Fudbaleri Dečića pobjednici su Kupa Crne Gore. 
 
Dečić je večeras u Nikšiću, u finalnom meču, savladao Mornar 1:0. 
 
Ekipa iz Tuzi do prvog trofeja Kupa došla je golom Asmira Kajevića u 23. minutu. 
 
Mornar je prvi put igrao finale crnogorskog Kupa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dečić pobjednik Kupa Crne Gore

Prvi dan finalnog turnira Kupa Crne Gore za rukometaše imao je kranje iznenađujuć ishod. U sjutrašnjem finalu, naime, igraće ekipe Mornara 7 i Budvanske rivijere.
U drugom polufinalu, rukometaši Budvanske rivijere držali su čas rukometa prvaku i pobjedniku prošlogodišnjeg Kupa, sastavu Lovćena. Na kraju je bilo 23:28 (7:14).
Podsjetimo, i Mornar 7 je priredio iznenađenje, slaveći nad Rudarom istim rezultatom (28:23). No, oba primorska sastava su potpuno zasluženo u finalu.
Kada je riječ o drugom današnjem susretu, publika u Bemax areni pratila je prilično neočekivan razvoj događaja - nakon 18 minuta igre, Lovćen je postigao svega dva pogotka. To je omogućilo Budvanima da se odlijepe na sedam golova razlike (2:9), pri čemu je na kraju prvog poluvremena bilo 7:14.
Na startu drugog dijela, Rivijera je vodila i 8:16, da bi Lovćen uskoro, pogocima Rackovića i Perišića, prepolovio zaostatak (15:19). No, uzvratio je na to Bajčeta sa dva gola, zatim je pogodio i Kordoba, te su Cetinjani opet bili predaleko od mogućeg obrta (15:22).
Uslijedila je nova serija Lovćena 3:0, uz pogotke Brnovića, Pajovića i Petričevića. Odgovarali su i Budvani, tako da je uoči završnih 10 minuta na semaforu bilo 19:23. Ipak, Budvani su nakon toga postigli tri uzastopna gola i sve je bilo jasno.
Glendža i Bajčeta su predvodili Budvane sa po sedam golova. U timu Lovćena su Pajović i Mrvaljević pogađali po pet puta.
Sjutrašnje finale Budvanska rivijera - Mornar 7 na programu će biti u 18 časova.
Prije toga, pratićemo finale i u konkurenciji rukometašica - u 15 časova sastaće se Budućnost i Levalea.

Rukomet: Budvanska rivijera drugi finalista, za trofej sa Mornarom 7

Rukometaši Mornara prvi su finalisti Kupa Crne Gore. 
 
Mornar je danas u Bemaks areni, u polufinalnom meču završnog turnira, savladao pljevaljski Rudar 28:23 i prvi put u klupskoj istoriji izborio plasman u finale Kupa. 
 
Barski tim do pobjede i finala vodio je Božidar Nikočević je sa sedam golova. 
 
Istakao se i golman Filip Junković sa 12 odbrana. 
 
U ekipi iz Pljevalja najefikasniji je bio Andrija Jokić sa sedam golova, dok je Dejan Čolović imao 15 odbrana. 
 
Rival Mornara u finalu biće bolji iz duela Lovćena i Budvanske rivijere, koji je zakazan za 18 sati.

Rukomet: Mornar 7 prvi finalista Kupa Crne Gore

Fudbaleri Dečića i Mornara igraće u finalu Kupa Crne Gore. 
 
Dečić je u Tuzima, u revanš meču polufinala, igrao sa Petrovcem neriješeno 2:2. 
 
Nastavak takmičenja izborio je zahvaljujući pobjedi u prvom meču, u Petrovcu 1:0. 
 
Dečić je poveo pogotkom Asmira Kajevića u 20. minutu. 
 
Gosti su, golovima Marka Franete u 34. i Marka Šimuna u 38. minutu, preokrenuli na 2:1. 
 
Konačan rezultat postavio je Kajević, svojim drugim pogotkom u 58. minutu. 
 
Mornar je pred svojim navijačima igrao sa Iskrom 2:2, ali je presudio ubjedljiv trijumf u prvom duelu protiv Iskre 3:0. 
 
Domaćin je poveo već u 11. minutu golom Jovana Baošića, a na 2:0 povisio je Balša Sekulić u 35. minutu. 
 
Na 2:1, u 63. minutu, smanjio je Filip Perović, a konačan rezultat postavio je Marko Šćepanović, dva minuta kasnije. 
 
Finalni meč na programu je 31. maja, a obje ekipe igraće za prvi trofej Kupa Crne Gore.

Kup Crne Gore: Dečić i Mornar u finalu

Revanš utakmice polufinala Kupa Crne Gore u fudbalu biće odigrane danas.
Dečić će u Tuzima, u 17 sati, ugostiti Petrovac, dok će dva sata kasnije početi duel Mornara i Iskre u Baru.
U prvim utakmicama slavili su gostujući timovi.
Dečić je na stadionu "Mitar Mićo Goliš" pobijedio 1:0, dok je Mornar bio ubjedljiviji protiv Iskre 3:0.
Finale Kupa Crne Gore zakazano je za 29. maj.
Za danas je predviđen i odgođeni duel Jezera i Bokelja, u 14 sati u Beranama.

Danas revanš utakmice polufinala Kupa Crne Gore u fudbalu

Fudbaleri Dečića iz Tuzi i barskog Mornara ostvarili su pobjede u prvim utakmicama polufinala fudbalskog Kupa Crne Gore.
Dečić je na stadionu "Mitar Mićo Goliš" savladao Petovac 1:0.
Odlučujući pogodak postigao je Draško Božović u 49. minutu.
Mornar je na Trening kampu Fudbalskog saveza slavio protiv Iskre 3:0, golovima Demira Škrijelja u 8, Jao Jana u 60. i Nikole Vukovića u 64. minutu.
Revanš mečevi na programu su 30. aprila.
Finale Kupa Crne Gore zakazano je za 29. maj.

Pobjede Dečića i Mornara

Fudbaleri Petrovca u polufinalu Kupa Crne Gore igraće protiv Dečića, dok će Iskra biti rival Mornara, odlučeno je danas žrijebom u Kući fudbala, u Podgorici.
U polufinalu Kupa Crne Gore igraju se dvije utakmice.
Prvi mečevi, u kojima će domaćini biti Iskra i Petrovac, na programu su 16. aprila, dok su revanš mečevi 14 dana kasnije.
Finale Kupa Crne Gore zakazano je za 29. maj.

Iskra sa Mornarom, Petrovac rival Dečića

Finala Kupa Crne Gore za odbojkaše i odbojkašice biće odigrana sjutra u Budvi, a za trofeje boriće se Herceg Novi i Luka Bar u ženskoj, odnosno Budva i Budućnost u muškoj konkurenciji.
Herceg Novi i Luka Bar drugu sezonu zaredom igraće za trofej Kupa, koji brane Novljanke.
Osvojile su trofej i u sezoni 2022/23.
Najbolje plasirani timovi šampionata, osim u EPCG Superligi, sastali su se ove sezone i u premijernom izdanju Superkupa Crne Gore.
Luka Bar je bez trofeja Kupa još od 2017. godine, kada je sedmi put trijumfovala u najmasovnijem takmičenju.
Od tada je odigrala pet finala.
Žensko finale zakazano je za 16 sati.
U muškoj konkurenciji, dva i po sata kasnije, u četvrtom finalu Kupa u posljednjih pet godina rivali će biti Budva i Budućnost Volley.
Budvani su bez izgubljenog seta u dosadašnjem dijelu sezone u svim takmičenjima, a glavni konkurent na svim frontovima im je upravo Budućnost, protivnik i u predstojećem finalu EPCG Superlige.
Prvi put u istoriji crnogorske klupske odbojke timovi će na raspolaganju imati čelendž.
Finalima Kupa Crne Gore 2025. prisustvovaće brojne visoke zvanice iz svijeta odbojke, iz Evrope i regiona, uključujući i predsjednika CEV-a, Roka Sikirića.

Budva sjutra domaćin finalnih duela Kupa Crne Gore

Vodeće ekipe EPCG Superlige, Budva i Budućnost, igraće za pehar Kupa Crne Gore.
Budva i Budućnost i u revanšima polufinala slavile su bez ispuštenog seta u duelima sa Galebom, odnosno Jedinstvom.
Budućnost je u dvorani Morača slavila u duelu sa ekipom Jedinstva 3:0 (25:20, 25:18 i 25:17).
Domaći sastav do pobjede vodili su Luka Lojić sa 18 i Aleksa Nikolić sa 14 poena.
U gostujućem sastavu dvocifreni poenter bio je Milan Rovčanin sa 11 poena.
Budva je sa mladim timom bila sigurna protiv još mlađeg rivala, debitanta Galeba, 3:0 (25:14, 25:20 i 25:13).
Budvani su u Baru slavili za sat igre i osigurali još jedno finale, priliku za drugi pehar u sezoni koju su otvorili osvajanjem Superkupa.
Dvocifreni u pobjedničkom timu bili su Vuk Stanojević sa 14 i Filip Milosavljević sa 13 poena.
U redovima Galeba najbolji je bio Ognjen Marstijepović sa 13 poena.
Muško finale Kupa, kao i prethodnih sezona, igraće se istog dana kada i žensko, 30. marta.

Odbojkaši Budve i Budućnosti igraju za trofej

Fudbaleri Petrovca i Rudara odigraće danas četvrtfinalni meč Kupa Crne Gore.
Duel na stadionu "Mitar Mićo Goliš" u Petrovcu počeće u 15 sati.
Plasman u polufinale ranije su izborili Dečić, Mornar i Iskra.

Petrovac i Rudar za polufinale

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: kup-crne-gore