Deset velikih evropskih banaka postiglo je dogovor da preko zajedničkog preduzeća Kivalis stvore novu stabilnu kriptovalutu - stablecoin vezanu za euro, kako bi izgradili alternativu američkim kriptovalutama vezanim za dolar koje su dominantne na tržištu.
Kompaniju Kivalis sa sjedištem u Amsterdamu podržavaju banke BNP Paribas, ING, Danska banka i još sedam finansijskih organizacija, a cio projekat će biti pod nadzorom centralne banke Holandije i poslovati u skladu sa novom regulativom EU o kriptovalutama (MiCA), javlja EUobserver.
Očekuje se da će nova kriptovaluta biti predstavljena u drugoj polovini naredne godine, ali za sada nije jasno da li će biti dostupna građanima ili samo finansijskim institucijama i institucionalnam investitorima, prenosi Tanjug.
- Evropski stablecoin nije samo praktično rješenje, već i pitanje monetarne autonomije u digitalnoj eri - rekao je novoimenovani izvršni direktor Kivalisa, Jan-Oliver Sel.
Stablecoini su digitalne valute vezane za realnu imovinu, poput državne valute ili robe, što bi trebalo da smanji oscilacije njihove vrijednosti na tržištu.
U ovom trenutku je oko 70 odsto svih stabilnih kriptovaluta vezano za američki dolar, a oni predstavljaju čak 99 odsto ukupne tržišne vrijednosti u ovom segmentu.
Evropski ministri finansija su još u oktobru razgovarali o ulozi stablecoina u finansijskom sistemu i tom prilikom konstatovali da su tradicionalne institucije sve više zainteresovane za ovu vrstu imovine.
Studija Evropskog parlamenta (EP) iz juna ipak ukazuje na uzdržan stav eksperata prema novoj tehnologiji. Oni ne očekuju da će stablecoini uskoro uzdrmati postojeći finansijski sistem i čak su izrazili strah da bi evropska stabilna kriptovaluta mogla da poljulja povjerenje u euro zbog loše reputacije tržišta kriptoimovine u nekim krugovima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Evropski bankarski giganti prave novu kriptovalutu vezanu za euro

Sjeverna Koreja zaobilazi sankcije UN koristeći kriptovalute za trgovinu robom i oružjem, dok šalje IT radnike u inostranstvo da peru novac i generišu prihod.
Pod Kim Džong Unom, Pjongjang je pojačao sajber napade, način na koji zemlja, koja je pod višestrukim međunarodnim sankcijama zbog svojih zabranjenih vojnih programa, prikuplja devize.
Tim za praćenje multilateralnih sankcija (MSMT), zadužen za praćenje sprovođenja sankcija UN protiv Sjeverne Koreje, utvrdio je da su sjevernokorejski hakeri pronevjerili najmanje 1,65 milijardi dolara između januara i septembra 2025. godine.
Od ovog iznosa, 1,4 milijarde dolara je pronevjereno u februaru sa berze kriptovaluta Bybi, prema izvještaju MSMT.
Ove pronevjere su dodatak ilegalnim dobicima Sjeverne Koreje od kriptovaluta, koji su iznosili 1,2 milijarde dolara u 2024. godini, navodi MSMT.
Pjongjang ulaže ova sredstva u "nelegalni razvoj svojih programa oružja za masovno uništenje i balističkih raketa", navodi se u izvještaju.
Dodaje se da su sjevernokorejski zvaničnici koristili kriptovalute za transakcije vezane za nabavku, uključujući prodaju i transfer vojne opreme i sirovina poput bakra, koje se koriste u proizvodnji municije.
Zemlja je takođe zaobišla sankcije UN slanjem državljana specijalizovanih za IT u najmanje osam zemalja.
Većina je otišla u Kinu, ali ostali u Rusiju, Laos, Kambodžu, Ekvatorijalnu Gvineju, Gvineju, Nigeriju i Tanzaniju.
MSMT je otkrio da Pjongjang navodno razmatra slanje "40.000 radnika u Rusiju, uključujući nekoliko delegacija IT radnika".
Prema sankcijama UN, sjevernokorejskim radnicima je zabranjeno da zarađuju novac u inostranstvu.
Pjongjang je posljednjih godina dobio ključnu podršku od Rusije, šaljeći i hiljade sjevernokorejskih vojnika da se bore zajedno sa ruskim snagama protiv Ukrajine.
MSMT je osnovan u oktobru 2024. godine. Uključuje Australiju, Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Japan, Holandiju, Novi Zeland, Južnu Koreju, Veliku Britaniju i SAD.

1250x600

Sjeverna Koreja koristi kriptovalute da bi zaobišla sankcije

Podgoričanin D.L. podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv šesz osoba zbog sumnje da su ga oštetili za 320.000 eura ulaganjem u kriptovalute.
D.L. je prijavu, u koju je Portal ETV imao uvid, podnio protiv Podgoričana M.D, M.D, V.S, Baranina S.V, Cetinjanke N.D. i Pljevljaka V.D. zbog sumnje da su počinili krivična djela prevare i stvaranja kriminalne organizacije.
D.L, čije je ime poznato redakciji, naveo je u prijavi da upoznao M.D. tokom aprila 2024. godine preko zajedničkog poznanika. Nastavio je da mu se javlja nudeći mu ulaganje u kriptovalute, bitkoin i etirijum. Projekat, navodno, vodi njegov kum S.V, “uspješan investitor” koji sarađuje sa određenim Ukrajincima trenutno smještenim na primorju Hrvatske, u Splitu i Dubrovniku.
<h2>"Čista zarada koja ne javlja često"</h2>
- Saopštio mi je da je to čista zarada koja se često ne javlja, a koja će trajati još vrlo kratak vremenski period, te da je on, budući da sam mu ja jako drag i da sam mu pomogao, a i dalje pomažem, te da sam i kod njegovog kuma S.V. proizveo veće simpatije, želio da mi učini uslugu da zaradim. Na ove njegove riječi ja sam se zahvalio i kulturno odbio, govoreći mu: "Nema leba bez motike", a zatim sam prekinuo vezu, a nakon čega me on opet ponovo pozvao nakon par minuta i rekao: "Brate, ovo ti je sto posto sigurno, garatujem ti ja svojom i kumovom imovinom, što ti i drugi naši zajednički drugovi mogu potvrditi" - naveo je podnosila prijave.
Uslijedili su susreti u jednoj kancelariji, pred četiri svjedoka, a nakon više insistiranja, D.L. je pozvan na ručak u porodični stan M.D. u Podgorici, gdje su prisustvovali njegova supruga, tašta i još nekoliko članova porodice. Rečeno mu je bilo da će tamo biti i S.V, što se nije desilo.
Prisutni su, prema navodima oštećenog, isticali da su već ulagali, da su zaradili i da je riječ o “sigurnom poslu”, pokazujući luksuzan stan, automobile i satove koje su navodno kupili od te zarade.
Pod uticajem njihovih tvrdnji, Podgoričanin je odlučio da uloži prvi iznos novca.
Prvo je, tvrdi, krajem novembra, u stanu porodice M.D. predao 115.000 eura, uz usmeni dogovor da se 15. januara 2025. isplati 257.000 eura. Dalje su nastavili da ga nagovaraju da uloži još novca, a sredinom decembra, na ručku u istom stanu, u kom je bila i majka M.D, dao im još 105.000 eura, uz dogovor da se isplata objedini na 15. januar 2025. godine, te da mu tog dana vrate 495.000 eura.
<h2>Kašnjenja i pravdanja</h2>
Po isteku dogovorenog roka isplata je stalno odlagana uz razna opravdanja – da novac kasni, da je neko ukrao sredstva, da su ih „Hrvati iz Dubrovnika prevarili“ i slično.
- Iako su u početku M.D. u njegovoj priči podržavale i supruga i tašta, u posljednje vrijeme počele su da se ograđuju, tvrdeći da nemaju veze s tim i da ne znaju ništa o novcu, te da je dat isključivo M.D.-u. Ipak, dodale su da vjeruju da će on i njegov kum vratiti novac. Na kraju se i S.V. distancirao od M.D., navodeći da ne zna gdje je novac završio - navodi se u prijavi.
D.L. tvrdi da su M.D. i S.V. obećali povrat njegovog uloženog novca preko prepisivanja nekretnina i poslova sa kriptovalutama, ali to se nikad nije desilo.
M.D. je 29. septembra pozvao D.L. kod svoje majke na Cetinje, gdje su muu prisustvu svjedoka rekli da će mu novac biti vraćen prepisivanjem nekretnina u vrijednosti uloženog novca, a ako to ne bude moguće u dogovorenom roku, nekretnine će ostati u njegovom vlasništvu. Zakazan je notar, ali se, kako se tvrdi, s njihove strane niko nije pojavio.
Posljednje obećanje M.D. i S.V. dali su da će vratiti dio uloženog novca između 15. i 20. septembra 2025. godine, što se nije desilo.&nbsp;
Oštećeni traži povraćaj uloženih 320.000 eura, bez potraživanja dobiti, uz tvrdnje da njegove tvrdnje iznijete u prijavi potvrđuju brojni svjedoci, poruke i snimci.

Podgoričanin tvrdi da je žrtva velike prevare: Ubjeđivali ga u "siguran kripto posao”, izgubio 320.000 eura

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić predali su Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) redovan godišnji izvještaj o prihodima i imovini za 2024. godinu.&nbsp;
Spajić je, pored redovnih prihoda, prijavio da posjeduje 24 hiljade eura ušteđeivine i kriptovalute u vrijednosti koja ni ovoga puta nije navedena, dok Mandić osim mjesečne zarade u iznosu od 2.684,16 nije prijavio druge prihode, a nije naveo informacije o imovini, niti odobrio uvid u stanje na bankovnim računima.
Spajić je po stupanju na funkciju ministra finansija u prvom izvještaju prijavio ušteđevinu od 240 hiljade eura, iznosom koji se za tri godine otopio na 60 hiljada eura, prijavivši uz to u januaru 2021. da posjeduje bitcoin tržišne vrijednosti 150 hiljada eura, koju ni u jednom narednom izvještaju više nije naveo, a koja bi danas iznosila oko 350 hiljada, ali se to nigdje ne pominje.
Premijer je prijavio i iznose novca i to na tri tekuća računa 21.953,57 eura, 18.987,97 eura i 6.507,53 eura. Od hartija od vrijednosti posjeduje deset akcija Goldman Sachsa.
On ni u ovom izvještaju nije naveo da posjeduje nekretnine.&nbsp;
Mjesečna primjanja premijera u 2024. varirala su između 1.813,68 i 2.035,31, dok je u Savjetu za privatizaciju svakog mjeseca prihodovao dodatnih 690 eura.
Izvještaj, koji je predat 27. marta, a koji je Agencija za sprečavanje korupcije objavila danas, sadrži podatke o zaradi i Mandićeve supruge i kćerke.&nbsp;
U imovinskom kartonu se navodi da Mandić ne posjeduje motorna vozila, dok njegova supruga posjeduje Golf 7.&nbsp;
Takođe, objavljen je i podatak o njenoj ušteđevini u iznosu od 14.000 eura.
Mandić, prema izvještaju, nije primao nikakve druge naknade tokom 2024. godine.&nbsp;
Ne posjeduje ni hartije od vrijednosti, niti udio u nekom privrednom subjektu.

Spajić prijavio 24 hiljade eura, kriptovalute nepoznate vrijednosti, Mandić mjesečno prihodovao 2.684 eura, nije dao uvid u račune, ušteđevinu nema

Iako premijer Milojko Spajić nije imao nikakav komentar na susret predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa i Ukrajine Volodomira Zelenskog - za kojim su uslijedile burne reakcije lidera svijeta, večeras je reagovao na najavu da će kriptovalute biti među državnim rezervama SAD.
- Amerika pravi kripto državne rezerve sa velikim kriptovalutama Bitcoin, Ethereum, Solana, XRP i Cardano - prepričao je on Trampove navode u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
Na to je dodao: „novo doba, nova ekonomija“.
Funkcioner Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković ukazao je da je Spajićevo, ali i ćutanje ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića povodom dešavanja u Ovalnoj sobi, takođe jasan stav.
- Dva dana nakon susreta američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovog potpredsjednika Džej Di Vensa sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući, o kojem su se izjasnili gotovo svi evropski lideri i koji je pokrenuo lavinu aktivnosti koje će preoblikovati evropski kontinent, u Vladi Crne Gore i Ministarstvu vanjskih poslova nije bilo ni minimalne reakcije. Da bismo na najbolji način opisali dešavanja na globalnom nivou, citiraću premijera Velike Britanije, Starmera: „Evropa je suočena s generacijskim momentom svoje sigurnosti - naveo je on.
Ocijenio je da i dalje „mudro“ ćute, te dodao da im od toga zavisi fotelja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdurickovic-spajic-i-ibrahimovic-i-dalje-mudro-cute-o-susretu-zelenskog-i-trampa-ne-znaju-da-je-i-to-jasan-stav&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ono što očigledno ne znaju jeste da je, u datoj situaciji, ćutanje takođe jasan stav. Ipak, naš premijer se okuražio i na suptilan način, na izmaku sedmice, tvitnuo oduševljenje Trampovom inicijativom o kripto rezervama. Diplomatskim rječnikom, ćutanje + tvit + momentum suptilan je način da se pošalje poruka da je naš premijer saglasan s politikom i stavovimaTrampa - uključujući i onim iz Bijele kuće, od prije dva dana. Teško je biti premijer i šef diplomatije kada treba da imaš stav i staneš javno iza njega. Još kad od tog stava zavisi fotelja - istakao je Đuričković.

Spajić ćuti na sporni susret u Ovalnoj sobi, ali afirmativno komentariše Trampovu objavu o kriptovalutama

V.d. direktora Uprave policije, Lazar Šćepanović, i ambasadorka Republike Francuske, An Mari Maske, otvorili su juče obuku o kriptovalutama u Regionalnom centru za sajber kriminal namijenjenu za 11 policijskih službenika.&nbsp;
Otvaranju obuke u Naučno-tehnološkom parku prisustvovali su i oficiri za vezu Ambasade Francuske, policijski službenici i eksperti.
Šćepanović je akcentovao da kripto imovina predstavlja jedan od rastućih bezbjednosnih izazova sa kojima se službe za sprovođenje zakona suočavaju i zahvalio Ambasadi Republike Francuske i oficirima za vezu, na njihovoj izuzetnoj podršci koja je od ključnog značaja za unapređenje kadrovskih kapaciteta crnogorske policije kroz razmjenu znanja i iskustava na ovu temu.
On je naglasio da, iako je tržište kriptovaluta u Crnoj Gori u ekspanziji, ta oblast još nije regulisana zakonski.
- Ipak, Uprava policije preduzima određene istražne radnje u saradnji sa nadležnim tužilaštvom u odnosu na detektovana lica koja se u Crnoj Gori bave trgovinom kriptovalutama - navedeno je u saopštenju UP.
Kako se ističe, u okviru međunarodne operativne saradnje Uprava policije razmjenjuje podatke i vodi istražne aktivnosti u cilju razotkrivanja složenih predmeta u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.&nbsp;
- Uz podršku međunarodnih partnera Specijalnom policijskom odjeljenju je obezbijeđena jedna licenca za Chainalysis softver, koja služi za praćenje nelegalnih aktivnosti u odnosu na blokchain tehnologiju i kriptovalute, nakon čega je organizovana i obuka za službenike u cilju unapređenja sposobnosti vođenja finansijskih istraga - dodaje se u saopštenju UP.
Na kraju, Šćepanović je naglasio značaj kontinuiranog podizanja nivoa obučenosti službenika, kako bi se efikasno odgovorilo na bezbjednosne izazove, te zahvalio francuskim partnerima na njihovoj pomoći.&nbsp;
Ambasadorka Maske je naglasila da je ovaj centar nastao kao rezultat saradnje Francuske, Crne Gore i Slovenije, a njegova misija bila je jačanje kapaciteta za borbu protiv sajber kriminala na Zapadnom Balkanu.&nbsp;
Obuka ima za fokus edukaciju službenika u borbi protiv organizovanog kriminala na međunarodnom nivou, s obzirom na brzo napredovanje i rast tehnologija koje kriminalne grupe koriste za nezakonite aktivnosti.&nbsp;
- Kroz obuku, policijski službenici stiču alate za prepoznavanje i sprečavanje kriminala povezanog sa kripto imovinom, kao i za zaplijenu ilegalnih finansijskih sredstava - konstatovano je ovom prilikom.
Maske je naglasila važnost dugogodišnje saradnje između Crne Gore i Francuske, te pozdravila zajednički rad na usklađivanju u okviru evropskog okvira i jačanju operativne saradnje. Na kraju, ambasadorka je zahvalila svim učesnicima na njihovom angažmanu i interesovanju i poželjela uspješnu obuku.
Takođe, v.d. direktora policije održao je juče sastanak u Upravi policije, kom su prisustvovali francuski oficiri za vezu Alain Rouden i Gurkan Karas.
Šćepanović je ovom prilikom pozdravio uspješnu bilateralnu operativnu saradnju i razmjenu informacija koju Uprava policije ostvaruje sa nacionalnim biroima Interpola u Francuskoj, Europolom, kao i drugim partnerskim organizacionim jedinicama.
On je zahvalio na kontinuiranim naporima za unaprjeđenje kapaciteta Uprave policije i realizovanim aktivnostima, posebno u domenu edukacije policijskih službenika kroz planirane obuke i osnaživanje kapaciteta i sposobnosti organizacionih jedinica.
Na kraju je istaknut značaj kontinuirane saradnje na strateškom i operativnom nivou, u cilju suočavanja sa svim bezbjednosnim izazovima.

Policijski službenici na obuci o kriptovalutama; Šćepanović: Preduzimamo istražne radnje prema određenim osobama

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: kriptovalute