U Pljevljima su jutros veoma različiti podaci o kvalitetu vazduha sa dvije mjerne stanice u gradu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102120120_3154abdeae69b0ca62ca1fcab4acca6c21d7913c505098e5b9e73195715dfc92.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260102120120_3154abdeae69b0ca62ca1fcab4acca6c21d7913c505098e5b9e73195715dfc92" data-rendition-name="original" width="768" height="725" loading="lazy" alt="mjrene stanice"></figure>  Neobično je da je i pored pojačanog vjetra zabilježen loš kvalitet vazduha u užoj gradskoj sredini u odnosu na obode grada. Prema podacima sa mjerne stanice u Gagovića imanju kvalitet vazduha je dobar.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102120120_a0add6931c894772251df783df41a7a9923fc3074d8153fb85ab5c3ec81176f4.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260102120120_a0add6931c894772251df783df41a7a9923fc3074d8153fb85ab5c3ec81176f4" data-rendition-name="original" width="768" height="769" loading="lazy" alt="mjrene stanice"></figure>  Za razliku od podataka sa mjerne stanice u Gagovića imanju zabilježene su veoma visoke satne koncentracije sumpor dioksida sa mobilne mjerne stanice smještene pored hotela Pljevlja. U prekoračenju su kod mobilne mjerne stanice i PM 10 praškaste čestice. Veoma neobična pojava, jer kad duva vjetar on ubrzo oduva smog iz grada i kvalitet vazduha je znatno bolji. Što se tiče temperatura vazduha one su u plusu i u gradu i Kosanici kod Pljevalja. Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore data je dnevna prognoza: Pretežno oblačno. Na primorju povremeno kiša, u drugom dijelu dana i tokom noći i pljuskovi praćeni grmljavinom. U većini kontinentalnih predjela snijeg i susnježica, koji će tokom dana u južnim i centralnim, a krajem dana i tokom noći u većini sjevernih predjela preći u kišu. Vjetar umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak, uglavnom južni i jugoistočni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 1 do 11 stepeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U centru Pljevalja znatno veća zagađenost vazduha u odnosu naselje Gagovića imanje

Kvalitet vazduha u Pljevljima prema dostupnim podacima, između 15 i 16 časova, ocijenjen je kao loš. Koncentracija PM 10 čestica iznosila je 115,6 mikrograma po metru kubnom, PM 2.5 čestica 82,5, azot-dioksida 54,7, dok je koncentarcija sumpor-dioksida iznosila 196,8 mikrograma po metru kubnom.
Na sajtu Vazduh.me navodi se da u slučaju ovakvog stanja kvaliteta vazduha svako može početi da osjeća negativan uticaj vazduha na zdravlje. Osobe sa srčanim i plućnim oboljenjima, starije osobe i djeca mogu osjetiti ozbiljnije negativne uticaje na zdravlje.
Preporuke su da osobe sa srčanim i plućnim oboljenjima, starije osobe i djeca treba da izbjegavaju boravak na otvorenom, kao i drugu napornu fizičku aktivnost. Ostali dio stanovništva bi trebalo da smanji produžene aktivnosti na otvorenom.
Osim Pljevalja, loš kvalitet vazduha je i u Bijelom Polju. U Podgorci je dobar, dok je u Nikšiću, Baru i Kotoru kvalitet vazduha veoma dobar.

Loš kvalitet vazduha u Pljevljima

Dva ključna elementa koja su potrebna za ekološko saniranje Termoelektrane nijesu urađena kako treba, ili nijesu uopšte urađena. Pitanje je da li su sistemi za odsumporavanje uključeni. U rekonstrukciju je uloženo 75 miliona eura i zbog želje da nadoknadi ekstreman minus koji je napravljen u toku ove godine zanemareni su zdravlje i životi građana Pljevalja, rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
Za stanje u Pljevljima, kaže Stanić, odgovorni su Vlada i resorni ministri jersu dozvolili da ih rukovodsko Elektroprivrede prevari da je uspješno sprovedena rekonstrukcija Termoelektrane i da se bez ispunjenih ekoloških uslova dovedu u opasnost životi i zdravlje desetine hiljada ljudi.&nbsp;
- Vazduh koji su udisali građani Pljevalja tokom proteklih 10-15 dana kako je ona puštena u rad je opasan po život. Imate situaciju da postoji vrlo realna mogućnost da neko od građana tuži državu zbog toga što je imao zdravstvene probleme. To bi se na zapadu ili nekoj sređenoj državi svakako desilo. Imate situaciju da rukovodstvo Elektroprivrede, predvođeno glavnim kadrovima Nove srpske demokratije, u toku same rekonstrukcije koja je koštala Elektroprivredu 75 miliona eura tvrdi da su sve neophodne provjere za funkcionisanje Termoelektrane i sve probne varijante urađene tokom same rekonstrukcije. Predstavnici Elektroprivrede i Termoelektrane, kao i izvođača radova garantovali su da su radovi sprovedeni u potpunosti u skladu sa onim što je bio zadatak - rekao je Stanić.
Stanić ističe da su prošlogodišnja prekoračenja PM čestica bila dvostruko veća, navodeći da se ti podaci lako mogu naći i uporediti sa istim periodom od prošle godine, uz atmosferske uslove i ložišta iz domaćinstava.
- Po zvaničnim podacima mjernih jedinica koje se nalaze i u centru Pljevalja, ali i u samoj Termoelektrani, zagađenje koje se proizvodi danas veće je nego zagađenje koje se proizvodilo istog dana prošle godine… Građanima ne trebaju nikakvi mjerni instrumenti pored sopstvenog razuma. Mogli ste 25. novembra sasvim slobodno da šetate, da pustite djecu da se igraju napolju bez opasnosti da će završiti na nekom inhalatoru. Danas to ne možete, očigledno je da je do promjene došlo time što je uključena Termoelektrana. Imate činjenicu da je Agencija za zaštitu životne sredine izdala upozorenje da vazduh uopšte nije zdrav i da se ljudi zatvore u kuće - zaključio je Stanić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXDD8rHKYULo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

1084x550

Stanić: Za stanje u Pljevljima odgovorna Vlada, dozvolila da je prevari rukovodstvo Elektroprivrede

Kvalitet vazduha u Glavnom gradu mjeri više stanica, saopšteno je u Jutarnjem programu RTV Podgorica, a nadležni poručuju da nije bio više zagađen od vazduha u Pljevljima. Podaci o kvalitetu vazduha u Podgorici, kako je naglašeno, prikupljaju se sa više mjernih stanica, kada je riječ o PM česticama, one u Bloku 5 su najizraženije.
- Blizu nam je i naselje u kojem se koristi drvo za grijanje, blizu je i saobraćajnica, blizu su urbane cjeline. Tako da je ta stanica pokazatelj kvaliteta vazduha na prostoru Podgorice i naša aplikacija, koja će uskoro biti aktivna, je upravo vezana za tu stanicu - navela je Gordana Đukanović iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Kvalitet vazduha, dodaje, može značajno da varira iz sata u sat, posebno tokom zime, kada su dominantni izvori zagađenja individualna ložišta, saobraćaj i nelegalno spaljivanje otpada. Smatra da nijesu tačni navodi da je vazduh u Podgorici bio zagađeniji od onog u Pljevljima.
- Ne mogu se složiti da je Podgorica zagađeniji grad od Pljevalja. Trenutno je u Pljevljima niža koncetracija niža PM 10 i PM 2.5 čestica, ali kumulativno u Pljevljima imamo sagorijevanje uglja, koncetraciju sumpor dioksida, koje su konstatno visoke u zimskom periodu, tu je Termoelektrana… - zaključuje Đukanović.
Iz Agencije apeluju na građane, posebno mlade i roditelje sa djecom, da u danima sa povećanom koncentracijom zagađujućih materija smanje boravak i fizičke aktivnosti na otvorenom i redovno se informišu na zvaničnim kanalima. Poručuju da su svi podaci dostupni i da unaprijeđuju trenutnu aplikaciju, sa potpunim i preciznim informacijama.

Đukanović: Netačno da je vazduh u Podgorici zagađeniji nego u Pljevljima

Danas su u Pljevljima, u periodu od 13-16 sati izmjerene veoma visoke koncentracije sumpor(IV)oksida SO2 na mjernoj stanici za praćenje kvaliteta vazduha koje su bile iznad dozvoljene granične vrijednosti za srednju satnu koncentraciju ovog polutanta. U 16h, koncentracija SO2 je bila i dalje visoka, ali ispod propisane granične vrijednosti. Kako je u Pljevljima maglovito, bez vjetra, došlo je do koncentrisanja zagađujućih materija u prizemnom sloju atmosfere, pa se preporučuje građanima da u ovakvim okolnostima poštuju preporuke Instituta za javno zdravlje. Prema podacima sa mjerne stanice u Gagovića imanju u periodu od 13-15 časova prekoračena je granična vrijednost od 350 mikrograma po metru kubnom. TRi uzastopna sata koncentracije sumpor dioksida su bile iznad granične vrijednosti što predstavlja izuzetno visoku zagađenost vazduha opasnu po zdravlje ljudi. Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore. Prema evropskim i međunarodnim standardima za kvalitet vazduha, koncentracija sumpor-dioksida (SO₂) iznad 350 µg/m³ kao srednja satna vrijednost koja traje tri uzastopna sata smatra se pragom upozoravanja – tj. takav niz mjerenja ukazuje na ozbiljno zagađenje vazduha i predstavlja rizik po zdravlje ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_8b44d5298dbdd78d058876b31ab7bcf6e83623bbed539848fa75136e8add40a9.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213181224_8b44d5298dbdd78d058876b31ab7bcf6e83623bbed539848fa75136e8add40a9" data-rendition-name="original" width="720" height="473" loading="lazy" alt="kvalitet vazduha "> </figure>  Međutim Kratkoročnim akcionim planom za Opštinu Pljevlja u slučaju prekoračenja ili rizika od prekoračenja praga upozoravanja za sumpor(IV)oksid SO2, prag upozoravanja za sumpor(IV)oksid SO2 smatra se prekoračenim kada izmjerene srednje satne koncentracije prelaze 500 µg/m3. Prekoračenja praga upozoravanja mjere se ili predviđaju u roku od tri uzastopna sata. Stanje pripravnosti koje označava postojanje rizika od prekoračenja je u praksi utvrđeno kao prekoračenje 80% vrijednosti praga upozoravanja (400 µg/m3) tokom tri uzastopna sata. POSTUPANJE U PERIODU U KOJEM POSTOJI OPASNOST OD PREKORAČENJA PRAGA UPOZORENJA ZA SUMPOR(IV)OKSID SO2 ILI JE PRAG UPOZORENJA PREKORAČEN: Prvi korak – stanje pripravnosti – obavještavanje mreže institucija za sprovođenje akcionog plana Drugi korak – Upozorenje (prekoračen prag) obavještavanje javnosti Treći korak – trajanje prekoračenja 3 h – prvi set mjera Četvrti korak – trajanje prekoračenja preko 12 h – drugi set mjera Peti korak – trajanje prekoračenja preko 24h – treći set mjera Šesti korak–Prestanak sprovođenja mjera, povratak na normalno stanje – 24h su srednje satne koncentracije ispod granične vrijednosti (350 µg/m3). Ovako visoke koncentracije sumpor dioksida svakako štetno utiču na zdravlje ljudi, pa treba izbjegavati kretanje na otvorenom kad je kvalitet vazduha izuzetno loš. Već nekoliko dana koncentracije sumpor dioksida su izuzetno visoke u vazduhu iznad grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_99302f0afbc4c5a7fbbabdaddb145412937cafc6f8090455ec9230df841f245e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251213181224_99302f0afbc4c5a7fbbabdaddb145412937cafc6f8090455ec9230df841f245e" data-rendition-name="original" width="768" height="745" loading="lazy" alt="mejrna stanica PV"> </figure>  Od juče od 10 časova nema ni podataka sa mjerne stanice u Gagovića imanju ni za praškaste PM čestice. Koliko su izuzetno visoke koncentracije sumpor dioksida u Pljevljima najbolje pokazuje uporedni primjer sa mjerne stanice u Nikšiću:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_4c588e57113349113ae7c4dff21d04279473da1620c17288de54b82ec46dfce9.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251213181224_4c588e57113349113ae7c4dff21d04279473da1620c17288de54b82ec46dfce9" data-rendition-name="original" width="768" height="792" loading="lazy" alt="Pljevlja vazduh"> </figure>  Udisanjem malih koncentracija SO2 (0,02 mg/l) nadražuju se respiratorni putevi, najčešće gornji, dok kod asmatičara može da se smanji funkcija pluća. Udisanjem većih koncentracija (od 0,1 mg/l) &nbsp;javljaju se ozbiljnija zapaljenja sluzokože disajnih organa i odvajanje površinskog sloja epitela. U reakciji sa drugim jedinjenjima &nbsp;u vazduhu stvaraju se sitne sulfatne čestice koje dospijevaju u pluća i tamo se nagomilavaju oštećujući membrane alveola čime se smanjuje kapacitet pluća, prodiru u krvotok i u limfni sistem, a u nekim slučajevima mogu dovesti i do smrti. Naučno je dokazano da se organizam nakon dužeg vremena izlaganja povišenim koncentracijama SO2 navikne na njega, pa čovek ne oseća nikakve smetnje, ali trajne posledice ostaju. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitet zraka u zatvorenim prostorijama, ugalj se zbog visoke toksičnosti ne bi ni smio koristiti za zagrijavanje domaćinstava. Očito je od vitalnog značaja iskoristiti sve raspoložive opcije za prestanak korištenja uglja za grijanje domaćinstava. No, imajući u vidu da je u pitanju prvenstveno socijalno-ekonomski problem koji ugrožava upravo najsiromašnije, one kojima usljed loženja uglja zdravlje biva trajno narušeno, intervencija u smjeru stroge primjene zabrane uglja morala bi početi zbrinjavanjem siromašnih porodica i obezbjeđivanje dostupnih alternativnih načina grijanja.

Pljevlja: Za sumpor dioksid danas prekoračena zakonom propisana granična vrijednost

Kvalitet vazduha koji je izmjeren jutros između pet i šest sati u većini opština u Crnoj Gori ocijenjen je kao veoma dobar, dok je u Bijelom Polju loš, objavljeno je na sajtu Vazduh.me
Veoma dobar kvalitet vazduha zabilježen je u Podgorici, Baru, Nikšiću, Pljevljima, a u Bijelom Polju je loš, podaci su sajta Vazduh.me.&nbsp;
Na sajtu<a href="https://vazduh.me/"> Vazduh.me</a> može se vidjeti detaljan prikaz trenutnog stanja i pratiti eventualne promjene koje mogu uticati na vaše zdravlje.

Loš kvalitet vazduha u Bijelom Polju

Kvalitet vazduha u većini opština u Crnoj Gori koji je izmjeren jutros između 5 i 6 sati ocijenjen je kao dobar, objavljeno je na sajtu Vazduh.me.

Kvalitet vazduha dobar

Kvalitet vazduha u Evropi se značajno poboljšao tokom posljednjih nekoliko decenija, ali još postoje mjesta širom EU gdje koncentracija zagađivača premašuje trenutne standarde EU i još strože vrijednosti koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, saopštila je danas Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).
Nivoi nekih od najvećih zagađivača su, prema podacima za 2023. i 2024. godinu, bili ispod godišnjih granica koje trenutno propisuje Evropska unija.
EEA je istakla da će biti potrebne dodatne mjere, posebno u gradovima, da bi se u potpunosti dostigli standardi kvaliteta vazduha koji moraju da budu ispunjeni do 2030.
Standardi za nivoe finih čestica PM2,5 ispunjeni su na 99 odsto mjernih stanica, a za nivoe azot-dioksida na 98 odsto, navodi se u ovogodišnjem izvještaju EEA o kvalitetu vazduha.
Međutim, nivoi koje preporučuje SZO nijesu u velikoj mjeri ispunjeni i zagađenje vazduha ostaje najveći ekološki rizik po zdravlje u Evropi, izazivajući bolesti, snižavajući kvalitet života i dovodeći do smrti koje se mogu spriječiti.

1250x600

Kvalitet vazduha u Evropi značajno poboljšan, ali potrebne dodatne mjere da se popravi standard

Samo sedam zemalja ispunilo je standarde kvaliteta vazduha Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) prošle godine, pokazali su podaci objavljeni u utorak, a istraživači su upozorili da će rat protiv smoga postati samo teži nakon što Sjedinjene Države obustave svoje globalne napore za praćenje.
Čad i Bangladeš su bili najzagađenije zemlje na svijetu 2024. godine, sa prosječnim nivoom smoga više od 15 puta višim od smjernica Svjetske zdravstvene organizacije, prema podacima koje je prikupila švajcarska kompanija za praćenje kvaliteta vazduha IKAir.
Samo Australija, Novi Zeland, Bahami, Barbados, Grenada, Estonija i Island ispunjavaju standarde kvaliteta vazduha, saopštio je IKAir.
Veliki jaz u podacima, posebno za Aziju i Afriku, zamagljuje globalnu sliku, a mnoge zemlje u razvoju oslanjale su se na senzore kvaliteta vazduha instalirane na zgradama ambasada i konzulata SAD za praćenje nivoa smoga.
Međutim, Stejt department je nedavno okončao taj program, navodeći uštede u budžetu, a prošle nedjelje su uklonjeni podaci za više od 17 godina sa zvaničnog sajta vlade SAD za praćenje kvaliteta vazduha, airnov.gov, uključujući očitavanja prikupljena u Čadu.
- Većina zemalja ima nekoliko drugih izvora podataka, ali to će značajno uticati na Afriku, jer su oni često bili jedini izvori javno dostupnih podataka za praćenje kvaliteta vazduha u realnom vremenu - rekla je Kristi Čester Šroder, IKAir-ova rukovodiljka nauke o kvalitetu vazduha.
Nejasni podaci doveli su do toga da je Čad uklonjen sa IKAir-ove liste za 2023. godinu, ali je zemlja rangirana kao najzagađenija zemlja u 2022. godini, pogođena saharskom prašinom, kao i nekontrolisanim spaljivanjem usjeva.
Prosječna koncentracija malih, opasnih čestica u vazduhu poznatih kao PM2,5 dostigla je 91,8 mikrograma po kubnom metru prošle godine u zemlji, nešto više nego 2022. godine.
SZO preporučuje nivoe ne više od 5 mg, standard koji je prošle godine ispunilo samo 17 odsto gradova.
Indija, peta na rang listi smoga iza Čada, Bangladeša, Pakistana i Demokratske Republike Kongo, zabilježila je pad prosječne vrijednosti PM2,5 za sedam odsto godišnje na 50,6 mg.
Ali Indija je dom za 12 od 20 najzagađenijih gradova na svijetu, a Birnihat na visoko industrijalizovanom sjeveroistoku zemlje, koji je na prvom mjestu sa prosječnim nivoom PM2,5 od 128 mg.
Klimatske promjene igraju sve veću ulogu u povećanju zagađenja, upozorava Čester Šreder, pri čemu više temperature izazivaju intenzivnije i dugotrajnije šumske požare koji su zahvatili djelove jugoistočne Azije i Južne Amerike.
Direktorka programa čistog vazduha na Institutu za energetsku politiku Univerziteta u Čikagu Krista Hasenkof rekla je da će najmanje 34 zemlje izgubiti pristup pouzdanim podacima o zagađenju nakon zatvaranja američkog programa.
Program Stejt departmenta doveo je do poboljšanja kvaliteta vazduha u gradovima u kojima su postavljeni monitori, produžavajući životni vijek, pa čak i smanjujući platu za rizik za američke diplomate, što znači da se isplatio sam za sebe, rekao je Hasenkof.
- (To) predstavlja veliki udarac naporima za kvalitet vazduha širom svijeta - dodala je ona.

Samo sedam zemalja lani ispunilo standarde kvaliteta vazduha SZO

Savjet Evropske unije u ponedjeljak je usvojio direktivu kojom se uvode novi standardi kvaliteta vazduha i stroža ograničenja za najveće zagađivače, čime se približava smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Nova pravila treba da doprinesu ostvarenju cilja Evropske unije o nultom zagađenju do 2050. godine i da pomognu da se spriječe prevremene smrti uslijed zagađenja vazduha.
Procjenjuje se da u Evropi od posljedica zagađenja vazduha svake godine umre oko 300.000 ljudi.
Izmjenjena direktiva predviđa i da građani mogu da traže nadoknadu u slučajevima da nepoštovanje pravila EU o kvalitetu vazduha izazove štetu po njihovo zdravlje.
- Nova direktiva obezbjeđuje pravičan i jednak pristup pravdi za one koji su pogođeni ili će vjerovatno biti pogođeni primenom direktive. Države članice treba da osiguraju da građani imaju pravo da traže i dobiju odštetu kada im je zdravlje narušeno zbog kršenja pravila o kvalitetu vazduha utvrđenih u direktivi - navodi se u saopštenju Savjeta Evropske unije.
Novi standardi, koji treba da budu postignuti do 2030, obuhvataju zagađivače kao što su čestice PM10 i PM2,5, azot-dioksid i sumpor-dioksid, koji izazivaju respiratorne probleme.
Standardi će biti usklađeniji sa smjernicama SZO pa će tako, na primjer, za fine čestice PM2,5, koje su odgovorne za najveći broj preranih smrti u Evropi, godišnja granična vrijednost biti smanjena sa 25 µg/m³ na 10 µg/m³, dok SZO preporučuje 5 µg/m³.
Direktiva predviđa poboljšanja praćenja i modeliranja kvaliteta vazduha i redovnu reviziju standarda kvaliteta vazduha u skladu s najnovijim naučnim dokazima.
Savjet Evropske unije je saopštio da države članice mogu da traže da se rok do 2030. odloži ako se ispune specifični uslovi.
Članice imaju rok od dvije godine da direktivu prenesu u nacionalno zakonodavstvo.

Savjet EU odobrio strože standarde kvaliteta vazduha

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: kvalitet-vazduha