Konstitutivna sjednica Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore biće održana 4. novembra u 14 sati, dan nakon održavanja konsultativnog saslušanja ministra zdravlja Vojislava Šimuna, ministra finansija Novice Vukovića, direktora Montefarma Aleksandra Bogavca i direktora FZO Vuka Kadića na skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
Ovo saslušanje se održava na temu „Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova“.
Kako je saopšteno iz FZO, predložene tačke dnevnog reda Konstitutivne sjednice su verifikacija mandata predsjednika i članova Upravnog odbora Fonda i predlaganje i izbor zamjenika UO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Konstitutivna sjednica Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje 4. novembra

Nenad Rašić, predsjednik stranke Za slobodu, pravdu i opstanak, izabran je za potpredsjednika Skupštine Kosova iz redova srpske zajednice, piše Danas.
Time je poslije gotovo pola godine završena konstitutivna sjednica devetog saziva, prenosi Kossev.
Za Nenada Rašića glasao je 71 poslanik, devet je bilo protiv, a 24 uzdržana.
Njegova stranka ima samo jedan mandat dok ostalih devet, prema Ustavu Kosova, pripada Srpskoj listi, čiji kandidati nisu prethodno dobili dovoljan broj glasova za ovu funkciju.
- Od danas, Skupština Republike Kosova je potpuno konstituisana - rekao je Dimalj Baša, predsjednik kosovske skupštine iz Pokreta Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija.
Time je, kako kaže, ispunjena i obaveza prema Ustavnom sudu, koji je prije samo dva dana dao rok od 12 dana da se okonča konstituisanje.
Međutim, Srpska lista ima pravo na žalbu, čime bi se ponovio scenario – privremene mjere Ustavnog suda, a potom nova procedura i mogućnost novih izbora, koji bi mogli i da se čak spoje i sa predsjedničkim.
Rašić je jedan od pet potpredsjednika Skupštine Kosova.
Aljbuljena Hadžiju iz Pokreta Samoopredjeljenje, Fljora Čitaku iz Demokratske partije Kosova i Kujtim Šalja iz Demokratskog saveza Kosova izabrani su u avgustu.
Za potpredsjednicu iz redova drugih manjinskih naroda tada je izabrana Emilija Redžepi.
U avgustu, šest mjeseci poslije održavanja izbora i isto toliko duge institucionalne krize, izabran je i predsjednik kosovske skupštine na rekordnom 57. zasijedanju.
Poslanicima su prije nekoliko mjeseci potvrđeni mandati, ali je višemjesečni izbor prvog čovjeka parlamenta nedjeljama kočio proces kako bi skupština bila formalno konstituisana.
Na sjednici 26. avgusta izabran je Dimalj Baša, poslanik Pokreta Samoopredeljenje Aljbina Kurtija, sa 73 glasa za i 30 poslanika protiv.
Dobio je glasove i Demokratske partije Kosova (PDK), iako su pojedini poslanici unaprijed izjavili da ga „ne smatraju kompetentnim“, prenosi Kossev.
Podržali su i ga i pojedini poslanici stranke Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja.
Prema pisanju medija, među onima koji su bili protiv su Demokratski savez Kosova (LDK), Srpska lista i Nisma Fatmira Ljimaja.
Baša je četvrti predloženi kandidat Samoopredjeljenja za predsjednika skupštine, pošto podršku većine nisu dobile Aljbuljena Hadžiju, Donika Gervala i Hekuran Murati.
U prvom obraćanju u Skupštini, Baša je pozvao Srbiju, za koju je rekao da ima „pretenzije na teritoriji njihove zemlje“, da prizna Kosovo.
- Pozivam na demokratizovanu Srbiju, koja priznaje Kosovo kao nezavisnu državu, na dobrosusjedske odnose koje gradimo, da razmišljamo o izgradnji generacija sa međusobnim poštovanjem i tolerancijom, a ne sa mržnjom i sukobima - rekao je on, prenosi Kosovo onlajn.
<h2>Kako je tekla saga?</h2>
Sjednice skupštine su zakazivane i prekidane nedjeljama.
Ustav, pa i zakoni su mnogo loše napisani i njima nisu predviđene situacije poput ove, objasnio je ranije Ognjen Gogić, politikolog iz Kosovske Mitrovice.
- To je pravna praznina. Nedorečenost i nepotpunosti su, između ostalog, dovele do ovakve situacije - kaže on za BBC na srpskom.
Najvišim pravnim aktom Kosova propisano je da predsjednika skupštine predlaže stranka sa najviše glasova na izborima, što nigdje drugdje nije ustanovljeno kao odredba, ukazuje Gogić.
Navodi primjer Srbije, gdje se skupština konstituiše potvrdom mandata dvije trećine poslanika.
<h2>Politički inat</h2>
Ova pravna saga imala je i drugu stranu medalje – političku.
Po osvajanju najvećeg broja glasova na februarskim parlamentarnim izborima, Kurti je najavio da će sa prethodnim koalicionim partnerima napraviti vladu.
Ali bez konstituisane skupštine, ne može ni da se napravi vlada.
Kurtijev plan remetilo i to što veće opozicione stranke ne žele u koaliciju sa njim.
U opoziciji su ostale Demokratska partija Kosova (PDK) sa 24 mandata, Demokratski savez Kosova (LDK) sa 20 i Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja sa osam poslanika.
Manjine imaju po 10 zagarantovanih mjesta – 10 srpski predstavnici i 10 ostali – Bošnjaci, Turci, Romi, Aškalije, Egipćani.
Srpskoj listi, bliskoj vlastima u Beogradu, pripalo je devet, a jedan mandat osvojio je Nenad Rašić, nekadašnji ministar u Kurtijevoj vladi.
- Niko iz opozicije nije rekao da hoće da formira vladu i da hoće predsjednika skupštine. Mogli su da ponude Kurtiju kandidata, ali nisu. Niko i neće sa Kurtijem, opozicija nije zadovoljna rezultatima i hoće nove izbore - ukazuje Gogić.
Poslanici opozicionih partija optuživali su Kurtija da namjerno sabotira formiranje skupštine.
- Igra oko neformiranja Skupštine Kosova postala je sramotna, ne samo za izabrane poslanike, već i za državu Kosovo. Sjednice koje se ponavljaju svakih 48 sati, bez bilo kakve odluke, postale su simbol naše državne nezrelosti - poručio je ranije Ramuš Haradinaj, lider Alijanse za budućnost Kosova (AAK).
Poslije jedne od prethodnih sjednica skupštine, Kurti je pismom pozvao predsednika LDK na koaliciju, što je Ljumir Abdidžiku odbio i predložio prelaznu vladu, ujedinjenje i dogovor svih albanskih stranaka zastupljenih u parlamentu.
Kurti je odbacio ovaj prijedlog, a nije odustao od ekskluzivnog prava predlaganja predsjedavajuće parlamenta, što je opozicija tražila.

Skupština Kosova konačno konstituisana, potpredsjednik iz srpske zajednice

Suljo Mustafić i u naredne četiri godine biće na čelu Bošnjačkog vijeća, odlučeno je na konstitutivnoj sjednici u Rožajama petog saziva Bošnjačkog vijeća, na kojoj su verifikovani mandati novim vijećnicima i izabran predsjednik krovne institucije bošnjačkog naroda u Crnoj Gori.
- Suljo Mustafić, profesor književnosti i jezika, dosadašnji predsjednik Bošnjačkog vijeća, obnašaće tu funkciju i u narednom četvorogodišnjem mandatu. Mustafića je za tu funkciju predložilo više vijećnika zbog, kako je navedeno, dosadašnjeg zapaženog zalaganja u sferi afirmacije identiteta Bošnjaka - saopšteno je iz Bošnjačkog vijeća.
Mustafić se u uvodnom obraćanju zahvalio vijećnicima na podršci i najavio brojne aktivnosti koje će, kako je istakao, predstavljati kontinuitet rada na polju realizacije programa koji ističu bogatu kulturnu i društvenu baštinu bošnjačkog naroda.
Mustafić je kazao i da je neophodno snažnije institucionalno djelovanje u pravcu daljeg uključivanja Bošnjaka u sve društvene tokove u zajedničkoj domovini, te da će Bošnjačko vijeće i u narednim godinama biti važan činilac u domenu isticanja bogatstva različitosti koje Crnu Goru čini jedinstvenom.
On je dodao i da je ponosan na rad prethodnog saziva Vijeća a posebno na saradnju koja je u ostvarena u domenu regionalnog povezivanja sa nacionalnim vijećima i ustanovljavanju regionalnog Matičnog društva bošnjačkih vijeća.
Novi saziv Bošnjačkog vijeća broji 52 vijećnika – 26 iz redova državnih i lokalnih funkcionera i 26 izabranih na elektorskoj skupštini koja je protekle sedmice održana u Rožajama.
Bošnjačko vijeće je, kako navode, najveće predstavničko tijelo Bošnjaka u Crnoj Gori a čine ga ugledni članovi zajednice koji dolaze iz različitih društveno – političkih sfera.
Članovi novog saziva Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori su: Suljo Mustafić, Ervin Ibrahimović, Mirsad Rastoder, Kenana Strujić Harbić, Ernad Suljević, Alen Balić, Sanel Balić, Rahman Husović, Almir Avdić, Samir Agović, Mehmed Adrovic, Amer Smailović, Nihad Canović, Mirsad Azemović, Damir Gutić, Admir Šahmanović, Maida Gorčević, Selma Omerović, Jasmin Ćorović, Mirsad Nurković, Ermin Čindrak, Seid Hadžić, Armen Šehović, Elvir Zvrko, Edina Dešić, Admir Adrović, Almir Muratović, Edvin Bektešević, Naida Nišić, Rifat Agović, Dženisa Mujević, Miralem Bektešević, Mirsad Džudžević, Šefket Alilovic, Mirela Mulić, Mirsada Bošnjak, Amel Durutlić, Irfan Redžepagić, Dženana Kuč, Mevludin Dizdarević, Sulejman Kujević, Nedžib Ibrišimović, Maida Kurtagić, Mirela Ljaić, Haris Zejnelagić, Mersid Ćorović, Muradif Grbović, Alija Kujović, Elmir Kurtagić, Elvir Ramčić, Alen Suljević i Haris Šahman.

Mustafić ostaje na čelu Bošnjačkog vijeća: Ostajemo važan činilac u isticanju bogatstva različitosti koje Crnu Goru čini jedinstvenom

Snažnija podrška sudstvu, jačanje kapaciteta Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kao i Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), te osnaživanje radnih grupa za pregovaračka poglavlja 23 i 24, uz precizno definisanje rokova za sprovođenje reformi iz evropske agende, doprinijeće ispunjavanju uslova za članstvo Crne Gore u EU do 2028. godine, poruka je konstitutivne sjednice Savjeta za vladavinu prava.
Na sjednici Savjeta, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju mr Momo Koprivica, razmatrani su mehanizmi prevazilaženja prepreka za unapređenje stanja vladavine prava.
Poseban značaj dat je izradi akcionih planova za ispunjenje završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, budući da oni sadrže ključne obaveze za unapređenje stanja u ovoj važnoj oblasti. S tim u vezi, naglašen je značaj preciznog definisanja obaveza i postavljanja realnih rokova, uzimajući u obzir opredjeljenje Vlade da se sve obaveze iz evropske agende ispune do kraja 2026. godine, kako bi Crna Gora do 2028. godine postala punopravna članica Evropske unije.
- Posebno je bilo riječi o potrebi jačanja kadrovskih i administativnih kapaciteta u izvšnoj i sudskog grani vlasti, s posebnim fokusom na stvaranje boljih uslova za rad u pravosuđu. Članovi Savjeta su se saglasili da se pitanja nedostatka sudija kao i snaženja prostornih kapaciteta sudstva i državnog tužilaštva moraju prioritetno rješavati, budući se ova pitanja reflektuju na cjelokupnu pravnu sigurnost u zemlji. S tim u vezi, formulisan je set konkretnih preporuka i zaduženja nadležnim organima u pogledu unapređenja uslova rada institucija, prije svega Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja, kao i Agencije za sprječavanje korupcije - saopšteno je iz Vlade.
Predsjednik Savjeta je izrazio očekivanje odgovornog postupanja i potpune posvećenosti svih članova Savjeta ispunjenju zavrnih mjerila u poglavljima 23 i 24. Najavio je da će se Savjet sastajati, po pravilu, jednom mjesečno kako bi se obezbijedio adekvatan nadzor i praćenje realizacije obaveza u oblasti vladavine prava.
- Tokom sjednice je naglašena i potreba sistemskog usklađivanja s GRECO preporukama u oblasti borbe protiv korupcije, a dat je i osvrt na ostale aktuelnosti iz pregovaračkog procesa, kao što su potreba upodobljavanja sastava pregovaračkih radnih grupa za poglavlja 23 i 24 i izrada Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2025-2026. - navedeno je u saopštenju Vlade.
Na sjednici je usvojen Poslovnik o radu Savjeta, a utvrđeni su i osnovni pravci u pogledu metodologije predstojećeg rada ovog tijela.
Zamjenica predsjednika Savjeta je ministarka evropskih poslova, a članovi su predsjednica Vrhovnog suda, predsjednik Sudskog savjeta, vrhovni državni tužilac, glavni specijalni tužilac, direktor Agencije za spečavanje korupcije, kao i ministri pravde, unutrašnjih poslova, ljudskih i manjinskih prava, &nbsp;direktor Uprave policije, glavni pregovarač, pregovarač za klaster I i šefovi pregovaračkih grupa za poglavlja 23 i 24.&nbsp;
Član Savjeta je i jedan predstavnik NVO sektora. Savjet za vladavinu prava biće motor ubrzanja ispunjenja završnih mjerila iz poglavlja 23 i 24, koja su od presudnog značaja za okončanje pristupnih pregovora sa EU.&nbsp;
&nbsp;

Savjet za vladavinu prava: Precizno definisati rokove u cilju ispunjavanja uslova za članstvo u EU do 2028. godine

Konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada, na kojoj će biti verifikovani mandati odbornicima, biće održana danas sa početkom u 11 sati.
Na dnevnom redu sjednice je i izbor predsjednika lokalnog parlamenta, ali za tu funkciju još nije predložen nijedan kandidat.
Odbornici imaju rok da se do 28. decembra dogovore o novom predsjedniku Skupštine Glavnog grada.
Prema rezultatima lokalnih izbora koji su održani 29. septembra, u novom sazivu parlamenta Demokratska partija socijalista (DPS) imaće 19 odbornika, koalicija Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrate 14, a koalicija Za budućnost Podgorice 13.
Lista „Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović” osvojila je šest mandata, Evropski savez tri i Stranka evropskog progresa i Pokret Preokret po dva mandata.

Danas konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada

Konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada, na kojoj će biti verifikovani mandati odbornicima, biće održana sjutra. 
 
Na dnevnom redu sjednice je i izbor predsjednika lokalnog parlamenta, ali za tu funkciju još nije predložen nijedan kandidat. 
 
Odbornici imaju rok da se do 28. decembra dogovore o novom predsjedniku Skupštine Glavnog grada. 
 
Prema rezultatima lokalnih izbora koji su održani 29. septembra, u novom sazivu parlamenta Demokratska partija socijalista imaće 19 odbornika, koalicija Pokreta Evropa sad i Demokratske Crne Gore 14, a koalicija Za budućnost Podgorice 13. 
 
Lista „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović” osvojila je šest mandata, Evropski savez tri i Stranka evropskog progresa i Pokret Preokret po dva mandata. 
 
Sjednica Skupštine Glavnog grada počeće u 11 sati.

Sjutra konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada

Konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine Glavnog grada biće održana 28. novembra, potvrđeno je Gradskoj TV u lokalnom parlamentu.&nbsp;
Kako saznaje podgorički lokalni emiter, na sjednici je planirano da se verifikuju mandati novim odbornicima, nakon čega će sjednica najvjerovatnije biti prekinuta.
Odbornici imaju rok da se do 28. decembra dogovore o novom predsjedniku Skupštine Glavnog grada.
Iako je rok za održavanje konstitutivne sjednice bio 5. decembar, na kolegijumu je dogovoreno da se lokalni parlament konstituiše ranije, kako bi se do 28. decembra izabrao predsjednik, a potom i izglasao budžet grad i time izbjeglo privremeno finansiranje koje bi u mnogim gradskim preduzećima izazvalo probleme u funkcionisanju.
Ukoliko se partije do 28. decembra ne dogovore o formiranju vlasti, Podgoričane očekuju još jedni izbori.

Konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada 28. novembra

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: konstitutivna-sjednica