U trenutku kada bi vlada Kipra trebalo da se fokusira na predsjedavanje Savjetom Evropske unije, primorana je da se na domaćem terenu bori s kontroverzom zbog video-snimka koji kruži internetom, a u kojem se iznose optužbe za korupciju na najvišem nivou.
Središte afere je misteriozni video objavljen na mreži X, u kojem se kroz montažu pojavljuju visoki funkcioneri snimljeni kako, naizgled, objašnjavaju načine zaobilaženja ograničenja troškova izborne kampanje putem gotovinskih donacija, kao i razgovore o šemi koja bi poslovnim ljudima omogućila pristup predsjedniku i prvoj dami. U jednom dijelu pominje se i pomoć Rusima u izbjegavanju sankcija Evropske unije.
Vlada negira optužbe iznesene u snimku i opisuje ga kao „hibridnu aktivnost“ usmjerenu na narušavanje „ugleda vlade i države“.
Iako vlasti ne tvrde da je video lažan, insistiraju da su izjave izvučene iz konteksta i obmanjujuće montirane. Snimci djeluju kao da su napravljeni skrivenim kamerama tokom privatnih sastanaka.
Nezadovoljna takvim objašnjenjem, opozicija sada traži konkretne mjere.
Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis oštro je reagovao na sugestije o nezakonitom finansiranju kampanje u izjavi za lokalne medije juče.
„Javno pozivam svakoga ko ima dokaze o direktnoj ili indirektnoj finansijskoj koristi tokom izborne kampanje ili tokom mog mandata kao predsjednika Republike da ih odmah dostavi nadležnim državnim organima“, rekao je on. „Neću dati pravo nikome, apsolutno nikome, da me optužuje za korupciju“.
Govoreći o navodima o uplatama kompanija, rekao je da preduzeća „moraju da daju i društveni doprinos u okviru društvene odgovornosti kompanija (CSR) za državu, ponavljam, za državu, i da se ti doprinosi odnose na zdravstvo, socijalnu zaštitu, odbranu i mnoge druge oblasti“.
Sporni video objavljen je u četvrtak popodne na društvenoj mreži X, na nalogu pod imenom „Emili Tompson“, koja je opisana kao „nezavisna istraživačica, analitičarka i predavačica, fokusirana uglavnom na unutrašnju i spoljnju politiku Sjedinjenih Američkih Država“.
Nije bilo moguće odmah pronaći javno dostupne i provjerljive informacije koje bi potvrdile pravi identitet osobe iza tog naloga.
U videu se pojavljuju snimci bivšeg ministra energetike Džordža Lakotripisa i šefa kabineta predsjednika Haralambosa Haralambusa.
Na snimcima je Lakotripis predstavljen kao osoba za kontakt za one koji žele pristup Hristodulidisu. Djeluje kao da sagovornika provodi kroz proceduru uplata koje premašuju zakonski limit od milion eura za kampanju.
U pisanoj izjavi Lakotripis je naveo da je iz videa „očigledno“ da su mu pripisane izjave montirane kako bi se iskrivio kontekst razgovora, s ciljem nanošenja štete Kipru i njemu lično. Dodao je da je podnio prijavu policiji. Policija je, nakon njegove prijave, pokrenula istragu o snimku, rekao je portparol policije Viron Vironos za Kiparsku novinsku agenciju.
U nastavku videa pojavljuje se Haralambus, Hristodulidisov šurak, koji objašnjava kako se dolazi do pristupa predsjedničkoj palati. „Mi smo ovdje glavni, nas dvojica, kontakt u palati, odmah pored predsjednika“, kaže on, dodajući da zainteresovani mogu predsjedniku prići s prijedlogom i novcem koji bi se usmjerio na društvene donacije.
Haralambus se povodom ovoga nije zvanično oglasio.
U videu se tvrdi da se društvene donacije koje kompanije uplaćuju kroz fond kojim rukovodi prva dama zloupotrebljavaju kako bi se obezbijedio povlašćen tretman od strane predsjedništva.
Zabrinutost u vezi s tim fondom nije nova. Kiparski parlament je prošle godine usvojio zakon kojim se tražilo objavljivanje imena donatora tog fonda. Predsjednik je, međutim, stavio veto na tu odluku i pokrenuo sudski postupak, tvrdeći da bi javno objavljivanje liste donatora predstavljalo kršenje zaštite ličnih podataka. Sud je presudio u korist predsjednika i imena nijesu objavljena.
Stefanos Stefanou, lider glavne opozicione partije AKEL, rekao je da video otvara „ozbiljna politička, etička i institucionalna pitanja“ koja kompromituju predsjednika i njegov najuži krug, i politički i lično.
Pozvao je predsjednika da smijeni Haralambusa, ukine fond za socijalnu podršku i, nakon objavljivanja imena donatora, prenese njegove nadležnosti na drugu instituciju.
AKEL je juče takođe podnio prijedlog zakona za ukidanje fonda u naredna tri mjeseca i zatražio ostavku prve dame sa čela fonda. Stranka je zatražila i da se navodi iz videa razmotre u parlamentarnom odboru za institucije.
Druga opoziciona partija, Demokratski savez, saopštila je: „Ono što je otkriveno u ovom videu je šokantno i izuzetno ozbiljno… Društvo u nevjerici posmatra i zahtijeva jasne i uvjerljive odgovore od vlade. Odgovore koji još nijesu dati“.
Na Kipru se parlamentarni izbori održavaju u maju, dok su sljedeći predsjednički izbori zakazani za 2028. godinu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Optužbe za korupciju na najvišem nivou potresaju Kipar na početku predsjedavanja EU

Rizik od ozbiljnih sajber-napada na Crnu Goru je realan i potpun, upozorava poslanik Nikola Zirojević, ističući da je država godinama zanemarivala bezbjednost u digitalnom prostoru. U razgovoru za Standard govori o slabostima institucija, političkoj kontroli pravosuđa, spoljnopolitičkom kursu zemlje, partijskom zapošljavanju, oštroj političkoj komunikaciji, ali i o godini koju ispraćamo i izazovima koji Crnu Goru čekaju u 2026.
Govoreći o bezbjednosnim izazovima, Zirojević podsjeća da se savremeni sukobi u velikoj mjeri vode upravo u sajber prostoru.
“Takva vrsta napada je u potpunosti realna, naročito imajući u vidu hibridne napade kojima je Crna Gora izložena i našu ranjivost u ovoj oblasti. Naš sajber prostor je, nažalost, izuzetno slabo zaštićen“, ocjenjuje on.
Kao poseban problem navodi činjenicu da je država punu godinu čekala na izbor Savjeta i vršioca dužnosti direktora Agencije za sajber bezbjednost.
“To nikako ne ide u prilog državi koja je članica NATO-a. Sa partnerskim državama moramo hitno raditi na edukaciji eksperata koji će jačati našu sajber zaštitu. To je dug, ozbiljan proces, sa kojim već ozbiljno kasnimo“, poručuje Zirojević.
<h2>SPOLJNOPOLITIČKI KURS ZEMLJE</h2>
Na pitanje o spoljnopolitičkom kursu zemlje, Zirojević smatra da su se njegova ranija upozorenja o ulasku proruskih, anti-NATO i anti-EU struktura u vlast pokazala tačnim.
Kao primjer navodi konstantne pokušaje opstrukcije odnosa sa Hrvatskom, jedinim EU i NATO susjedom Crne Gore. „Imate u Vladi ljude koji ciljano pokušavaju da zaustave evropski put Crne Gore, izazivanjem kriza – od odnosa sa susjedima do Botuna“, kaže on.
Posebno problematičnim vidi i poteze čelnih ljudi Parlamenta.
“Nakon što smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, ponovo se otvaraju teme koje duboko dijele društvo. Kako se budemo približavali EU, bojim se da će ovakvih situacija biti sve više“, upozorava Zirojević.
<h2>PARTIJSKO ZAPOŠLJAVANJE</h2>
Govoreći o partijskom zapošljavanju, korupciji i neefikasnosti javnih službi, poslanik tvrdi da u 2026. ne vidi ni minimum političke volje za suštinske promjene.
“Ne samo da ne vidim volju za suzbijanje tih pojava, već vidim otvorenu namjeru da se one nastave. Partijsko zapošljavanje i korupcija su jedino što ujedinjuje partije parlamentarne većine“, smatra on.
Zirojević se osvrnuo i na kritike zbog oštrog tona u političkoj komunikaciji, posebno kada je riječ o odnosu prema političarkama.
<h2>ZLOUPOTREBA ŽENSKIH PRAVA</h2>
“Moj način komunikacije prema koleginicama nije ništa drugačiji nego prema kolegama. U plenumu vidim 81 predstavnika građana i sa njima polemišem. Pol, godine ili bilo koje drugo opredjeljenje me ne interesuju“, naglašava on.
Prema njegovim riječima, problem nastaje kada se borba za ženska prava zloupotrebljava.
“U nedostatku argumenata, optuže vas za mizoginiju i seksizam bez ikakvog osnova. Svi imaju jednak tretman i tako će ostati“, poručuje.
Direktan stil, kako kaže, vidi kao nužnost političkog djelovanja. „Naš posao je da šaljemo jasne i direktne poruke biračima. Iskustvo mi pokazuje da javnost na to reaguje pozitivno. Polarizacija društva zavisi mnogo više od tema koje se nameću nego od samog stila izražavanja“, smatra Zirojević.
<h2>2025. NIJE DONIJELA NIŠTA DOBRO GRAĐANIMA</h2>
Ocjenjujući godinu na izmaku, Zirojević ističe da 2025. nije donijela ništa dobro Crnoj Gori.
“Nazadovali smo institucionalno, kulturno i civilizacijski. Imali smo promociju neofašizma, bezbjednosne propuste, rast nasilja, saobraćajnih nesreća, nemar u zdravstvu i drastičan rast cijena“, nabraja on.
“Kao ključni politički cilj za 2026. godinu navodi smjenu, kako kaže, „nesposobne i štetne vlasti koja razara Crnu Goru na svim nivoima“.
Na kraju, Zirojević građanima povodom Nove godine poručuje da sačuvaju nadu.
“Mladima bih rekao da ne budu pasivni i da postanu nosioci promjena. Onima koji su razočarani politikom poručujem da ne odustaju – promjene će doći. Postoje ljudi koji žele da rade pošteno i za dobrobit svih građana, bez skrivenih interesa“, zaključuje Zirojević.
Govoreći o bezbjednosnim izazovima, Zirojević podsjeća da se savremeni sukobi u velikoj mjeri vode upravo u sajber prostoru.
“Takva vrsta napada je u potpunosti realna, naročito imajući u vidu hibridne napade kojima je Crna Gora izložena i našu ranjivost u ovoj oblasti. Naš sajber prostor je, nažalost, izuzetno slabo zaštićen“, ocjenjuje on.
Kao poseban problem navodi činjenicu da je država punu godinu čekala na izbor Savjeta i vršioca dužnosti direktora Agencije za sajber bezbjednost.
“To nikako ne ide u prilog državi koja je članica NATO-a. Sa partnerskim državama moramo hitno raditi na edukaciji eksperata koji će jačati našu sajber zaštitu. To je dug, ozbiljan proces, sa kojim već ozbiljno kasnimo“, poručuje Zirojević.
<h2>ODNOS SKUPŠTINE I PRAVOSUĐA</h2>
Komentarišući odnos Skupštine prema pravosuđu, poslanik ocjenjuje da neusvajanje izvještaja o radu tužilaštva i sudstva nema nikakav stvarni efekat.
Kao primjer navodi situaciju sa izvještajem Vrhovnog državnog tužilaštva.
“VDT-u se nije pomjerila ni dlaka na glavi zbog toga što njegov izvještaj nije dobio podršku Parlamenta. To jasno pokazuje da Skupština nema mehanizme za kontrolu rada pravosuđa, koje u Crnoj Gori ima status nedodirljivog“, kaže on.
Prema njegovim riječima, takvo stanje otvorilo je prostor za brojne zloupotrebe.
“Svjedočili smo otvorenim zloupotrebama tužilačkih i sudskih funkcija u cilju obračuna sa političkim neistomišljenicima. To je ozbiljan problem za svako demokratsko društvo“, dodaje Zirojević.
“Mladima bih rekao da ne budu pasivni i da postanu nosioci promjena. Onima koji su razočarani politikom poručujem da ne odustaju – promjene će doći. Postoje ljudi koji žele da rade pošteno i za dobrobit svih građana, bez skrivenih interesa“, zaključuje Zirojević.

Zirojević: Vlast nas svjesno gura u krize – partijska zapošljavanja i korupcija ujedinjuju parlamentarnu većinu

Više pokušaja izglasavanja nepovjerenja predsjednici Evropske komisije (EK), još jedna istraga korupcije i novi savezi političkih grupa obilježili su ovu godinu u Evropskom parlamentu.
Kao neke od ključnih trenutaka koji su oblikovali političke aktivnosti zakonodavnog tijela Evropske unije, briselski Juronjuz izdvojio je usvajanje mnogo oštrijeg stava o migracijama, pojednostavljivanje birokratije i regulative da bi se pomoglo evropskoj industriji, kao i udaljavanje od Zelenog dogovora.
Evropski parlament je u martu potresla velika istraga korupcije u koju su umešani evroposlanici i asistenti zbog sumnje da su dobijali novac i skupe poklone od tehnološkog giganta Huaveja, u zamjenu za povoljne političke stavove o pitanjima od interesa za tu kinesku kompaniju.
Osam osoba je optuženo za krivična djela kao što su korupcija, pranje novca i učešće u kriminalnoj organizaciji, a Odbor EP za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove još razmatra zahtjev tužilaštva za ukidanje imuniteta za četiri poslanika.
U međuvremenu, EP je zabranio lobistima kompanije Huavej ulaz u svoje prostorije u Briselu, Strazburu i Luksemburgu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je ove godine preživela tri glasanja o nepoverenju, od koji su dva bila održana u istom danu.
Europoslanici su prvi put glasali u julu, na inicijativu poslanika iz grupe Evropskih konzervativaca i reformista zbog, između ostalog, njene tajne prepiske sa direktorom kompanije Fajzer o isporuci vakcina tokom pandemije kovida-19.
Zahtjeve za druga dva glasanja, održana u oktobru, podnijele su grupe krajnje ljevice i desnice, Levica i Patriote za Evropu, koje su najveće primjedbe imale na trgovinske sporazume EU sa SAD i grupom južnoameričkih zemalja Merkosur, nedostatak transparentnosti i neaktivnost po pitanju izraelskog rata u Gazi.
Više poslanika je u oktobru glasalo protiv prijedloga nego u julu, što je ojačalo poziciju Fon der Lajen.
Iako su glasanja završena neuspješno, Juronjuz navodi da je to bio važan gest, dodajući da je ovo „prkosan parlament, čak i među njenim konzervativnim redovima“.
Još jedan događaj koji je obilježio rad Evropskog parlamenta bila je odluka da odbije zahtev Mađarske za ukidanje poslaničkog imuniteta mađarskim poslanicima Peteru Mađaru i Klari Dobrev i italijanskoj poslanici Ilariji Salis.
Mađar, lider mađarske opozicione partije TISA i glavni rival premijera Viktora Orbana, optužen je za klevetu i da je navodno bacio telefon jednog muškarca u Dunav poslije svađe u noćnom klubu jer ga je snimao, što je on ocijenio kao politički slučaj.

Sjednice EP ove godine obilježila tri glasanja o nepovjerenju i nova istraga korupcije

Borba protiv korupcije ostaje ključni uslov za zatvaranje pregovora sa Evropskom unijom, uprkos jačanju brojnih institucija sistema, prije svega Specijalnog državnog tužilaštva, Agencije za sprečavanje korupcije, Poreske uprave i Uprave carina, a bez mjerljivih i održivih rezultata u procesuiranju korupcije, naročito na visokom nivou, Crna Gora taj cilj neće moći ostvariti.
To je &nbsp;poručeno sa konferencije Centra za minitoring CeMI-ja, Prekretnice u borbi protiv korupcije, na kojoj je predstavljen Izvještaj o sprovođenju antikorupcijskih politika i reformi u Crnoj Gori za period 2024–2025.
Predsjednik UO CeMI-ja Zlatko Vujović je rekao da uprkos unaprijeđenom normativnom okviru i strateškim dokumentima, Crna Gora i dalje bilježi ograničen napredak kada je riječ o konačnim sudskim ishodima u predmetima visoke korupcije.
- Jaz između normativnih rješenja i njihove primjene u praksi ostaje jedan od centralnih izazova - kazao je Vujović.
On je naveo da je Izvještaj rezultat sistematskog i višemjesečnog istraživačkog rada CeMI-ja, koji je obuhvatio analizu zakonodavnog i institucionalnog okvira, kao i praćenje konkretnih rezultata u praksi.
- Posebnu vrijednost dokumenta, predstavlja činjenica da je Izvještaj još prije današnje javne prezentacije zvanično dostavljen Evropskoj komisiji i korišćen kao izvor informacija u procesu izrade Godišnjeg izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, naročito u dijelu koji se odnosi na pregovaračka poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost - rekao je Vujović.
On je naglasio da su postizanje mjerljivih i održivih rezultata u borbi protiv korupcije, politička volja, bolja koordinacija institucija i izgradnja uvjerljivog „track recorda“ presudni za narednu fazu pregovora i cilj da Crna Gora zatvori pregovore sa Evropskom unijom do kraja naredne godine.
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica &nbsp;je poručio da se o prekretnicama u borbi protiv korupcije može govoriti tek kada se jasno sagleda polazna tačka, podsjećajući da je Crna Gora prethodno imala period zatvorenih institucija.
Poručio je da je korupcija prva istinska i suštinska prekretnica u izlasku iz tog stanja bila je reforma Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp;
- Reformisano Specijalno državno tužilaštvo počelo je da pokazuje stvarnu nezavisnost i spremnost da se uhvati u koštac sa najtežim oblicima visoke korupcije i organizovanog kriminala, bez obzira na političku ili ekonomsku moć onih koji su predmet istraga - rekao je Korivica.
Govoreći o daljim koracima, Koprivica je naglasio značaj rada antikorupcijskih tijela, posebno Agencije za sprečavanje korupcije, ističući da ona, "kao preventivna institucija, ima puni smisao samo ukoliko djeluje neselektivno, bez predmeta u fiokama i bez političkih kalkulacija".
Zatim, kako smatra, sljedeća prekretnica dolazi kroz aktiviranje i snažnu reformu Poreske uprave, Uprave carina i Uprave policije, koje su decenijama bile percipirane kao zatvorene institucije, a ne kao institucije koje služe principu vladavine prava.
- Spremnost Poreske uprave da zakuca na adrese koje su godinama bile oaze bezakonja i da nekada povlašćene subjekte pretvori u sam vrh crne liste poreskih dužnika predstavlja jasan raskid sa praksom privilegija i selektivne primjene zakona - rekao je Koprivica.
Istovremeno, kaže on, snažna volja Vlade i profesionalno postupanje Uprave carina, uključujući zapljene i uništenje švercovanog duvana, imaju i simbolički i praktični značaj, jer se, kako je naveo, uništavanjem švercovanog duvana uništavaju i kanali korupcije.
Podsjetio je da je tokom ove godine sprovedeno rekordno uništenje duvanskih proizvoda u evropskim okvirima, uz učešće međunarodnih partnera i primjenu savremenih metodologija.
- Danas po prvi put možemo govoriti o tome da se širi front institucija koje postaju otpornije na političke i kriminalne uticaje i koje prelaze iz pasivne u aktivnu borbu protiv korupcije i zloupotreba - ocijenio je Koprivica.
Dodao je da je pravosudno i antikorupcijsko zakonodavstvo reformisano u skladu sa evropskim standardima, uz pozitivne ocjene Evropske i Venecijanske komisije, ali da ostaje obaveza dosljedne primjene tih propisa.
Podsjetio je da je Strategija za borbu protiv korupcije, usvojena 2024. godine nakon decenije bez tog dokumenta, dobila saglasnost Evropske komisije i predstavlja jasan putokaz za sveobuhvatnu borbu protiv korupcije do 2028. godine.
Na kraju, Koprivica je poručio da ključno pitanje ostaje da li će ostvarene prekretnice postati trajna praksa ili kratkotrajan izuzetak, ističući da odgovor zavisi od istrajnosti na principima nezavisnosti, neselektivnosti i odgovornosti, što je zadatak ne samo vlasti, već svih institucija i društva u cjelini.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke poručila je da borba protiv korupcije mora biti kontinuirana, koordinisana i zajednička, jer korupcija razara društva, podriva vladavinu prava i omogućava organizovanom kriminalu da djeluje preko granica.
- Korupcija guši ekonomske prilike, slabi demokratije i podriva povjerenje građana. Nijedna država i nijedna institucija nijesu imune, zbog čega su dugoročna saradnja i koordinisani napori jedini način da se postignu stvarni i održivi rezultati - poručila je Rajzing Rajnke.
Korupcija je, kaže ona, transnacionalni izazov.
- Zbog čega zahtijeva saradnju preko granica, sektora i društava - dodala je Rajzing Rajnke.
Ambasadorka je pohvalila CeMI za liderstvo i izradu temeljitog i informativnog izvještaja o sprovođenju antikorupcijskih politika u Crnoj Gori, ističući da je riječ o vrijednom alatu u borbi protiv korupcije.
Ukazujući na strateške prioritete Sjedinjenih Američkih Država, Rajnke je naglasila da je borba protiv transnacionalnog organizovanog kriminala pitanje nacionalnog interesa SAD-a.
- Organizovani kriminal opstaje upravo zahvaljujući korupciji &nbsp;kroz mito, nepotizam, ucjene i druge oblike zloupotreba - rekla je Rajzing Rajnke.
Ona je pozvala na dugoročnu i koordinisanu akciju u cilju jačanja integriteta, transparentnosti, odgovornosti i vladavine prava, poručujući da je kroz zajednički rad moguće ostvariti stvarne promjene i unaprijediti kvalitet života građana.

Vujović: Ključni izazov u borbi protiv korupcije jaz između normativnih rješenja i njihove primjene u praksi

U Crnoj Gori većina građana smatra da je korupcija prisutna u javnom sektoru, a kao najčešće percipirane oblike te pojave vide pružanje usluga i davanje poklona, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).
Kako prenosi PR Centar, istraživanje o korupciji i sivoj ekonomiji sprovedeo je tokom juna, na reprezentativnom uzorku od 1.005 građana Crne Gore.
Šef odjeljenja za istraživanje javnih politika u CEMI-ju, Nemanja Stankov, rekao je da većina građana smatra da je korupcija prisutna u javnom sektoru.
Prema njegovim riječima, 7,8 odsto građana vjeruje da su skoro svi službenici uključeni, 31,3 odsto da je riječ o većini, a 34,3 odsto smatra da se radi o manjem broju službenika.
- Najčešće percipirani oblici korupcije odnose se na pružanje usluga (53,4 odsto), davanje poklona (51,5 odsto), dok je davanje novca ocijenjeno kao najmanje vjerovatno (34 odsto) među ponuđenim opcijama - naveo je Stankov.
Prema njegovim riječima, iako većina ispitanika, 52 odsto, navodi da ne bi prihvatila mito jer to smatra neprihvatljivim, uočava se pad odlučnog odbijanja u odnosu na 2023. godinu, kada je to bilo 77,2 odsto.
- Istovremeno, raste udio građana bez jasnog stava, 26,9 odsto, naspram 3,2 odsto u 2023 - rekao je Stankov.
Kako je naveo, kada je riječ o situacijama u kojima službenik direktno zahtijeva mito, istraživanje je pokazalo da 35 odsto građana kaže da ga ni u kom slučaju ne bi platilo, dok bi 24,5 odsto odbilo ukoliko postoji drugi način rješavanja problema, a samo manji dio građana (6,7 odsto) navodi da bi svakako platio.
- Najveći broj ispitanika, 40,1 odsto, smatra da će korupcija uvijek postojati, ali da se može ograničiti do određenog stepena. Povećava se broj građana koji vjeruju da je moguće potpuno iskorijeniti korupciju 19,2 odsto u ovoj godini, naspram 10,4 odsto u 2023., dok je značajno smanjen broj onih koji smatraju da se korupcija može značajno smanjiti 7,7 odsto naspram 41,5 odsto u 2023. - kazao je Stankov.
Prema njegovim riječima, građani percipiraju da se odluke u najvećoj mjeri donose u interesu političkih partija (37,6 odsto) i biznis elita (18,8 odsto), dok samo 5,1 odsto vjeruje da se prilikom donošenja odluka uvažava interes javnosti.
- Više od polovine građana vjeruje da se javnim resursima upravlja ili se prodaju u korist uskog kruga ljudi, bilo povremeno 34,6 odsto ili veoma često 20,4 odsto - kazao je Stankov. &nbsp;
On je ukazao na to da kao najveće prepreke nezavisnosti zemlje ispitanici najčešće izdvajaju korupciju političara i zvaničnika (23,4 odsto), kao i podređivanje javnih institucija privatnim ili političkim interesima (20,5 odsto).
Predstavljajući nalaze istraživanja koji se odnose na percepciju građana u pravosuđu, projektni asistent u CEMI-ju Luka Pavićević kazao je da većina ispitanika, odnosno 68,8 odsto, nikada nije bila uključena u sudski proces, dok 6,6 odsto jeste.
- Ispitanike koji su bili uključeni pitali smo da li misle je da je bilo moguće uticati na ishod tužbe na bilo koji način, bilo uslugama (poklon, novac) ili putem korišćenja veza, pa trećina ispitanika (33,3 odsto) smatra da je donekle bilo moguće uticati na ishod tužbe putem usluga, novca ili veza, dok 9,1 odsto vjeruje da je to sigurno bilo moguće - rekao je Pavićević.
Kako je dodao, suprotno tome, 24,2 odsto misli da to nije bilo moguće, a 13,6 odsto je uvjereno da je bilo nemoguće.
Predstavljajući podatke koji se odnose na sivu ekonomiju, Pavićević je kazao da su građane pitali da li imaju potpisan ugovor sa poslodavcem na glavnom poslu, navodeći da je 73 odsto ispitanika kazalo da ima potpisan ugovor sa poslodavcem, dok 13,5 odsto da je navelo da nema.&nbsp;
- Među ispitanicima koji imaju potpisan ugovor sa poslodavcem, 6,5 odsto ističe da je stvarna zarada koju primaju veća od one koja je naznačena u ugovoru - rekao je Pavićević.
Govoreći o stepenu povjerenja, Pavićević je kazao da građani najviše povjerenja imaju u ljekare, nastavnike, profesore, kao i predstavnike nevladinih organizacija.
- Sa druge strane, građani najmanje povjerenja imaju u lidere političkih partija i koalicija – 70,1 odsto malo ili nimalo povjerenja, poslanike – 67,6 odsto malo ili nimalo povjerenja, lokalne političke lidere – 64,6 odsto malo ili nimalo povjerenja - naveo je Pavićević.

Većina građana smatra da ima korupcije u javnom sektoru ,najmanje povjerenja u lidere partija i koalicija

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će reformisati energetski sektor zemlje, koji je pogođen skandalima, kako bi ublažio nezadovoljstvo nakon optužbi za raširenu korupciju u koju su umiješani i njegov stari prijatelj i bivši poslovni partner.
Zelenski je 15. novembra izjavio da će rukovodstvo najmanje tri državne energetske kompanije biti smijenjeno i brzo zamijenjeno, te da su u pripremi i druge promjene.
- Započinjemo reformu ključnih državnih preduzeća koja posluju u energetskom sektoru - napisao je Zelenski na društvenim mrežama.
Dodaje da paralelno s potpunom revizijom finansijskih aktivnosti, uprave ovih kompanija treba zamijeniti.
- &nbsp;Danas smo zajedno s premijerkom Julijom Sviridenko i ministrom ekonomije Oleksijem Soboljevom odredili proceduru - naveo je Zelenski.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2011%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fukrajinski-biznismen-umijesan-u-veliki-korupcijski-skandal-pobjegao-u-poljsku-luksuznim-taksijem&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ostaje da se vidi hoće li promjene biti dovoljne da smanje pritisak na Zelenskog i zadovolje zapadne saveznike Kijeva, koji su pozvali ukrajinskog lidera da učini više kako bi suzbio endemsku korupciju dok zemlja nastavlja borbu protiv ruske invazije u punom obimu.
Politico je citirao neimenovanog zvaničnika EU koji je rekao da je korupcija na koju ukazuje istraga "odvratna" i da neće pomoći ugledu Ukrajine kod međunarodnih partnera.
Ukrajinsko antikorupcijsko tijelo je 10. novembra najavilo "operaciju velikih razmjera", tvrdeći da se radi o desetinama miliona dolara pronevjere u energetskom sektoru usred ruske invazije u punom obimu.
Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU), u zajedničkoj akciji sa Specijalizovanim tužilaštvom za borbu protiv korupcije (SAPO), saopštio je da je otkrivena šema koja uključuje "kriminalnu organizaciju na visokom nivou" s ciljem "uticaja na strateška preduzeća u javnom sektoru, posebno JSC Energoatom", državnu kompaniju za nuklearnu energiju.
<h2>Promjene u roku od sedmicu</h2>
Zelenski je pozvao na formiranje novog nadzornog odbora u Energoatomu "u roku od sedmicu", što bi omogućilo "potpunu reformu uprave kompanije".
Takođe je najavio promjene na vrhu Naftogaza, državne gasne kompanije Ukrajine, i u Ukrhidroenergu, državnom proizvođaču hidroenergije.
- Za sedmicu treba osigurati sve uslove za formiranje novog i profesionalnog nadzornog odbora kompanije, a zahvaljujući tome i potpuni reset upravnog odbora Energoatoma - kazao je Zelenski.
Ukrajinska agencija za borbu protiv korupcije, NABU, tvrdi da istražuje korupciju u energetskom sektoru zemlje.
Naftogaz, državna gasna kompanija Ukrajine, "treba da objavi i sprovede konkurs za rad u nadzornom odboru kompanije kako bi ovaj novi sastav mogao početi s radom u januaru 2026".
- U drugim velikim državnim energetskim kompanijama treba da dođe do obnove državnih predstavnika u nadzornim odborim - dodao je Zelenski.
<h2>Bjekstvo u Poljsku</h2>
Lista osumnjičenih u antikorupcijskoj istrazi uključuje ljude na najvišim nivoima vlasti i druge istaknute ličnosti, a fokus je uglavnom na Timuru Mindiču, dugogodišnjem bliskom saradniku Zelenskog.
Istraživačka jedinica "Shemes" Radija Slobodna Evropa (ukrajinska redakcija) izvijestila je da je Mindič pobjegao iz Ukrajine u Poljsku nekoliko sati prije nego što su vlasti pokrenule racije u vezi s istragom, što je navelo kritičare da tvrde kako je unaprijed bio upozoren.
Mindičeva umiješanost izazvala je buru i zbog njegovih ranijih veza s vodećim političkim figurama, uključujući Zelenskog. Mindič je suvlasnik komičarske grupe"Kvartal 95", čiji je suvlasnik bio i Zelenski prije nego što se kandidovao za političku funkciju.
Biznis je bio važan kanal za Zelenskog da stekne popularnost kao komičar i glumac prije ulaska u politiku. Mindič je takođe bio poslovni partner milijardera Ihora Kolomojskog, koji je podržao Zelenskog u predsjedničkoj kampanji 2019. godine, a od 2023. se nalazi u pritvoru zbog optužbi za prevaru i pranje novca.
Zelenski se distancirao od Mindiča i još sedam osoba koje su zvanično osumnjičene u istrazi. Dana 13. novembra potpisao je dekret kojim se uvode sankcije, uključujući zamrzavanje imovine, protiv Mindiča i Oleksandra Cukermana, koji je takođe optužen i napustio zemlju.
Istragu su vodile antikorupcijske institucije koje je Zelenski ranije pokušao ograničiti, ali je odustao nakon masovnih protesta tokom ljeta.
<h2>Istaknute ličnosti</h2>
Još jedna istaknuta osoba umiješana u slučaj je Herman Haluščenko, koji je 12. novembra suspendovan s funkcije ministra pravde. Ranije je obavljao dužnost ministra energetike.
Haluščenko je izjavio da će se braniti na sudu od tvrdnji da je primio "lične koristi" od Mindiča u navodnoj šemi mito-za-uslugu.
Dana 12. novembra, ministarka energetike Svitlana Hrinčuk podnijela je ostavku, nakon što ju je Zelenski pozvao da se povuče. Ona je insistirala da nije prekršila zakon i da nije umiješana.
Bivši ministar odbrane Rustem Umerov, koji je aktuelni sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu, te bivši zamjenik premijera Oleksij Černišov, takođe su umiješani u slučaj.
Umerov je negirao umiješanost. Protiv Černišova su u junu podignute odvojene optužbe za korupciju.
Zelenski je pohvalio antikorupcijsku istragu, koja je uključivala više od 70 racija, rekavši da su "svi i svaki korak protiv korupcije veoma potrebni".
Zapadni saveznici Ukrajine — koji su obezbijedili milijarde dolara vojne i finansijske pomoći — pozvali su Zelenskog da učini više u borbi protiv dugogodišnje korupcije u ratom pogođenoj zemlji.
U saopštenju na platformi Iks (X), ambasadori Grupe 7 (G7) su 15. novembra naveli da "pozdravljaju Zelenskog zbog saradnje i podrške nezavisnoj istrazi NABU/SAPO. Računamo na ukrajinsko rukovodstvo da nastavi antikorupcijske napore, što je ključno za integraciju Ukrajine u euroatlantske strukture".
- Kako ruski napadi traju, nastavljamo podržavati energetsku otpornost Ukrajine - dodaje se u saopštenju.
Skandal dolazi u trenutku kada se ukrajinski energetski sektor bori s oštećenjima i nestancima struje uzrokovanim gotovo svakodnevnim ruskim napadima dronovima i raketama na ključnu civilnu infrastrukturu.

Zelenski obećava sveobuhvatnu reformu energetskog sektora usred korupcijskog skandala

Timur Mindič, istaknuti biznismen i navodno glavni čovjek velikog korupcijskog skandala u energetskom sektoru Ukrajine, koristio je luksuznu taksi službu da ode iz zemlje u Poljsku u satima prije nego što su vlasti pokrenule pretrese u vezi s istragom, saznaje RSE.
Izvještaj Shema, istraživačke jedinice Ukrajinskog servisa RSE, pokazuje da je Mindič koristio TimeLux, kompaniju za luksuzni prevoz sa sjedištem u zapadnom gradu Lavovu i napustio Ukrajinu u 2.09 ujutru 10. novembra u Mercedesu "S 350" registrovanom na jednog od vlasnika firme.
Sheme su saznale registarski broj automobila iz izvora u organima reda koji imaju pristup podacima o Mindičevom prelasku granice, poslije čega su pratile automobil preko objava na društvenim mrežama kako bi utvrdile njegovog vlasnika.
Mindičev odlazak iz Ukrajine u satima prije pretresa koje su pokrenuli istražitelji izazvao je kontroverze. Ukrajinska antikorupcijska agencija saopštila je da je otkrila "operaciju velikih razmjera" koja je pokazala desetine miliona dolara mita u energetskom sektoru u jeku ruske invazije. Mindičeva upletenost je takođe dovela do negodovanja zbog njegovih ranijih veza s vodećim političarima, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Korišćenje luksuzne taksi službe nudi nove detalje o tome kako je Mindič, 46-godišnji biznismen s dobrim vezama u Ukrajini, otišao iz zemlje neposredno prije nego što je policija izvršila pretres njegovog doma 10. novembra u okviru jednog od najvećih korupcijskih skandala u zemlji od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.
<h2>Šta kompanija za luksuzne taksije govori o tome kako je Mindič otišao iz Ukrajine?</h2>
Mercedes "S 350" pripada 38-godišnjem preduzetniku iz Lavova, Maksimu Vovku, za koga zapisi pokazuju da je direktor i glavni vlasnik kompanije TimeLux.
Kada ga je kontaktirao RSE, Vovk je rekao da "kompanija ne provjerava dokumenta putnika" i da je ta odgovornost na ukrajinskim graničnim vlastima.
- Nemam informacije da komentarišem vaše pitanje - rekao je on.&nbsp;
Na pitanje da li poznaje Mindiča odgovorio je: "Hvala Bogu, ne."
Drugi suvlasnik kompanije TimeLux je Eldar Asadulajev, koji je ranije radio u zapadnom regionalnom odeljenju Državne granične službe Ukrajine. Takođe je naveden u jednoj od aplikacija za verifikaciju registarskih tablica kao "šef odjeljenja za borbu protiv krijumčarenja Granične službe".
Kontaktiran telefonom, Asadulajev je samo kratko odgovorio na pitanje RSE da li poznaje Mindiča i da li je svjestan da je on koristio TimeLux da ode iz zemlje.
- Prvi put čujem za to - rekao je Asadulajev i zatim prekinuo vezu.
TimeLux je registrovan tek u maju ove godine. Kompanija ne posjeduje nekretnine za kancelariju niti ima registrovana vozila na svoje ime. Firma posjeduje važeću licencu za domaći i međunarodni prevoz putnika i njene objave na društvenim mrežama pokazuju da je počela da pruža usluge i prije nego što je formalno registrovana.
Na sajtu kompanije piše da nudi klijentima premijum prevoz do Poljske, Moldavije i Rumunije, dok u reklamama obećava "brz prelazak granice", "punu podršku" i "prilagođene rute na osnovu želja klijenta".
Ukrajinska Državna granična služba je ranije saopštila da je sprovela zvaničnu istragu kako bi utvrdila okolnosti Mindičevog prelaska granice.
- Prema rezultatima inspekcije, konstatujemo da je prelazak granice ovog građanina bio legalan. Izdata mu je dozvola za prelazak granice za odlazak iz Ukrajine na jednom od kontrolnih punktova u skladu s normama važećeg zakonodavstva. Sva dokumenta koja daju pravo na prelazak granice tokom vanrednog stanja bila su dostupna. Željeli bismo posebno da napomenemo da mu nisu nametnuta nikakva ograničenja koja bi mu zabranjivala izlazak iz Ukrajine - navodi se u saopštenju agencije.
Mindič se nije javno izjasnio o optužbama za korupciju niti o svom odlasku iz Ukrajine u ranim jutarnjim satima 10. novembra.
<h2>U kakav je korupcijski skandal navodno umiješan Mindič?</h2>
Nekoliko ljudi je umiješano u operaciju Midas, istragu koju je pokrenuo Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) u zajedničkoj operaciji sa Specijalizovanim tužilaštvom za borbu protiv korupcije.
Oni su objavili su da su otkrili zavjeru u koju je umiješana "kriminalnu organizaciju na visokom nivou" s ciljem da "utiče na strateška preduzeća u javnom sektoru, posebno na AD 'Energoatom'", državnu kompaniju za nuklearnu energiju.
Slučaj je potresao Ukrajinu ne samo zbog obima korupcije dok je zemlja u ratu s Rusijom, već i zbog uključenih pojedinaca s dobrim vezama.
Mindič je suvlasnik komičarske trupe Kvartal 95, čiji je suvlasnik bio i Zelenski prije nego što se kandidovao za predsjednika.
Ta trupa je bilo značajna za Zelenskog dok je sticao popularnost kao komičar i glumac prije nego što je ušao u politiku. Mindič je takođe bio poslovni partner milijardera Ihora Kolomojskog, koji je podržao Zelenskog na predsjedničkim izborima 2019. i koji je u pritvoru od 2023. zbog optužbi za prevaru i pranje novca.
Još jedna istaknuta ličnost umiješana u ovaj slučaj je Herman Haluščenko, koji je 12. novembra suspendovan s funkcije ministra pravde. Ranije je obavljao funkciju ministra energetike.
Haluščenko je rekao da će se braniti na sudu od tvrdnji da je dobio "ličnu korist" od Mindiča u okviru navodne sheme s provizijama.
Bivši ministar odbrane Rustem Umerov, koji je trenutno sekretar Saveta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, i bivši zamjenik premijera Oleksij Černišov takođe su umiješani u slučaj.
Umerov je negirao umiješanost. Zasebne optužbe za korupciju podignute su protiv Černišova u junu.
Ukrajinska agencija za borbu protiv korupcije, NABU, tvrdi da istražuje korupciju u energetskom sektoru zemlje.
Zelenski je pohvalio antikorupcijsku istragu, u okviru koje je bilo više od 70 pretresa, rekavši da su "svi koraci protiv korupcije veoma neophodni".
Ministarka energetike Svitlana Hrinčuk podnijela je ostavku 12. novembra, poslije Zelenskog poziva da ode. Ona insistira da nije prekršila zakon.
Međutim, kako je Mindič znao da ode iz zemlje prije pretresa ostaje ključno pitanje za istražitelje dok se nastavlja istraga.
Viktor Čumak, glavni vojni tužilac u periodu od 2019. do 2020. i vršilac dužnosti generalnog tužioca 2020. godine, ranije je za Ukrajinski servis RSE rekao da je "apsolutno nemoguće, osim ako vam ne pomognu službenici organa reda", brzo izaći iz zemlje usred ratnih ograničenja putovanja u Ukrajini.

Ukrajinski biznismen umiješan u veliki korupcijski skandal pobjegao u Poljsku luksuznim taksijem

Kosovska ministarka trgovine i dva visoka službenika optuženi su za zloupotrebu službenog položaja u korist treće strane i odavanje državnih tajni u istrazi koja je potresla premijera Albina Kurtija, saopštilo je u srijedu tužilaštvo.
Rozeta Hajdari i još dvoje visokih službenika osumnjičeni su da su, u korist turskog biznismena koji je takođe optužen, omogućili sklapanje ugovora o kupovini nafte i pšenice vrijednih nekoliko miliona eura, i to po cijenama znatno iznad tržišnih.
Procijenjena šteta za kosovske javne finansije iznosi oko tri miliona eura, navelo je tužilaštvo. Prema optužnici, koju je prenio lokalni medij „Betimi për Drejtësi“ (Zakletva za pravdu), ugovori su se odnosili na kupovinu nafte iz Poljske i pšenice iz Turske tokom pandemije kovida-19.
Kosovo je, navodno, robu kupilo po cijenama koje su višestruko premašile tržišne, zaobilazeći postupak javnih nabavki, a pritom roba nikada nije ni isporučena.
Hajdari je reagovala na Fejsbuku, navodeći da će objaviti detaljnu izjavu kada dobije zvaničnu obavijest o optužnici. Dodala je da je ponosna na svoj rad koji je, prema njenim riječima, omogućio da Kosovo ima „rezerve osnovnih proizvoda u vrijeme kada smo bili ranjivi“.
Kosovski premijer Albin Kurti, koji je već bio na funkciji 2022. godine kada su ti ugovori potpisani, više je puta odbio da odgovori na pozive pravosuđa, koje želi da ga sasluša u vezi s ovom aferom.

Kosovska ministarka optužena za korupciju, napravila štetu od tri miliona eura

Sjeverna Makedonija je, preko struktura i organa za upravljanje sredstvima iz IPA/IPARD instrumenta Evropske unije (EU), donijela odluku o privremenoj obustavi isplata sredstava iz IPARD programa.
To je saopštilo danas Ministarstvo finansija Sjeverne Makedonije, navodeći da je odluka je donijeta nakon aktuelnog razvoja događaja u Agenciji za finansijsku podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju oko moguće korupcije u raspodjeli te pristupne pomoći za ruralni razvoj.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije je 6. novembra zbog osnovanih sumnji u koruptivne aktivnosti uhapsila direktora te agencije i još četiri osobe zbog davanja i primanja mita, kako bi novac iz IPARD programa bio odobren firmi koja ne ispunjava uslove.
U saopštenju se navodi da su o obustavljaju isplate sredstava iz IPARD programa obaviješteni Evropska komisija i službe u Briselu su obaviještene o ovoj odluci istog dana, koji su, ističe se, povratno izvijestile i pozdravile odluku nacionalnih struktura.
- Trenutno, Nacionalne strukture za upravljanje sredstvima iz IPA/IPARD instrumenta već preduzimaju dodatne mjere i aktivnosti u vezi sa aktuelnim dešavanjima - piše u saopštenju Ministarstva finansija Sjeverne Makedonije.
Dodaje se da je od 2009. godine Sjeverna Makedonija je od Evropske komisije dobila pravo da decentralizuje upravljanje sredstvima iz IPA/IPARD instrumenta.

Sjeverna Makedonija obustavila isplatu sredstava iz IPARD programa zbog korupcije

Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) saopštio je da sprovodi "veliku operaciju" zajedno sa Specijalizovanim antikorupcijskim tužilaštvom, s ciljem razotkrivanja korupcije u koju je uključena "visokorangirana kriminalna organizacija" u energetskom sektoru.
NABU je 10. novembra na društvenim mrežama objavio da istraga traje već 15 mjeseci, te da je prikupljeno oko 1.000 sati audio snimaka.
- Dokumentovane su aktivnosti visokorangirane kriminalne organizacije - navodi se u saopštenju.
Dodaju da su njeni članovi izgradili široku korupcionu šemu kako bi uticali na strateška preduzeća u javnom sektoru, posebno na akcionarsko društvo "Energoatom".
Biro ne otkriva detalje o tekućim istragama, ali je saopštio da će ih objaviti naknadno.
Poslanik u parlamentu Jaroslav Železniak potvrdio je da se pretresi sprovode u kompaniji Energoatom i u rezidenciji bivšeg ministra energetike Hermana Haluščenka, koji obavlja funkciju ministra pravde.
Navodno je pretresena i kuća biznismena i suvlasnika studija "Kvartal 95" Timura Mindiča.
Iako je Ukrajina pohvaljena zbog napretka u suzbijanju korupcije, zapadne vlade, antikorupcijski nadzornici i analitičari smatraju da je potrebno još rada kako bi se korupcija u potpunosti iskorijenila.
OECD je ranije ove godine u izvještaju naveo da su "rizici od korupcije i dalje visoki u kontekstu ruske invazije punog razmjera na Ukrajinu".
Istraga objavljena 10. novembra dodatno naglašava zašto su građani Ukrajine i zapadne vlade ranije ove godine izvršili pritisak na predsjednika Volodimira Zelenskog da povuče zakon koji je umanjivao nezavisnost vodećih antikorupcijskih tijela u zemlji.
Taj potez, koji je kasnije povučen, izazvao je najveće proteste u Ukrajini od početka ruske invazije 2022. godine.
U julu, istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE) otkrilo je da porodica jednog visokog ukrajinskog carinskog zvaničnika posjeduje portfelj luksuznih nekretnina i automobila.
Anatolij Komar je bio šef odjela Carinske službe zaduženog za naplatu carina na uvoz i izvoz nafte, gasa i druge energije u februaru 2022. godine, neposredno prije početka ruske invazije punog razmjera.
U to vrijeme, Komarova mjesečna plata iznosila je oko 2.000 dolara, dok je glavni izvor prihoda porodice dolazio od njegove supruge, Marije, koja radi kao turistički vodič i nudi onlajn kurseve. Njen prijavljeni prihod bio je znatno veći - oko 8.000 dolara mjesečno.
Međutim, detaljna analiza porodičnih troškova sugeriše da bi za takav stil života bio potreban znatno veći prihod.
Na pitanje kako se finansira luksuzan način života, Komar je za Radio Slobodna Evropa rekao da ne želi komentarisati lične stvari. Kada je dodatno pritisnut izjavio je da troškove pokriva "kum" koji je "prilično imućna osoba", ali nije dao dodatna pojašnjenja.

Velika antikorupcijska operacija u ukrajinskom energetskom sektoru

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: korupcija