Privredna komora Crne Gore raspisala je konkurs za dodjelu nagrada za 2025. godinu. Kao institucija od ključnog značaja za unapređenje ekonomskog razvoja i podršku privrednicima, Komora prepoznaje važnost nagrađivanja izuzetnih rezultata i doprinosa poslovnih subjekata u zemlji, saopšteno je iz PKCG.
Nagrade Privredne komore su ustanovljene 1969. godine i ove godine dodijeliće se u sljedećim kategorijama: za uspješno poslovanje, za društvenu odgovornost, za inovativnost, za unapređenje menadžmenta i za žene u biznisu.&nbsp;
Nagrada za uspješno poslovanje dojeljuje se preduzetnicima, mikro i malim, srednjim i velikim privrednim društvima posebno za oblasti usluga i industrije.&nbsp;
Iz Privredne komore pozvali su članove Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori, privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju prijedloge za nagrade do 20. februara 2026. godine.&nbsp;
Prijedlozi se mogu dostaviti u pisanoj formi, na adresu: Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/2, Podgorica ili na imejl adresu pkcg@pkcg.org.&nbsp;
Odluku o dodjeli nagrada donosi Odbor za dodjelu nagrada Komore, koji je izabran od strane predsjednika Komore, a nagrade će biti dodijeljene 21. aprila 2026. godine na Dan Komore.
Pravilnik o dodjeli nagrada, koji sadrži kriterijume, može se pogledati na <a href="https://komora.me/">veb sajtu Privredne komore</a>.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Raspisan konkurs za dodjelu nagrada Privredne komore

Učenica Osnovne škole „Vlado Milić“ Maša Boljević i Uroš Šanjević iz Gimnazije „Podgorica“ osvojili su prvo mjesto na konkursu Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ povodom Dana oslobođenja Podgorice na temu „Podgorica u mojim očima“.
Drugo mjesto u kategoriji za osnovce osvojila takođe učenica OŠ „Vlado Milić“ Ksenija Janković, a treće Andro Škuletić iz OŠ „Sutjeska“.&nbsp;
Od učenika srednjih škola drugo mjesto osvojila je učenica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Dunja Prelević, a treće Ema Hadžikadrić iz Gimnazije „Podgorica“.
- Dodjela nagrada biće upriličena u petak, 19. decembra u Sali Marko Miljanov Biblioteke „Radosav Ljumović“ sa početkom u 18 sati - saopšteno je iz NB Radosav Ljumović.
Nagrade učenicima su, kako su naglasili, knjige, plakete i novčani iznos.

1250x600

Boljević i Šanjeviću prvo mjesto na konkursu „Podgorica u mojim očima“

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je konkurs za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija u 2025. godini.&nbsp;
Predmet konkursa je utvrđivanje subjekata koji ispunjavaju uslove za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera radi podsticanja razvoja inovacija i naučnog istraživanja, u skladu sa Zakonom o inovacionoj djelatnosti, Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti i Zakonom o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija.
- Cilj Konkursa je podsticanje ulaganja privatnog sektora u razvoj inovacija mikro, malih i srednjih preduzeća, te licenciranih naučnoistraživačkih ustanova, u svrhu razvojnih i inovativnih aktivnosti, radi jačanja njihovog inovacionog i naučnoistraživačkog kapaciteta - saopšteno je iz MPNI.
Ukupna planirana sredstva za realizaciju ovog konkursa je 2.750.000 eura.
Konkurs je dostupan <a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-sticanje-statusa-korisnika-podsticajnih-mjera-razvoj-istrazivanja-i-inovacija">NA OVOM LINKU</a>.

Za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija 2,75 miliona eura

Ustavni odbor Skupštine Crne Gore raspisao je javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda, odlučeno je na današnjoj sjednici tog skupštinskog tijela.
Poziv će, kako je saopšteno, biti objavljen 3. decembra i biće otvoren 15 dana.
Podsjetimo, nedavno je u Ustavni sud izabran Jovan Jovanović, dok je za kompletiranje sudskog sastava potrebno još dvoje sudija.

Raspisan javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda

Ministarstvo evropskih poslova (MEP) raspisalo je konkurs za praksu „Evropeizuj znanje“, koja je namijenjena studentima završne godine osnovnih i master studija na fakultetima društvenih nauka na univerzitetima u Crnoj Gori.
Kako su rekli iz tog Vladinog resora, program pruža jedinstvenu priliku mladima da tokom devet sedmica prakse u Ministarstvu saznaju više o evropskoj integraciji Crne Gore, pregovaračkom procesu i evropskim fondovima, ali i radu i organizaciji javne uprave.&nbsp;
- Kroz sedmične rotacije, stažisti će raditi uz mentore u 11 direkcija i dva biroa, učestvovati u pisanju analiza, izvještaja i materijala za pregovore, kao i u pripremi sastanaka i komunikaciji prema EU - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da će tokom prakse stažisti imati priliku i da se upoznaju sa radom glavnog pregovarača i ministarke evropskih poslova.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević pozvala je studente i studentikinje društvenih nauka da se prijave na program Evropeizuj znanje, jer, kako je kazala, to nije obična praksa, već prilika da iznutra sagledaju kako se gradi evropska budućnost Crne Gore.&nbsp;
Ona je rekla da praksa studentima pruža mogućnost da zakorače u instituciju u kojoj se svakodnevno donose odluke koje oblikuju put Crne Gore ka EU, čime postaju dio te priče, ne samo posmatrači.&nbsp;
- Dobićete iskustvo koje se ne može naučiti iz knjiga, a nas će kao instituciju motivisati vaša energiju, ideje i svjež pogled na jedan od najvažnijih procesa u zemlji - poručila je Gorčević.&nbsp;
Prijave se podnose elektronskim putem, popunjavanjem onlaj forme najkasnije do 5. decembra, a informacije o potrebnoj dokumentaciji i formular dostupni su na sajtu www.eu.me.&nbsp;
Iz MEP-a su rekli da će kandidate rangirati komisija tog resora, a da će deset najboljih biti pozvani na praksu koja počinje u januaru i traje devet sedmica.&nbsp;
- Stažiranje nije plaćeno, a polaznici će po završetku dobiti potvrdu o uspješno obavljenoj praksi - navodi se u saopštenju.
Ovo je drugi krug rotacione prakse u Ministarstvu evropskih poslova.&nbsp;
Prethodni je organizovan u decembru prošle godine, kada je takođe deset najbojih kandidata provelo devet sedmica u MEP, gdje su kroz konkretne zadatke, rad sa mentorima i učešće u izradi ključnih dokumenata razvili praktična znanja i vještine.&nbsp;

Raspisan konkurs za praksu u MEP-u

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je na osnovu novog Pravilnika o bližem načinu, postupku i vrednovanju kriterijuma za dodjelu državne nagrade ,,Oktoih“, raspisalo konkurs za dodjelu ove nagrade za 2025. godinu.
Nagrada "Oktoih" predstavlja najviše državno priznanje Crne Gore, koja se dodjeljuje za ostvarene izuzetne rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja, kao i učeničkog i studentskog standarda.
- U skladu sa novim Pravilnikom, kriterijumi za pojedince obuhvataju kvalitet nastave, stručno usavršavanje, mentorstvo, autorstvo i recenzije udžbenika i priručnika, objavljivanje stručnih radova, izradu obrazovnih programa i učešće u projektima. Kada je riječ o pojedincima sa akademskim i naučnim zvanjima, osim učešća i rukovođenja istraživačkim projektima, vrednuje se objavljivanje naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima. Kriterijumi za dodjelu nagrade licenciranoj obrazovno-vaspitnoj ustanovi, osim eksterne ocjene kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada ustanove i postignutih rezultata učenika na eksternim provjerama znanja i postignuti rezultati ustanove na međunarodnim testiranjima - saopšteno je iz MPNI.
Nagrada se može dodijeliti pojedincu, ustanovi ili grupi lica. Godišnje se mogu dodijeliti najviše tri nagrade. Rok za podnošenje predloga je 30 dana od dana objavljivanja Konkursa u ,,Službenom listu Crne Gore". Uz predlog je neophodno dostaviti detaljno obrazloženje, dokaze o izuzetnim rezultatima kandidata, te kompletnu prateću dokumentaciju.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija poziva sve obrazovno-vaspitne ustanove, naučne institucije, strukovna udruženja, kao i sve građane da aktivno učestvuju u procesu predlaganja kandidata koji su svojim radom, inovativnošću i posvećenošću dali nemjerljiv doprinos kvalitetu obrazovanja u Crnoj Gori - poručeno je iz tog resora.
Tekst Konkursa je dostupan <a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-dodjelu-drzavne-nagrade-oktoih-u-2025-godini">OVDJE</a>.

Raspisan konkurs za dodjelu Nagrade ,,Oktoih“

Časopis za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore „Komun@“ raspisao je Konkurs za dodjelu Godišnje nagrade i plaketa za doprinos očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore.
Kako je saopšteno iz Programskog odbora časopisa, nagrada „Komun@“ dodjeljuje se instituciji ili pojedincu koji su u prethodnom periodu dali značajan doprinos očuvanju i promociji crnogorskog kulturnog identiteta, tradicije i baštine.
Predlagači mogu biti nacionalne i opštinske institucije kulture, akademsko-naučne ustanove, nevladine organizacije iz oblasti kulture, kao i grupe građana ili pojedinci.
Prijedlog za nagradu treba da sadrži:
- osnovne podatke i biografiju institucije ili pojedinca,
- opis djelatnosti relevantne za oblast nagrade,
- obrazloženje prijedloga kojim se ističe konkretan doprinos očuvanju i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore.
O pristiglim prijedlozima odlučivaće stručni žiri u sastavu:
- prof. dr Vladimir Vojinović – predsjednik,
- doc. dr Adnan Pekić – član,
- Nevenka Jovović – član.
Rezultati konkursa, sa obrazloženjem odluke, biće objavljeni na Facebook stranici časopisa Komun@ (facebook.com/casopis.komuna) i u medijima.
Zainteresovani kandidati mogu dostaviti konkursne prijedloge i potrebnu dokumentaciju u elektronskoj formi na adresu:
casopis.komun@gmail.com, uz naznaku: „Konkurs za nagradu Komun@“,najkasnije do 23. novembra 2025. godine.

Časopis „Komun@“ raspisao konkurs za Godišnju nagradu za doprinos očuvanju kulturno-istorijske baštine Crne Gore

Konkurs za dodjelu stipendija privrednih društava i ustanova najboljim studentima Univerziteta Crne Gore, u okviru inicijative „Stipendije najboljima, posao kod najboljih“, uspješno je završen.
Na konkurs je pristiglo 336 prijava, što, kako ističu sa Univerziteta, potvrđuje veliko interesovanje i motivaciju studenata da unaprijede svoje znanje i karijerne perspektive kroz saradnju sa najuspješnijim privrednim subjektima u zemlji.
Preliminarnu rang listu kandidata moguće je pogledati na sledećem linku: https://stipendije.ucg.ac.me/prel_lista.pdf
Studenti koji se nalaze na ovoj listi dužni su da u periodu od 5. do 7. novembra dostave originalnu dokumentaciju ili ovjerene kopije, u skladu sa pravilima konkursa, kako bi se potvrdio njihov status.
Dokumentacija se dostavlja na adresu:
Komisija za dodjelu stipendija studentima
Rektorat UCG, Cetinjska 2, 81 000 Podgorica
Uz dokumentaciju, studenti su dužni da potpišu Etičku izjavu, dostupnu na linku: https://stipendije.ucg.ac.me/izjava.docx
Izjava će studentima biti dostavljena i elektronskom poštom, zajedno sa obavještenjem o rangiranju. Potpisivanjem izjave, kandidati potvrđuju istinitost svih navoda i dokumenata dostavljenih tokom prijave.
Sa Univerziteta Crne Gore zahvalili su se svim studentima na učešću u konkursu, a kandidatima koji su se našli na preliminarnoj listi čestitali na postignutom uspjehu i pozvali ih da u predviđenom roku dostave potrebnu dokumentaciju radi potvrde statusa stipendiste.

Na konkurs UCG za stipendije najboljim studentima pristiglo 336 prijava

Organizacioni odbor Festivala umjetnosti, nauke i kulture Univerziteta Crne Gore raspisao je književni konkurs „FUNK knjiga – priče“ za najbolje neobjavljene priče (pripovjetke) u Crnoj Gori. Konkurs je otvoren do 31. januara 2026. godine, a pravo učešća imaju državljani Crne Gore i studenti Univerziteta Crne Gore. Članovi Organizacionog odbora FUNK-a i žirija nemaju pravo učešća na Konkursu.
Uslovi konkursa: svaki autor može prijaviti najmanje tri, a najviše pet priča; priča ne bi trebalo da sadrži više od 10.000 karaktera sa razmacima.
• &nbsp;Svaka priča mora biti dostavljena kao zaseban dokument (štampano u pet primjeraka ili u PDF formatu) – format A4, font Times New Roman, veličina 12 pt; priče moraju biti potpisane isključivo šifrom&nbsp;
Rješenje šifre podnosi se u posebnom dokumentu, sa naznakom RJEŠENJE ŠIFRE, u kojem se navode sljedeći podaci autora: šifra, naslovi kandidovanih priča, ime i prezime, datum rođenja, adresa stanovanja, broj telefona i e-mail.
Rukopis koji je napisan na albanskom jeziku mora biti predat i u prevodu na službeni ili jedan od tri druga jezika u službenoj upotrebi. Prijave se šalju putem pošte na adresu: Cetinjska br. 2, 81000 Podgorica, ili elektronski na e-mail: <a href="mailto:funk.konkurs@ucg.ac.me">funk.konkurs@ucg.ac.me</a>, uz naznaku: „Konkurs FUNK knjiga – priče“.
Nagada za najbolji rad iznosi 800 eura, drugoplasinari će dobiti 600, a trećeplasirani 400 eura.
Stručni žiri će do 31. marta 2026. godine objaviti izbor od najmanje 15 a najviše 25 priča koje će biti objavljene u publikaciji pod nazivom „FUNK priče“. Imena članova žirija biće objavljena po završetku konkursa.

Za najbolju neobjavljenu priču 800 eura

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je objavilo Konkurs za dodjelu stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja u Crnoj Gori, u iznosu od 1.000.000 eura.
Konkurs je namijenjen studentima i studentkinjama doktorskih studija na univerzitetima u Crnoj Gori, u cilju jačanja istraživačkih kapaciteta, podsticanja naučne izvrsnosti i internacionalizacije naučnog rada.
- Bespovratna sredstva dodjeljuju se za period do tri godine, za podršku realizaciji istraživačkih projekata u okviru doktorskih studija, kroz finansiranje mjesečne zarade doktoranada/doktoratkinja, istraživačkih troškova, troškova mobilnosti i aktivnosti diseminacije rezultata - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija..
Stipendija omogućava korisnicima da unapređuju kvalitet istraživačkog rada, jačaju saradnju sa mentorima i istraživačkim timovima, uspostavljaju veze sa međunarodnim partnerima i privrednim sektorom, te da aktivno doprinose razvoju nauke i inovacija u Crnoj Gori.&nbsp;
- Program posebno podstiče međunarodnu i međusektorsku mobilnost, što doprinosi boljim istraživačkim rezultatima i podizanju međunarodne vidljivosti mladih istraživača iz Crne Gore - zaključeno je u saopštenju.

Milion eura za stipendije izvrsnosti za doktorska istraživanja

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: konkurs