Od 2017. godine, kada je donijet Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, legalizovano je oko 4.000 objekata. To je užasno loš rezultat, ocijenila je v.d. generalne direktorice Direktorata za stanovanje Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Radmila Lainović, na Prednovogodišnjem razgovoru na temu „Koliko vrijedi objekat bez dozvole?“ koji je organizovao Institut ovlašćenih procjenjivača Crne Gore (IOPCG) u Podgorici.
Lainović se osvrnula na uticaj Zakona o legalizaciji na sektor komercijalnih i stambenih procjena.&nbsp;
- Suština čitavog procesa jeste sigurnost evidencije nepokretnosti. Značajan broj bespravnih objekata egzistira na teritoriji Crne Gore, u značajnom segmentu je narušena pravna sigurnost izgradnjom bespravnih objekata i njihovim upisom u katastar. Proces legalizacije započet je 2017. godine sa donošenjem Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Od tada legalizovano je oko 4.000 objekata. To je užasno loš rezultat procesa legalizacije. Možemo da zaključimo da bespravni graditelji nisu motivisani, a dobrim dijelom je i zakon bio prepreka, jer je uslov za legalizaciju bio da postoji planski dokument i da bespravni objekat mora biti izgrađen u skladu sa planskim dokumentom - navela je Lainović.&nbsp;
Istakla je da su objekti značajno drugačije izgrađeni u odnosu na ono što su osnovni urbanistički parametri važećih planskih dokumenata.&nbsp;
- Na loše rezultate je uticalo i to što bespravni graditelji nisu bili motivisani, niti je bila ikakva sankcija za ljude koji ne legalizuju svoje objekte iako su imali mogućnost za to - dodala je Lainović.&nbsp;
Direktor Uprave lokalnih javnih prihoda Aleksandar Rašović ukazao je da lokalne samouprave nisu spremne za Zakon o legalizaciji.&nbsp;
- Uprava lokalnih javnih prihoda je od nadležnog opštinskog organa trebala da dobije listu zahtjeva za legalizaciju koji su odbijeni i listu bespravnih objekata. Veliki broj bespravnih objekata nije evidentiran u katastru nepokretnosti, a podaci o takvim objektima biće dostupni tek nakon što vlasnici upišu takve objekte. Iz lokalnog Sekretarijata za planiranje i održivi razvoj nam stižu podaci da je od 2018. do sada podnijeto oko 15.400 zahtjeva za legalizaciju, a odbijeno je više od 10.500 zahtjeva, donijeto je svega 679 rješenja za legalizaciju, prekinuto je 2.384 postupaka, obustavljeno je njih 367, a u toku je 1.875. Od stupanja na snagu Zakona o legalizaciji u avgustu ove godine u Glavnom gradu je podnijeto svega 559 zahtjeva za legalizaciju - ispričao je Rašović.&nbsp;
Anastasija Boljević, generalna sekretarka Instituta sertifikovanih računovođa Crne Gore istakla je da je jako bitno zbog kojih razloga je pravno lice steklo određenu imovinu.&nbsp;
- Postavlja se pitanje da li vlasnik rentira prostor ili očekuje da ga drži i zbog promjene tržišnih uslova zaradi nešto prilikom prometovanja aktivnosti. Ako on zarađuje od rentiranja tog objekta i ne planira da ga proda, ali je krenuo u proces legalizacije, može da se ne desi ništa. U slučaju da entitet nije sagledao revizor u procjeni i da je bilo obezvrjeđenje, a da nije inkorporirano u finansijski iskaz, revizor opet može da sugeriše da se koriguju finansijski iskazi napomena, a ako klijent to neće, slijedi kvalifikacija - ispričala je Boljević.&nbsp;
Mladen Perić, direktor Sektora rizika Adriatic banke, ukazao je na efekte koje će novi Zakon o legalizaciji imati na banke u Crnoj Gori.&nbsp;
- U ranijem periodu je bilo mnogo više nepokretnosti koje su bile predmet kolaterala u bankama, a sada ima odstupanja. Podijelio bih bespravne objekte u dvije kategorije – one koji nemaju građevisnku dozvolu i one koji nemaju upotrebnu dozvolu. Banke su uzimale zgrade koje nemaju upotrebne dozvole i samim tim su došle do situacije da moraju da obezvrijede taj plasman. Banke još uvijek nisu to uradile. Pristupili smo modelu iznalaženja nekog rješenja da ne bismo imali značajan uticaj na sam kapital banke, što za određene banke može predstavljati veliki udarac - ispričao je Perić.&nbsp;
Nakon panela uručeni su sertifikati novim procjenjivačima Instituta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore (IOPCG), a zatim je upriličen koktel i prateći muzički program. &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lainović: Užasno loš rezultat, legalizovano oko 4.000 objekata od 2017.

Limeni nelegalni objekat na Rumiji hoće iz političkih, a ne pravnih razloga, da legalizuje ovaj režim preko Mandićevog ministra Slavena Radunovića - poručio je istoričar, pravnik i predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
On je to izjavio nakon jučerašnje objave da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo prijedlog Mitropolije crnogorsko-primoske (MCP), da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte.
Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti, pored ostalog, mogu legalizovati ako su predviđeni urbanističkim planom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fradunovicev-resor-prihvatio-prijedlog-spc-pocinje-proces-legalizacije-crkve-na-rumiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Taj objekat, kako je 2005. rekao prof.dr Novak Kilibarda, je glogov kolac u grudima građanske Crne Gore - naveo je Adžić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) dodajući da ga, naravno, ne treba legalizovati.
Ne samo da ga ne treba legalizovati, već bi ga, cijeni on, zakonski trebalo ukloniti.
- I odavno je trebalo. Nikakvoj crkvenoj građevini nije mjesto na vrhu Rumije. Nikakve crkve nikad na Rumiji bilo nije. Nema dokaza za to - jasan je Adžić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1987488507506655619%3Ft%3DaNs7twItBccVak2Prm_lPQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - u julu 2005. godine je, u crkveno-vojnoj operaciji, spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije.
Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila objekat na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem.
Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. No, istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar.
Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.

Adžić: Režim hoće iz političkih razloga da legalizuje limeni nelegalni objekat na Rumiji, zakonski ga treba ukloniti

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo je prijedlog Mitropolije crnogorsko-primoske (MCP), da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte. Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti mogu legalizovati ako se nalaze na orto-foto snimku, ako su unijeti u katastar, riješeni imovinski problemi, te ako su predviđeni urbanističkim planom. Definisanjem namjene površine na vrhu Rumije za vjerski objekat bi trebalo da započinje taj postupak. - Ovim izmjenama i dopunama PUP-a trebalo bi da bude prepoznata Crkva Svete Trojice na vrhu Rumije, koja se nalazi na katastarskoj površini (kp) 1, katastarske opštine (KO) Mikulići i kp 3192 KO Livari, s opredjeljenjem za vjerske objekte - piše u izvještaju s javne rasprave o izmjenama i dopunama PUP-a Bar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845" data-rendition-name="original" width="762" height="107" loading="lazy" alt="legalitacija crkve na rumiji"> </figure>  Na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - u julu 2005. godine je, u crkveno-vojnoj operaciji, spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije. Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila objekat na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem. Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. No, istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar. Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.

Radunovićev resor prihvatio prijedlog SPC: Počinje proces legalizacije crkve na Rumiji

Ministarstvo je sprovelo niz aktivnosti zasnovanih na primjeni Zakona o izgradnji objekata, Zakona o uređenju prostora i Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, koji su stupili na snagu ove godine - poručio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović.
On je, odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini Crne Gore, rekao da su sproveli akciju pojačanog inspekcijskog nadzora na teritoriji opštine Žabljak, u okviru koje je, zakijučno sa današnjim danom, izvršeno 136 inspekcijskih nadzora.
- Te donijeto 136 rješenja o zabrani građenja - dodao je Radunović.
Naglasio je da je podnijeto 136 zahtjeva za pokretanje krivičnog postupka sa spisima predmeta, te da pomenuta akcija i dalje traje.
<h2>Rate na 360 i 240 mjeseci</h2>
Potpredsjednica Skupštine iz redova Demokrata Zdenka Popović pitala je Radunovića koje aktivnosti Ministarstvo preduzima u cilju efikasne primjene Zakona o legalizaciji objekata, koliko je do sada podnijeto zahtjeva za legalizaciju, te da li Ministarstvo planira dodatne mjere i rokove koji bi ubrzali laj proces i olakšali građanima ostvarivanje ovog prava.
Radunović je rekao bi trebalo znati da iznos naknade za urbanu sanaciju donosi lokalna samouprava.
- Mi smo zakonom samo omogućili da mogu do 50 odsto popusta da daju u određenim situacijama, ne moraju, ali mogu. Kad pričamo o tome kako će to da plate, moramo da vodimo računa o onima koji su to već platili i koji su se, ko zna kako, snalazili za novac. Mi smo ovim Zakonom, umjesto da im eliminišemo mogućnost plaćanja ili dajemo nešto jeftinije, što bi bila dodatna nepravda prema onima koji su gradili legalno, omogućili smo im da plaćaju u roku od 360 mjeseci. Pričamo o vrlo niskim iznosima na mjesečnom nivou - od 20 do 40 eura za nešto što mora da se plati državi - rekao je Radunović.
Zaista, kaže, smatraju da ova mogućnost da se plaća na 30 godina, a da oni koji su bili drski i gradili na državnoj zemlji, imaju mogućnost 240 mjeseci.
- Da zemlju koja će biti otkupljena od države plaćaju u 240 rata. Preko toga odgovorna vlast nije mogla da učini više, a da ne stvori zaista jednu čitavu kastu ljudi nezadovoljnih jer su čitavog života radili kako treba i čekali planove, a komšija pored je uzeo krampu da gradi nikoga ništa ne pitajući. Svjesni smo činjenice koliko ljudi ima nelegalnih, mislim da će ih biti preko 120.000 - naveo je Radunović.
Uprošteni su, kaže, do krajnjih granica uslovi kako bi se što više objekata legalizovalo.
- Mi smo donijeli set zakona ove godine. To je čitava reforma u našem resoru, i sad testiramo kako stvari funkcionišu, da vidimo ima li problematičnih procesa kako bi izmjenama i dopunama iduće godine to ispravili i upodobili onome što građanima najviše odgovara - rekao je on.
Radunović je rekao da je neophodno riješiti određena pitanja koja su važna za potpunu i efikasnu primjenu ovog zakonskog rješenja.&nbsp;
- Ministarstvo je u prethodnom periodu donijelo tri pravilnika i to o obrascu zahtjeva za legalizaciju, sadržaju zapsinika o izvršenom pregledu bespravnog objekta i onaj o načinu ispitivanja, izrade i sadržaju analize statičke i seizmičke stabilnosti bespravnog objekta površine do 500 kvadrata - naveo je on.
Ministarstvo, prema njegovim riječima, na polugodišnjem nivou prikupija podatke o legalizaciji bespravnih objekata od nadležnih organa lokalne uprave.
- Posljednji dostavljeni podaci datiraju od juna tekuće godine, a prema kojima je do tog perioda podnijeto 62.495 zahtjeva, a na osnovu kojih je donijeto 3.589 rješenja o legalizaciji - kazao je Radunović.
<h2>Planiran najveći budžet u istoriji JPMD</h2>
Na pitanje poslanika Velimira Đokovića kako ocjenjuje uspjeh reforme koju je Ministarstvo sprovelo u saradnji sa JP Morsko dobro, sa ciljem bolje valorizacije plaža i lokacija za privremene objekte u zoni Morskog dobra, Radunović je rekao da rezultati ukazuju na zaključak da je poslovanje bilo uspješno.
- Tako su u 2019. godini prihodi iznosili 4,5 miliona eura, a 2025. su dostigli rekordnih cca 35 miliona eura. Za narednu, 2026. godinu planiran je budžet od 40 miliona eura, najveći u istoriji JPMD, što čini rast od preko 800 odsto za samo četiri godine - kazao je Radunović.
<h2>Put Rožaje - Petnjica - Berane biće saniran kroz redovno i investiciono održavanje</h2>
Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković iz redova Bošnjačke stranke pitao je ministarku saobraćaja Maju Vukićević, s obzirom na to da je bio raspisan tender za rekonstrukciju magistralnog puta Rozaje - Berane, te da je tenderski postupak završen još ranije, zašto se i dalje ne donosi odluka o odabiru najboljeg ponuđača i kada se može očekivati okončanje ukupnog postupka, te da li se planira i sanacija alternativnog putnog pravca koji ide od Rožaja preko Petnjice do Berana.
Ministarka Vukićević je istakla da ovaj projekat obuhvata obnovu kolovoza, izgradnju jednog novog mosta, sanaciju 11 postojećih mostova, kao i rekonstrukciju i izgradnju 76 potpornih zidova.
- Postupak izbora izvođača radova se sprovodi po pravilima i procedurama Evropske investicione banke i u toku je evaluacija pristiglih ponuda, S obzirom na složenost procedure koja se sprovodi u skladu sa pravilima EBRD-a, predviđen je rok za evaluaciju u trajanju od četiri mjeseca, koji ističe u januaru sljedeće godine. Po završetku evaluacije slijedi donošenje odiuke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, nakon čega se sprovodi procedura obavještavanja i eventualnih žalbi - kazala je Vukićević.
Predmetna rekonstrukcija, prema njenim riječima, ne obuhvata sanaciju tunela Lokve, ali je planirano da se u narednom periodu pristupi izradi tehničke dokumentacije radi pronalaženja optimalnog rješenja za njegovu sanaciju.
- Putni pravac Rožaje - Petnjica - Berane, će biti saniran u proceduri kroz redovno i investiciono održavanje - navela je Vukićević.

Anja Ivanović

Radunović: Na Žabljaku donijeto 136 rješenja o zabrani građenja, do sada imamo 3.589 o legalizaciji

Prema podacima od decembra prošle godine, od 61.647 podnijetih zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata na nivou države, obrađena je većina (obrađeni predmeti obuhvataju i dopunu dokumentacije koju su investitori podnosili nakon podnošenja zahtjeva za legalizaciju), navodi se u izvještaju Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za prošlu godinu.
U tom periodu važili su drugi propisi, dok je novi Zakon o legalizaciji objekata nedavno donijet u crnogorskom parlamentu.
- Znači, obrađeno je oko 85 odsto ukupnog broja zahtjeva, i cijenimo da je urađen značajan dio posla. U najvećem broju jedinica lokalne samouprave je visok procenat obrade podnijetih zahtjeva. Od početka postupka legalizacije donijeto je 3.397 rješenja o legalizaciji. Od ukupnog broja obrađenih zahtjeva, donijeto je 8.907 rješenja o prekidu postupka, od čega je u 3.818 rješenja donijeto iz razloga neusklađenosti sa planovima, a 501 rješenja o prekidu radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, dok za određeni broj slučajeva jedinice lokalne samouprave nijesu dostavile detaljne podatke - navodi se u ovom izvještaju.
Prema ranijim zakonskim rešnjima, legalizovati se može bespravni objekat koji se nalazi na orto-foto snimku i koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima ili smjernicama. Stupanjem na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata 2017. godine, započet je proces legalizacije bespravnih objekata. Izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, koji je ranije shodno zakonu bio devet mjeseci od dana stupanja na snagu, i istekao 16. jula 2018. godine produžen je, odnosno data je mogućnost podnošenja zahtjeva za legalizaciju, bez prekluzije, što znači bez određivanja roka do kada se zahtjevi mogu podnositi. U međuvremenu, donesen je novi Zakon o legalizaciji objekata kojim je predviđena legalizacija bespravnih objekata kojih je prema procjenama oko 120.000.
- Prema prikupljenim podacima, obračunat je i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte. S tim u vezi, u budžete jedinica lokalne samouprave je uplaćeno 10,528,438.23 eura na ime ove naknade, dok je obračunati iznos 11,372,197.24. Naime, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, može da se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama. Imajući u vidu broj podnijetih zahtjeva (oko 61.647), činjenica je da je obrada i rješavanje istih predstavljala izazov za administracije na lokalnom nivou. Takođe, postupak legalizacije je nova procedura, te nije postojala praksa u postupanju. Izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, s obzirom na probleme nastale u rješavanju prevelikog broja zahtjeva za legalizaciju, uređeno je da identifikaciju objekta na orto-foto snimku i provjeru da li je objekat izgrađen u skladu sa parametrima i smjernicama planskog dokumenta vrše licencirana privredna društva koja će izdavati izvještaj o identifikaciji objekta, u cilju povećanja efikasnosti rješavanja postupaka. Cilj ove izmjene je ubrzanje postupaka - navedeno je u izvještaju Ministarstva za prošlu godinu.

Za legalizaciju objekata preko 61.000 zahtjeva

Predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić kazao je da bi bila neustavna odredba zakona po kojoj bi taj grad bio izuzet kada je pitanju naplata prihoda od legalizacije.
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštio je na jučerašnjoj sjednici Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje da bi iz kategorije opština koje ubirao prihod od legalizacije isključio Žabljak, s obzirom na veliki broj nelegalnih vila i drugih sličnih objekata.&nbsp;
Radunović je dodao da Odbor može da podnese takav amandman i da je na njima odluka o uključivanju Žabljaka.
Tu ideju putem društvenih mreža, iznio je stav na komentar ministra Slavena Radunovića da Opština na čijem je čelu bude izuzetak kada je u pitanju naplata prihoda od legalizacije.
Žugić je, komentarišući ministrov stav, kazao da ne postoji nijedan valjan razlog koji bi išao u prilog takvoj tvrdnji.
- Neustavna bi bila takva odredba zakona, koja bi na jedan grub način diskriminisala jednu opštinu. Radi se o ustupljenom prihodu opštinama. Kao lokalna samouprava koja se suočava sa talasom nelegalne gradnje, oštro se protivimo ovakvim najavama i predlozima, sa koje god adrese da oni dolaze - naveo je Žugić na Fejsbuku.
On ističe da se Žabljak stihijski godinama uništava kada je intenzitet nelegalne gradnje u pitanju.
- Ovakvim stavom se stvara utisak da je opština sudjelovala u ovim aktivnostima i stiče se dojam da se Opština Žabljak na ovaj način sankcioniše - dodao je Žugić.
On je rekao da će kao predsjednik opštine institucionalno reagovati i tražiti da i ta opština ostvaruje pomenuti prihod, u punom iznosu.
- Obavezu više imam i zbog činjenice da smo dugo vremena zagovarali moratorijum na gradnju i da od početka mandata ukazujemo na problem nelegalne gradnje - poručio je Žugić.

Žugić protiv ideje Radunovića: Neustavno bi bilo uskraćivati Žabljaku prihod od legalizacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Podgorica: Uhapšene tri osobe osumnjičene za krađu električnih aparata, djelova računara i alkohola

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: legalizacija