Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je danas Hrvatsku da pokušava da utiče na procese i u Crnoj Gori kako bi i tu zemlju uvukla u ono što Vučić vidi kao zavjeru protiv Srbije i Srba.
Vučič je optužio Hrvatsku i da zajedno sa Kosovom i Albanijom radi na njegovom rušenju, te da predstavlja vojnu prijetnju, pa je najavio da će vlast, koju on kontroliše, zbog toga nastaviti sa jačanjem svojih vojnih kapaciteta, piše Index.
<h3>„Stvoren je novi vojni savez“</h3>
Vučić je to rekao u Trebinju, u istočnoj Hercegovini, gdje je doputovao kako bi učestvovao na otvaranju nove bolnice, ali je u govoru koji je tom prilikom održao najmanje govorio o zdravstvu. Usredsrijedio se na geostrateške analize, prognozirajući dolazak „teških vremena“, pa i novih ratnih opasnosti na jugoistoku Evrope.
Izričito je potvrdio da mu je posebna smetnja Hrvatska, odnosno njena odbrambena saradnja sa Kosovom i Albanijom. Kaže da svima treba da bude jasno da to „nije savez protiv Austrije“, pa ima obavezu da to objasni Srbima.
- U Beogradu dobro razumijemo novi vojni savez stvoren između Zagreba, Prištine i Tirane. Nije on stvoren ni protiv koga drugog nego protiv srpskog naroda - izjavio je Vučić pred okupljenima.
<h3>Procesi u Crnoj Gori</h3>
Dodatno je optužio Hrvatsku da pokušava da utiče na procese i u Crnoj Gori kako bi i tu zemlju uvukla u ono što Vučić vidi kao zavjeru protiv Srbije i Srba.
- Pokušaj Zagreba da pod svoju kontrolu stavi Podgoricu i sve uključi u antisrpsku politiku nam je jasan i vidljiv - rekao je. Najavio je da će Srbija zbog toga raditi sve da bude uvjerljiv „odvraćajući faktor“, kako je kazao, da ne bi bila napadnuta.
Takođe je rekao da sada slijedi značajno jačanje vojne sile Srbije. „Drugi smo u svijetu po napretku svojih vojnih kapaciteta, a za dvije godine ćemo udvostručiti svoje vojne kapacitete“, najavio je Vučić.
<h3>Sve povezao sa studentskim protestima</h3>
Svoje teorije zavjere povezao je i sa protestima koji su trajali u Srbiji tokom cijele prethodne godine.
- Oni koji misle da smo naivni i da će moći da rade stvari kao 1941. i mnogo puta u istoriji, neka znaju: sve ste uradili prošle godine da me srušite s vlasti, uz milijardu uloženih eura, pa nijeste uspjeli... Ja vam nijesam Slobodan Milošević, ni naivan ni glup da vam vjerujem - rekao je predsjednik Srbije.
Iako je poslije prošlogodišnje smjene sa dužnosti predsjednika RS ostao samo lider političke stranke, Milorad Dodik je dobio status počasnog govornika u Trebinju, a tu priliku je iskoristio da se zahvali Vučiću i najavi jačanje odnosa između RS i Srbije.
<h3>Dodik: Sve činimo zajedno sa Srbijom</h3>
- Sve činimo zajedno sa Srbijom i to nije slučajno. To se zove osmišljena politika - rekao je, pozvavši Vučića da nastavi sa dosadašnjom politikom.
U Trebinje je stigao i predsjednik parlamenta Crne Gore Andrija Mandić poznat po promovisanju prosrpske političke struje u toj zemlji. Rekao je da je važno što su u Srbiji, Crnoj Gori i RS jasno definisali svoje spoljnopolitičke prioritete.
- Više sam nego siguran da nam je budućnost zajednička - rekao je Mandić.
Otvaranje bolnice u Trebinju organizovano je u okviru kontroverznog obilježavanja 9. januara kao Dana RS. Time se podsjeća na datum iz 1992. godine, kada je dio poslanika srpske nacionalnosti u parlamentu tadašnje Socijalističke Republike BiH jednostrano proglasio tzv. Srpsku Republiku BiH, koja je kasnije preimenovana u RS.
Tako je započela realizacija projekta čiji je cilj bio da se po svaku cijenu spriječi nezavisnost BiH, odnosno da se ona zadrži u sastavu „skraćene“ Jugoslavije, koja bi bila pod potpunom srpskom dominacijom. Sve je to izazvalo rat u BiH, u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, a obilježili su ga masovni etnički progoni.
<h3>Spor­ni praznik</h3>
Vlasti u RS i ove godine planiraju da obilježe taj praznik, uprkos činjenici da ga je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, odnosno diskriminatorskim prema Hrvatima i Bošnjacima koji žive u tom entitetu. Organizacija Majke Srebrenice i Udruženje žrtava i svjedoka genocida zatražili su od vlasti Federacije BiH da 9. januar proglase danom žalosti u tom entitetu.
- Imajući u vidu nastavak provokacija iz Republike Srpske, ponovo pozivamo vlasti u Bosni i Hercegovini da, u skladu sa svojim ovlašćenjima, pokrenu inicijativu za proglašenje 9. januara danom žalosti - navodi se u njihovom dopisu upućenom entitetskoj vladi, uz obrazloženje da je brojnim presudama Haškog tribunala dokazano da je uspostavljanje RS predstavljalo udruženi zločinački poduhvat.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučić: Zagreb pokušava da stavi Podgoricu pod svoju kontrolu

Predsjednik Odbor za bezbjednost i odbranu i poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković kazao je da će to skupštinsko tijelo nastaviti da, u skladu sa zakonskim i poslovničkim obavezama i ovlašćenjim,a cjelishodno i objektivno vrši kontrolu i nadzor nad službama bezbjednosti i pored činjenice da njima resorno upravljaju koalicioni partneri PES-a.
Kako je naveo na mreži X, to je važno da bi građani imali uvid u zakonitost i efikasnost njihovog rada.
- I na tome dalje gradili povjerenje u državu i njene institucije - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1989318751443988909%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1989318751443988909%7Ctwgr%5E51d72d47894ef73e58184b2fa97f79c15b0a85c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Odbor će nastaviti da nadzire službe bezbjednosti iako njima upravljaju koalicioni partneri

Evropska unija (EU) je od nedjelje (12. oktobra) uvela Sistem ulaska/izlaska (Entry/Exit System – EES), digitalni alat koji će biometrijskim podacima - otiscima prstiju i fotografijama lica - zamijeniti pečate u pasošima. Cilj sistema, kažu u Briselu, jeste efikasnija kontrola granica, borba protiv ilegalnih migracija i praćenje boravka stranaca u šengenskom prostoru. 
EES se odnosi na sve državljane trećih zemalja koji u EU borave do 90 dana, uključujući i građane Zapadnog Balkana. Na prvim prelascima biće im uzeti biometrijski podaci, a potom će se provjera vršiti putem baze podataka.
<h2>Hrvatska spremna za aktiviranje EES-a</h2>
Sistem će se postepeno uvoditi do aprila 2026. godine. Veće članice, poput Njemačke i Francuske, u početku će raditi sa smanjenim brojem provjera kako bi se izbjegle gužve, dok će manje zemlje, poput Estonije i Luksemburga, odmah primijeniti punu verziju sistema. 
Na graničnim prelazima Hrvatske već su postavljeni digitalni kiosci i biometrijske kamere, a prema informacijama N1 televizije, uvođenje sistema odvijaće se postepeno. Od nedjelje će se EES koristiti četiri sata dnevno, u novembru osam, u decembru 12, a od aprila naredne godine sistem će raditi 24 sata na svim prelazima, uključujući aerodrome i luke.
EES je, kako tvrde evropski zvaničnici, digitalni sistem koji će ojačati bezbjednost i spriječiti zloupotrebu viza. Ipak, pojedini analitičari upozoravaju da sistem ima i političke i društvene posljedice - posebno za zemlje koje još čekaju članstvo u Uniji.
<h2>„Kontrola umjesto povjerenja"</h2>
Psiholog i politički analitičar iz Sarajeva Ibrahim Prohić smatra da uvođenje EES-a ne treba posmatrati izolovano, već u kontekstu globalnih trendova i „sve šire kontrole i ograničavanja sloboda“.
- Svaki propis valja kontekstualizovati. Na strateškom nivou smo već godinama svjedoci jačanja desnice i populista, koji kroz politiku bezbjednosti zapravo grade mehanizme kontrole građana. To vodi apsolutizaciji nadzora i sužavanju sloboda - ocijenio je Prohić.
Prema njegovim riječima, nova granična pravila samo su jedan od alata tog procesa. 
- Ideološki cilj takvog pristupa jeste da se ljudi naviknu na to da su stalno praćeni. Kada živite u strahu, lakše vas je kontrolisati. Gubite samopouzdanje, snižavate nivo aspiracija, zadovoljni ste s manje - kaže Prohić.
<h2>„Mentalni" Berlinski zid</h2>
On podsjeća da se kroz različite politike - od digitalnog nadzora do kontrole novčanih tokova - stvaraju nove forme zavisnosti i podložnosti. 
- Novi sistem granica uklapa se u istu logiku: potpuna vidljivost, ali i potpuna ranjivost građana - ističe Prohić.
Upozorava i na simboličku dimenziju uvođenja EES-a za zemlje poput Bosne i Hercegovine (BiH).
- Prva implicitna poruka je da su građani ovog regiona građani drugog reda. Kolokvijalno rečeno - treba da se izuju kad ulaze u EU. Podaci koje će davati o sebi "dobrovoljno", ako žele ući u to "carstvo", mogu se zloupotrijebiti, a to je i atak na privatnost - smatra Prohić.
U analizi za Dojče vele naglašava da novi sistem nije samo tehničko pitanje bezbjednosti, već i psihološka granica koja učvršćuje postojeće nejednakosti. 
- Ovo je neka vrsta mentalnog Berlinskog zida. Diskriminacija je postala sofistikovanija, ali suštinski ostaje ista - ograničava pristup, povjerenje i dostojanstvo onih koji su "izvan" - ističe Prohić.
<h2>Reakcije građana: između razumijevanja i otpora</h2>
D. R. (Mostar) vjeruje da će u početku biti gužvi na granicama, ali da bi novi sistem dugoročno mogao smanjiti čekanja.
- To će sigurno olakšati ljudima koji svakodnevno zbog posla putuju u Hrvatsku, na primjer na relaciji Trebinje-Dubrovnik. EU na ovaj način štiti svoje spoljne granice i pokušava da kontroliše ulaske. Ne vidim to kao poruku nama, jer niti mi radimo na EU putu, niti EU trči da nas primi - naveo je.
Drugačije misli D. D. (Istočno Sarajevo), koja strahuje da će EES stvoriti nove barijere.
- Ovo je dodatna administrativna prepreka koja će pogoršati kretanje ljudi i roba. Kao da nam se poručuje da nismo poželjni. Jasno je da su mjere bezbjednosti potrebne, ali Evropa bi trebala tražiti načine za povezivanje, a ne produbljivanje podjela - ocijenio je.
Sličan ton ima i M. M. (Sarajevo), koji naglašava simboličku težinu novih procedura.
- EES ima snažnu poruku - da nismo dio tog kluba. EU se sve više zatvara, a dodatne kontrole i procedure samo naglašavaju tu granicu. To može usporiti i poslovanje, posebno firmama iz regiona koje već rade u otežanim uslovima - ističe.
<h2>Tehnologija, bezbjednost i povjerenje</h2>
Ipak, dio građana u EES-u vidi i poticaj za domaće reforme. 
M. D. (Sarajevo) smatra da nove procedure ne treba tumačiti kao poruku isključenosti.
- Ne mislim da nam EU ovim poručuje da nismo dobrodošli. Više je to podsjetnik da moramo sami raditi na približavanju. Ako želimo da budemo dio Unije, na izborima trebamo da biramo ljude koji će stvarno sprovoditi reforme - naveo je.
EES, zajedno s planiranim ETIAS sistemom za elektronsko odobrenje putovanja koji stupa na snagu naredne godine, dio je šire strategije digitalizacije evropskih granica. Državljani zemalja van EU tada će morati da popune onlajn formular, da plate 20 eura i da sačekaju elektronsku dozvolu za ulazak u šengenski prostor.
Evropska komisija tvrdi da je riječ o „neinvazivnim“ mjerama koje povećavaju sigurnost i ubrzavaju prelazak granica. Međutim, kritičari ističu da digitalizacija granica ne rješava suštinske političke probleme - nepovjerenje i neravnopravnost.
Naposljetku, kako tvrde ispitanici Dojče velea u BiH, EES predstavlja mnogo više od tehničkog rješenja. On otvara i pitanja granica između bezbjednosti i slobode, između povjerenja i kontrole.

Novi sistem ulaska u EU: Digitalne granice i mentalni zidovi

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), u skladu sa godišnjim planom provjere za 2025, sprovodi sveobuhvatnu provjeru imovine i prihoda 488 funkcionera i drugih zakonskih obveznika.
Kako je saopšteno iz ASK, do danas je okončano 198 cjelovitih provjera tačnosti i potpunosti, sprovedeno 96 dodatnih kontrola, a radi utvrđenih neslaganja i nedostajuće dokumentacije upućena su 34 zahtjeva za dopunu izvještaja za iznose ispod 1.000 eura. Paralelno, pokrenuta su 72 prekršajna i 60 upravnih postupaka.
- Ovakav tempo kontrole znači manje prostora za zloupotrebe, zaštitu javnog interesa, transparentnost i veće povjerenje u institucije. ASK šalje jasnu poruku: pravila važe za sve i ne postoje zaštićene zone - navedeno je u saopštenju ASK-a.
U Agenciji napominju da svaki funkcioner ima pravo na fer postupak provjere, ali i obavezu tačnog i potpunog prijavljivanja. 
- Nema odlaganja i nema izuzetaka. ASK će do kraja sprovesti plan i blagovremeno obavještavati javnost o svim mjerljivim rezultatima - poručeno je iz ASK-a.
ASK je pozvao građane da prijave sumnju o neslaganjima u prijavljenoj imovini i prihodima javnih funkcionera.

ASK: Kontrola 488 funkcionera, pokrenuta 72 prekršajna i 60 upravnih postupaka

U okviru akcije "Mladost" pripadnici Uprave policije, samostalno i u saradnji sa inspekcijama, sproveli su na teritoriji cijele kontrole ugostiteljskih objekata i kladionica radi zaštite maloljetnika.
Kontrolisano je 147 ugostiteljskih objekata, 47 kladionica i kazina, ali i 44 operativno interesantnih lica.
Kako je saopšteno iz policije, jedan maloljetnik je zatečen u konzumiranju alkohola, a odgovorni je sankcionisan.
Takođe, sankcionisano je i pet osoba bez prijavljenog boravka. Oduzeta je i manja količina kokaina.
- Uprave policije sprovela je i sprovodi ovakve akcije u cilju zaštite djece i mladih kao posebno ranjive kategorije - navedeno je u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1959610403681427661&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kontrolisano 147 ugostiteljskih objekata, 47 kladionica i kazina, 44 OIL, oduzet kokain...

Poreska uprava Crne Gore, putem Sektora za operativu u oblasti inspekcijskog nadzora, tokom ljetnje turističke sezone intenzivira kontrole poreskih obveznika koji sezonski obavljaju djelatnost, s posebnim fokusom na oblast turizma i ugostiteljstva.
U prethodnoj sedmici, inspektori su sproveli 61 kontrolu kod izdavalaca smještaja, pri čemu su nepravilnosti utvrđene kod 34 poreska obveznika. Po tom osnovu izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 67.000 eura.
Poreska uprava najavljuje nastavak pojačanih aktivnosti i u narednom periodu, uz apel izdavaocima smještaja da registruju svoju djelatnost i usklade poslovanje sa Zakonom o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.
Za poreske obveznike kod kojih se utvrdi neregularno poslovanje, poreski inspektori primjenjuju zakonom propisane mjere – od izricanja prekršajnih naloga, do privremene zabrane obavljanja djelatnosti i zatvaranja objekata.
Od 1. maja do 20. jula 2025. godine, izvršeno je ukupno 1.715 kontrola regularnosti poslovanja, a nepravilnosti su utvrđene kod 307 poreskih obveznika. U tom periodu izdato je 414 prekršajnih naloga, uz ukupno izrečene novčane kazne od 1.265.800 eura.
Zaduženje po osnovu kazni iznosi 610.503 eura, od čega je do sada naplaćeno 372.618 eura, odnosno 61%. Naplata se odnosi na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili kaznu u zakonskom roku od osam dana, uz zakonsko umanjenje od jedne trećine.
Privremena zabrana obavljanja djelatnosti izrečena je kod 11 poreskih obveznika.
Poreska uprava poziva građane da svojim prijavama nepravilnosti doprinesu suzbijanju sive ekonomije i stvaranju fer tržišnog ambijenta, putem besplatne telefonske linije Kol centra – 19707, kao i platforme „Budi odgovoran“.

Poreska uprava pojačala kontrole izdavanja smještaja tokom ljetnje sezone

Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO) će u narednim mjesecima biti intenzivnije kontrolisati bolovanja.
Oni kažu da je primjetan trend povećanja broja bolovanja u ljetnjim mjesecima, što je bio slučaj i u prethodnim godinama.
- U tom smislu, molimo građane da ne zloupotrebljavaju pravo na privremenu spriječenost za rad - poručili su oni.
Ukazali su i da je Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju propisano da je u toku trajanja bolovanja zabranjeno obavljanje druge djelatnosti i napuštanje mjesta boravka, osim u svrhu liječenja.&nbsp;
- Postupanje suprotno pomenutim odredbama predstavlja, takođe, zloupotrebu bolovanja, te ukazujemo da će doprinos građana u pravcu poštovanja ovih zakonskih obaveza biti dragocjen u procesu smanjenja broja odsustovanja sa posla - naveli su u FZO.
Podsjećaju da se zbog neopravdanog korišćenja prava na privremenu spriječenost za rad troše ogromna novčana sredstva koja mogu biti uložena u mnogo korisnije svrhe, kao što su unapređenje funkcionisanja zdravstvenog sistema, obezbjeđenje dostupnosti terapija, te nabavka savremene medicinske opreme.
- Istovremeno, ističemo da ovakav vid racionalizacije troškova neće značiti ukidanje, niti ograničavanje korišćenja bolovanja onim osiguranicima kojima je ono neophodno i da će im sva prava koja proizilaze iz obaveznog zdravstvenog osiguranja biti garantovana i omogućena - istakli su u FZO.
Oni su najavili i početak kampanje za borbu protiv zloupotrebe bolovanja u koju će biti uključeni i ljekari, a čiji će prioritetni cilj biti da zajedničkim djelovanjem svih relevantnih aktera osnaže sistem javnog zdravstva, na korist građana i države

FZO će tokom ljeta intenzivnije kontrolisati bolovanja

Tokom vikenda, u periodu od 30. maja do 1. juna 2025. godine, saobraćajna policija širom Crne Gore lišila je slobode ukupno 64 vozača. U tom periodu registrovano je 47 saobraćajnih nezgoda, u kojima su četiri osobe zadobile teške, a 12 osoba lake tjelesne povrede.
Najveći broj vozača uhapšen je zbog vožnje pod dejstvom alkohola – ukupno 42. Još 21 vozač lišen je slobode zbog upravljanja vozilom pod uticajem opojnih droga, dok je jedno lice uhapšeno zbog drugih težih prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja.
Najveći broj lišenja slobode evidentiran je u Podgorici – 14 vozača, zatim u Danilovgradu (9) i Kotoru (6).
Tokom kontrola, službenici policije izdali su 1.230 prekršajnih naloga, podnijeli 140 prekršajnih prijava i privremeno oduzeli 17 pari registarskih oznaka.
Policija podsjeća da je na snazi Naredba o privremenoj zabrani saobraćaja za teretna motorna vozila, autobuse i kampere na pojedinim dionicama puteva, u periodu od 9. maja do 15. septembra 2025. godine. Vozačima se savjetuje da se detaljno informišu o zabrani i poštuju propisana ograničenja.
Uprava policije nastavlja sa lokalnim i nacionalnim akcijama pojačane kontrole saobraćaja, posebno fokusiranim na motocikliste i mlade vozače. Iz te institucije apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju propise, redovno kontrolišu tehničku ispravnost svojih vozila i posjeduju svu neophodnu dokumentaciju i opremu.

Tokom vikenda lišena slobode 64 vozača

Mirovni pregovori sa Ukrajinom, koje je predložio ruski predsjednik Vladimir Putin, obuhvatiće i nacrt sporazuma između dvije zemlje iz 2022. od kog se bilo odustalo, kao i činjenicu da Rusija pod kontrolom drži gotovo petinu ukrajinske teritorije - objavio je danas Kremlj. 
 
Putin je predložio održavanje direktnih pregovora sa Ukrajinom u Istanbulu, čiji je cilj postizanje trajnog mira i okončanje rata. Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, rekavši da je Kijev spreman na razgovore, ali da Moskva prvo mora pristati na momentalni prekid vatre.
Nekoliko dana nakon potpune invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Rusija i Ukrajina su započele razgovore u Bjelorusiji, koji su se kasnije preselili u Istanbul. Nacrt sporazuma (Istanbul Communique) dogovorenog u tom gradu, bio je postavljen kao okvir za moguće rešenje.
Razgovori su prekinuti te godine u maju, ali ruski zvaničnici tvrde da se rješenje može postići po uzoru na taj nacrt.
Stiv Vitkof, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, takođe je pomenuo nacrt iz 2022. godine kao mogući vodič do budućeg mira.
Savjetnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov novinarima je, nakon Putinove jutrošnje izjave, kazao da će pregovori u obzir uzeti i nacrt koji je napušten 2022, kao i trenutnu situaciju na terenu.
Prema nacrtu, čiju su kopiju pročitali novinari Rojtersa, Ukrajina bi pristala na trajnu neutralnost u zamjenu za međunarodne bezbjednosne garancije od pet stalnih članica Savjeta bezbednosti UN: Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD, kao i drugih zemalja, uključujući Bjelorusiju, Kanadu, Njemačku, Izrael, Poljsku i Tursku.
Ukrajina je u suštini privremeno pristala na nenuklearnu neutralnost i da ne bude članica vojnog saveza NATO, u zamjenu za bezbjednosnu garanciju koja bi, u slučaju ruske invazije, obavezala SAD i njihove saveznike da se direktno bore protiv Rusije.
Pitanje teritorije, u nacrtu iz 2022. godine, bilo je sekundarno u odnosu na bezbjednosnu garanciju - koju su diplomate sa obje strane vidjele kao daleko najveću prepreku miru.
Ukrajina je, nakon invazije, željela da joj se garantuje bezbjednost, ali su SAD i njihovi saveznici bili oprezni da se ne uključe u eventualni budući rat sa Rusijom.

Kremlj: Pregovori koje predlaže Putin uključuju činjenicu da Rusija kontroliše petinu Ukrajine

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ sinoć su, uz podršku Posebne jedinice policije, kontrolisali članove organizovane kriminalne grupe i operativno interesante osobe, saopšteno je iz Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250510130520_cf590c0a38129e632f01a83577f62a4d5e83853a51c85709c89512aca38ac862.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250510130520_cf590c0a38129e632f01a83577f62a4d5e83853a51c85709c89512aca38ac862" data-rendition-name="original" width="986" height="739" loading="lazy" alt="Pojačane kontrole"> </figure>  Kontrole su vršene na području Budve. - Policija nastavlja sa pojačanim i koordiniranim aktivnostima, kako na primorju tako i u ostalim regijama, a radi održavanja stabilnog javnog reda i mira i sigurnosti svih građana - poručeno je iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250510130520_0ff8a1108944813937a5530ba42ba5972b716d242f6d304665dfdcfe88c28c80.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250510130520_0ff8a1108944813937a5530ba42ba5972b716d242f6d304665dfdcfe88c28c80" data-rendition-name="original" width="907" height="680" loading="lazy" alt="Pojačane kontrole"> </figure>  &nbsp;

FOTO: Policija u Budvi kontrolisala članove OKG i operativno interesantne osobe

Zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova, program manifestacije ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’, planiran za 9. i 10. januar, odlaže se i biće realizovan u novim terminama, saoptšeno je iz gradske uprave.
Kako navode, manifestacija ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’ nastavlja se 11. i 12. januara na Dvorskom trgu i Balšića pazaru, uz bogat muzički program za građane i posjetioce iz drugih gradova.
U nedjelju, 11. januara, program počinje nastupom Hora ,,Luča’’ u 11 sati, dok će u večernjim satima nastupiti mediteranska klapa Assa Voce u 18 sati i Leon Lasić Tribute Oliver Džiboni u 20h.
Završnog dana manifestacije, u ponedjeljak, 12. januara, publiku očekuju nastupi Danila Ivanovića Čode u 16 sati, Edisa Agića u 18 sati, kao i Indire Forze ex. Colonia u 20 sati.
Poseban dio programa biće posvećen i najmlađima, kroz Dječiji grad na Balšića pazaru, koji će 11. i 12. januara ponuditi zabavne i edukativne sadržaje, uključujući čitanje bajki, maskote, Ledenu laboratoriju i Veselov show.
- Pozivamo građane i posjetioce iz drugih gradova da zajedno zatvorimo ,,Novogodišnju priču u Prijestonici’ – navode iz gradske uprave.

,,Novogodišnja priča u Prijestonici”: Čoda, Edis Agić i Indira Forza za završnicu manifestacije

Naučnici koji analiziraju prve snimke sa opservatorije Vera C. Rubin otkrili su asteroid sa najbržom rotacijom u svojoj klasi. Ovaj svemirski kamen koji obara rekorde, nazvan 2025 MN45, veći je od većine nebodera na Zemlji – prečnika širok oko 710 metara.
Masivni svemirski objekat napravi pun krug za oko 113 sekundi, što ga čini najbrže rotirajućim poznatim asteroidom prečnika većeg od 500 metara.
Istraživanje, objavljeno u srijedu, 7. januara, u časopisu The Astrophysical Journal Letters, dio je programa proučavanja asteroida čiji je cilj bolje razumijevanje načina na koji su se ova nebeska tijela formirala i razvijala.
Ova studija je prvi recenzirani naučni rad nastao na osnovu podataka sa LSST kamere Opservatorije Rubin, najveće digitalne kamere na svijetu, koja će tokom deset godina neprekidno snimati noćno nebo južne hemisfere i stvoriti dosad neviđeni vremenski zapis evolucije svemira.
<h2>Kamenje koje se okreće</h2>
Asteroidi su velike svemirske stene, a mnogi od njih su ostaci iz ranog perioda istorije našeg Sunčevog sistema, starog oko 4,5 milijardi godina, prije nego što su se razvile planete i sateliti. Zato proučavanje asteroida omogućava naučnicima da rekonstruišu promjene kroz koje je Sunčev sistem prolazio tokom vremena, prenosi RTS.
Naučnici su asteroid 2025 MN45 otkrili koristeći preliminarne podatke Opservatorije Rubin, koji su već nakon samo sedam noći posmatranja otkrili hiljade do tada nepoznatih asteroida širom Sunčevog sistema.
Izuzetno brza rotacija ovog asteroida posebno je zainteresovala istraživački tim, jer pruža važne naznake o sastavu ovog drevnog svemirskog tijela.
- Očigledno je da ovaj asteroid mora biti građen od materijala izuzetno velike čvrstoće da bi ostao u jednom komadu. Njegova koheziona čvrstoća morala bi da bude slična čvrstoći kompaktnog kamena. Ovo je donekle iznenađujuće, jer se smatra da je većina asteroida sastavljena od velikog broja manjih kamenih fragmenata i krhotina koje su se spojile gravitacijom tokom formiranja Sunčevog sistema ili kasnijih sudara - izjavila je Sara Grinstrit, pomoćna astronomkinja u Nacionalnoj laboratoriji za optičko-infracrvenu astronomiju Nacionalne fondacije za nauku.
<h2>Hiljade novih otkrića</h2>
Uopšteno, brzorotirajući asteroidi mogli su da dostignu takvo stanje nakon sudara sa drugim svemirskim tijelom, navodi istraživački tim. Takođe je moguće da je 2025 MN45 ostatak znatno većeg asteroida koji je razbijen u kosmičkom sudaru.
Većina asteroida u Sunčevom sistemu nalazi se u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. Međutim, većina brzorotirajućih asteroida koje su astronomi do sada posmatrali nalazi se bliže Zemlji, jednostavno zato što su lakši za uočavanje.
Asteroid 2025 MN45 pripada glavnom pojasu, gdje većina asteroida, pošto su uglavnom labave gomile krhotina, mora da ima period rotacije od najmanje 2,2 sata kako bi se izbjeglo raspadanje. Sve što se okreće brže od toga „mora biti strukturno veoma čvrsto“, navode autori.
Ipak, 2025 MN45 nije jedini brzorotirajući asteroid u glavnom pojasu. Pored njega, prvi skup podataka Opservatorije Rubin uključuje i 16 „super-brzih“ rotatora, sa periodima rotacije između 13 minuta i 2,2 sata, kao i dva „ultra-brza“ rotatora koji se okreću za manje od dva minuta. Svi ovi asteroidi duži su od 90 metara, a svi osim jednog nalaze se u glavnom asteroidnom pojasu.
Podaci prikupljeni tokom probne faze rada Opservatorije Rubin, objavljeni prošlog juna, detaljnije su analizirani u ovom radu, koji je u srijedu predstavljen i na konferenciji za novinare tokom 247. sastanka Američkog astronomskog društva u Finiksu.
Prema saopštenju, ovaj ogroman skup posmatranja sadrži oko 1.900 do sada neviđenih asteroida. Kada Opservatorija Rubin u narednim mjesecima zvanično započne svoje desetogodišnje istraživanje neba, očekuje se otkriće još mnogo novih objekata.

Naučnici posmatrali asteroid koji ruši granice brzine rotacije u glavnom pojasu

Veliki požar zahvatio je večeras skladišta na jednoj pijaci s raznovrsnom robom u Tirani, glavnom gradu Albanije, objavila je agencija Anadolija.
Na terenu je angažovan veći broj vatrogasnih ekipa koje gase vatru zahvaćenu velikom površinom skladišnih prostora u kojima se nalaze odjeća i drugi zapaljivi materijali.
Prema preliminarnim informacijama nadležnih službi, nema podataka o poginulim ili povrijeđenim osobama, ali je pričinjena velika materijalna šteta.
Uzrok požara zasad nije poznat, a očekuje se službeno saopštenje nadležnih tijela, prenosi Index.

Ogroman požar na pijaci u Tirani

Košarkaši SC Derbija u nedjelju dočekuju Partizan, u 14. kolu ABA lige. Iz podgoričkog kluba su saopštili da će se ulaznice za meč prodavati u naredna tri dana, po cijeni od 25 eura.
Prodaja karata biće organizovana na biletarnici "Morače“ u petak, subotu i nedjelju.
Iz kluba ističu da će u petak i subotu biletarnica će raditi od 12 do 18 sati, dok će na dan utakmice biti otvorena od 12 sati pa sve do početka utakmice.

Tag: kontrola