podgorice i Crne Gore pa u tekstu pod naslovom „Arhitektura je etički čin“ arhitektica mr Ane Dobrašinović piše o Svetlani Kani Radević i njenim projektima, ,,čiji projektanski nerv je uvijek bio napet sa očiglednom jakom željom da bude aktuelna dosljednja svom karakterističnom eksperementisanju“, a arhitekta Vildan Ramusović u tekstu pod naslovom „Prvi laureat Borbine nagrade za arhitekturu“ podsjeća na Milana Popovića jednog od najnagrađevanijih arhitekata na prostoru bivše SFRJ „koji je sav svoj radni i životni vijek utkao u biće Podgorice i Crne Gore, stvarajući njen prostor.izgled i stil“.
- Ovaj broj Komune završava tekstovima o knjizi „ Podgorica kroz prostor i vrijeme“ autorke dr Igbale Šabović Kerović o kojoj prof dr Aleksandar Čilikov ističe da je to „kapitalno naučni projekat i monografija koja jasno ukazuje na značaj graditeljskog nasljeđa u formiranju kulturnog identiteta Podgorice...“ i tekst „Hronika graditeljstva u Crnoj Gori “ autora Velizara Radonjića koja po dr Mileti Bojoviću, vanrednom članu CANU predstavlja „ svojevrstan ljetopis , odnosno hroniku razvoja graditeljstva...“ - naveli su oni.
I ovaj broj Komune uredio je mr Amer Ramusović, dok je za dizajn i grafičko uređenje bio zadužen Voislav Bulatović.

Novi broj Komune posvećen arhitektonsko-graditeljskom nasljeđu Podgorice

Nakon Plava, Gusinja i Sarajeva, u Kranju u Sloveniji biće promovisana posebna tematska izdanja časopisa Komuna koja su u cjelosti posvećena Plavu i Gusinju.
Promocija u Kranju zakazana je, kako je saopšteno iz Komune, za sjutra u 19 sati, a organizator promocije je Zavičajno društvo Plava i Gusinja “IZVOR”.
Na promociji ovih izdanja govoriće predstavnici društva IZVOR, zatim mr Amer Ramusović, direktor i glavni i odgovorni urednik i mr Željko Rutović, predsjednik Programskog odbora časopisa Komune.
Svoje učešće na promociji najavili su predstavnici Ambasade i Konzulata Crne Gore u Sloveniji, Župan Opštine Kranj, potom predstavnici crnogorskih udruženja registrovanih u Sloveniji, kao i pripadnici kulturnog i javnog života u Sloveniji.

U Sloveniji promocija izdanja Komune posvećenih Plavu i Gusinju

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: komuna