Političke partije često koriste LGBTI prava kao sredstvo za političko profilisanje, ali bez istinske političke volje, konkretne zastupljenosti i vidljivosti LGBTI osoba u političkom životu, suštinski napredak i njihovo uključivanje ostaju nedostižni.
To je saopšteno na konferenciji „Politička (ne)vidljivost LGBTI zajednice u Crnoj Gori”, koju je organizovala Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, u saradnji sa Centrom za monitoring i istraživanje CeMI i uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Programska direktorica Centra za monitoring i istraživanje CEMI-ja Teodora Gilić predstavila je rezultate kvantitativnog istraživanja o stavovima političkih kandidata prema LGBTI pravima.
Gilić je istakla da su podaci dobijeni iz uzorka od 100 kandidata za poslaničke funkcije na parlamentarnim izborima 2023. godine, ali da istraživanje ima metodološka ograničenja - prije svega zbog odbijanja učešća od strane konzervativnijih partija koje u javnosti izražavaju negativne stavove prema LGBTI zajednici.
- Zbog toga ovi rezultati treba da se tumače kao indikativni, a ne reprezentativni. Oni nam pružaju orijentaciju u kom pravcu ide odnos političkih aktera prema LGBTI pravima, ali ne odražavaju cijeli politički spektar - pojasnila je Gilić...

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Politička podrška LGBTI pravima i dalje više deklarativna nego stvarna

Put od dezinformacija o ženama, LGBTIQ osobama, preko komentara koji sadrže jezik mržnje, do nasilja je veoma kraći nego što se misli, a država sa krhkim institucijama je plodno tlo za ovakvo nasilje. Ovo je poruka iz CDT-ovog podkasta „Akcija“ koji se bavio rodno zasnovanim dezinformacijama, a u kojem su gostovali izvršna direktorica „SOS Podgorica“ Biljana Zeković i izvršni direktor asocijacije Spektra Jovan Džoli Ulićević.&nbsp;
Komentarišući istraživanje Raskrinkavanja koje je pokazalo da su žene i LGBTIQ osobe sve češće mete dezinformacija, a kako se navodi u saopštenju, Zeković je kazala da postoji bezbroj oblika koje možemo da svrstamo pod dezinformacije.
- Treba istražiti i izvještavanje kada su žene i djeca žrtve nasilja u porodici. Kada su žene u pitanju možemo slobodno da govorimo o mržnji prema ženama, seksizmu koji izbija iz bezbroj izjava, posebno čelnih ljudi u Crnoj Gori, gdje prepoznajete da šalju jasnu poruku javnosti gdje je, po njima, jednoj ženi mjesto u crnogorskom društvu - kaže Zeković.
Ona je navela da se mnogi zakoni donose u skladu sa patrijarhalnim shvatanjem.
- Da se žena vrati i zadrži u okviru porodice i bude zavisna od muškarca - poručuje ona.
Ulićević navodi da je cilj rodno zasnovanih dezinformacija razaranje društva.
- Instrumentalizuje se ta tema za razaranje društva, institucija i demokratije. Ovo je stiglo u Crnu Goru nakon što je uzelo maha u cijelom svijetu, izvozi se i iz onih zemalja koje se smatraju demokratskim, dio je koordinisanog pokreta koji ima svoje ekspoziture, trenere, obuke. Jedno paralelno civilno društvo koje ima za cilj promovisanje antidemokratskih narativa. Svuđe je za to pogodno tlo, posebno đe su institucije krhke - kazao je on dodajući da je tlo za dezinformacije ovog tipa pogodno i „đe se bavite isključivo govorom mržnje, a onda oni nauče kako da ga zaobiđu i šire dezinformacije
Ulićević ističe da se traže najaktuelnije i najprijemčivije teme da se napravi zbunjenost u društvu, da se kaleme dodatne dezinformacije i podstiče nasilje.
Mediji su, dodaje, u neku ruku lijeni kada je u pitanju izvještavanje o ženama i LGBT osobama.
- Postoji set standardnih tema o kojima se izvještava. Najviše se izvještava kroz prizmu diskriminacije i nasilja i tu najviše mediji vole priče koje kupe pažnju i lako se prodaju. Te lične priče ne završavaju do kraja posao koji može da se bori protiv dezinformacija - kaže Ulićević.
Kada je u pitanju Zakon o samoodređenju, kako kaže, mediji od svih tema koje se tiču prava te populacije, upravo ovoj dali najmanje prostora.
- Imali smo medije koji su otvoreno radili protiv zakona, širili dezinformacije, davali prostor ljudima koji su širili propagandu protiv ovog ljudskog prava“, dodaje Ulićević.&nbsp;
- Zvali su me na debate sa desničarima i crkvom, ja sam to uredno odbijao jer moramo svi da imamo svijest i odgovornost kome se daje prostor da priča o određenim stvarima. Debata o tom zakonu je mogla da se napravi sa bilo kim od nas, da dođe neko ko je radio na zakonu, zaštitnik ljudskih prava, da vidimo šta se uradilo, a ne da li smo za ljudska prava ili nismo - poručuje Ulićević.
Zeković ističe i da novinari moraju da znaju koga pozivaju da im bude gost.
- Ako pozovete nekoga ko sipa mržnju tokom gostovanja, vi ste unaprijed bili svjesni da će to da se desi, zašto ste dali prostor nekome ko iznosi dezinformacije? Srijećemo se i sa manipulacijama kada su u pitanju podaci o nasilju nad ženama, pa ćete naći naslove „žene u Crnoj Gori biju svoje muževe“, „30 žena prebilo muževe“ ili će se manipulisati podacima policije da je 40 odsto muškaraca doživjelo nasilje u porodici. Taj podatak je tačan, ali je lažna informacija ako se dodatno ne objasni koji su rodbinski odnosi u pitanju, nasilje u porodici ne podrazumijeva samo nasilje nad ženama ili nad partnerima - ističe ona.
Govoreći o dezinformacijama kojima se targetira feminizam, Zeković kaže da Crna Gora ima izuzetno visoko stopu intelektualaca ali da se i dalje mora da objašnjavati šta je feminizam.
- I za šta se zalaže, da on ne znači mrziti muškarce, već izjednačiti prava muškaraca i žena - kaže ona.
Ulićević napominje da desničari pažljivo biraju teme o kojima će dezinformisati i kroz koje će dolaziti do ljudi, te da je on lično vidio dokumente u kojima se oni savjetuju koje teme da biraju.
- Pa se kaže treba koristiti temu sporta jer je to meka tema, tema kulture, migracija to su teme kroz koje ćemo da uđemo... - naveo je Ulićević.
Na kraju, Zeković je zaključila da je put od vrijeđanja na internetu do nasilja veoma kratak.&nbsp;
- Dovoljno je da žena pokuša da demantuje neki od komentara i to će da preraste u još veći nivo nasilja. Moramo da shvatimo da je to opasnije nego otvorena i direktna prijetnja, za to znamo da postoji neki sistem zaštite, pa ćete prijaviti, naći načina da se zaštiti, sve između prijetnji je ono što urniše jednu ličnost i porodicu - zaključila je Zeković.

1250x600

Zeković: Mnogi zakoni se donose u skladu sa patrijahalnim shvatanjem; Ulićević: Moramo da imamo svijest i odgovornost kome se daje prostor da priča o određenim stvarima

Žene na javnim funkcijama, kao i LGBTIQ osobe, sve češće su mete ciljnih kampanja dezinformisanja i diskreditacije koje umanjuju njihov uticaj, prisustvo i slobodu u javnom prostoru.
To pokazuju nalazi istraživanja koje je sproveo Centar za demokratsku tranziciju (CDT), pokazujući da se takvim sadržajima sistematski podriva društvena inkluzija i demokratski dijalog.
Istraživanje “Rod, mediji i društvene mreže: Kako dezinformacije vode u mržnju i mizoginiju” pokazuje da rodno zasnovane dezinformacije ostavljaju duboke posljedice - ne samo po pojedince i pripadnike ranjivih grupa, već i po čitavo društvo.
- Ovi narativi, koji LGBTIQ osobe prikazuju kao prijetnju tradicionalnim vrijednostima, a feminizam kao pokret protiv porodice, imaju za cilj da izazovu strah, mržnju i nasilje. Onlajn uznemiravanje koje iz toga proizilazi negativno utiče na mentalno zdravlje i društvenu participaciju pogođenih grupa - poručila je izvršna direktorica Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.
Međutim, kako je dodala, štetni efekti rodno zasnovanih dezinformacija ne ograničavaju se samo na ove, najviše pogođene grupe, već ciljaju na cijelo društvo.
- Širenjem polarizacije, neprijateljskog okruženja i osjećaja krize, ove dezinformacije podrivaju demokratske vrijednosti i socijalnu koheziju, ugrožavajući inkluzivnost i stabilnost društva u cjelini - dodala je Jovanović.
Ovo istraživanje takođe ukazuje da napadi na prava žena i LGBTIQ osoba često prerastaju u šire napade na slobodu svih građana, stvarajući atmosferu nesigurnosti i nepovjerenja koja otežava građanski dijalog i participaciju.
- Zbog toga je neophodno kontinuirano pratiti i suprotstavljati se ovim narativima kroz edukaciju, medijsku pismenost i adekvatne zakonske mjere koje štite ranjive grupe i jačaju otpornost društva - poručila je Jovanović.
Istraživanje je, kako je naglasila, zasnovano na analizi medijskih sadržaja objavljenih u periodu od januara do decembra 2024. godine, kako bi se osigurala aktuelnost i relevantnost podataka, a obuhvata medije čiji su tekstovi označavani kao netačni ili neutemeljeni u ranijim analizama Raskrinkavanja. Dodatno, kroz korišćenje digitalne arhive medijskih sadržaja, analizirani su i drugi mejnstrim mediji u Crnoj Gori.
- Monitoringom nabrojanih medija u 2024. godini identifikovali smo više od 85 medijskih članaka koji su sadržali rodno zasnovane dezinformacije ili obmanjujuće i manipulativne tvrdnje. Pored toga, istraživanje je obuhvatilo i više od 90 članaka objavljenih na portalu Raskrinkavanje u prethodnih pet godina u kojima su analizirane i dokazane kao netačne ili manipulativne brojne rodno zasnovane dezinformacije - istakla je Jovanović.
Edukacija, borba protiv netačnih informacija i podizanje svijesti javnosti ostaju, podvlači ona, ključni prioriteti za izgradnju otpornijeg i inkluzivnijeg društva, gdje svi građani i građanke mogu ravnopravno da učestvuju i razvijaju svoje potencijale, bez straha od diskriminacije ili nasilja.

Dezinformacije o ženama i LGBTIQ zajednici ostavljaju duboke posljedice po čitavo društvo

Ovo nije samo jedan u nizu programa, već odgovor na krizu i brana rastućoj isključenosti LGBTIQ zajednice. Omogućava nam da ponovo izgradimo ključne strukture podrške, vratimo dostojanstvo onima koji su ućutkani i nastavimo naš rad uprkos rastućem neprijateljstvu i sve manjem prostoru za djelovanje civilnog društva. Osim što se odgovara na brojne hitne potrebe, ovim se doprinosi izgradnji pravednijeg, inkluzivnijeg i otpornijeg društva za sve, istaknuto je danas, tokom ceremonije potpisivanja ugovora sa nevladinim organizacijama čiji su projekti podržani kroz program Zajedno za LGBTQI+ jednakost, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa ERA – Mrežom za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, Queer Montenegro, Queer Centrom iz Skoplja, Tuzlanskim otvorenim centrom, NVO OMSA iz Albanije i Centrom za razvoj socijalnih grupa sa Kosova, a finansira Evropska unija.
Na prvi konkurs u okviru ovog programa pristigle su prijave 45 organizacija civilnog društva iz šest država Zapadnog Balkana – Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije i Crne Gore sa projektima fokusiranim na teme koje promovišu jednakost i inkluziju LGBTIQ osoba u svim sferama javnog i privatnog života.
- Demokratija se zasniva na snažnom i dinamičnom civilnom društvu, koje je nezamjenjiv akter participativne demokratije i društvenog razvoja, doprinoseći procesima donošenja odluka i osiguravajući da su ekonomske, socijalne i političke reforme čvrsto ukorijenjene u društvu - poručila je Mladenka Tešić, programska menadžerka Delegacije EU, prilikom ceremonije potpisivanja ugovora.&nbsp;
Ona je apostrofirala značaj civilnog društva u procesu pristupanja EU, koji donosi refome koje utiču na cijelo društvo i moraju biti sprovedene uz angažman i volju svih građana.&nbsp;
- Evropska komisija je čvrsto posvećena bliskim i produktivnim odnosima sa akterima civilnog društva. U programu rada Komisije za 2025. godinu najavljena je Strategija EU za podršku, zaštitu i osnaživanje civilnog društva. To je jasan pokazatelj namjere EU da se sa OCD angažuje na strateški način - kazala je ona.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, čestitala je organizacijama čiji su projekti dobili podršku, ističući da prilikom kreiranja programa nijesu mogli ni naslutiti koliko će on postati važan za LGBTIQ+ zajednice u regionu.&nbsp;
- Ova podrška EU dolazi u vremenu kada LGBTIQ+ zajednica trpi sve jače pritiske, ograničenja u radu i porast diskriminacije. CGO sa ponosom vodi ovaj program koji, kroz partnerstva s regionalnim akterima, omogućava konkretne promjene, gradi mostove među zajednicama i otvara prostor za dijalog, znanje i solidarnost. Ljudska prava su univerzalna, a borba za njih ne smije stati, a zajedno možemo uvijek više i bolje - zaključila je Uljarević.
- Ova podrška za organizacije iz regiona Zapadnog Balkana za LGBTIQ projekte predstavlja ključni oslonac u trenutku kada se smanjenje fondova ozbiljno odražava na prostor za unaprijeđenje ljudskih prava. Istovremeno, suočeni smo sa rastućim uticajem političkih partija koje se otvoreno protive LGBTIQ pravima i demokratiji, što ovu podršku čini još važnijom u očuvanju dostignutih standarda i borbi za ravnopravnost - poručio je Danijel Kalezić, izvršni direktor Mreže za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj – ERA, koja je partner u ovom programu.
Andrea Todić iz NVO ACDC sa sjevera Kosova kazao je da je ovo prvi konkretan korak koji se preduzima na sjeveru Kosova kada su u pitanju LGBTIQ prava.&nbsp;
- Kvir osobe su često zaboravljene i nevidljive, i vjerujem da je za sada dovoljno da pokažemo da postoje i da su sastavni dio naše zajednice - navodi Todić, naglašavajući važnost ove podrške jer na tom području ne postoji nijedna baza podataka o stavovima prema kvir zajednici, niti organizacije, projekti ili pokreti koji se bave kvir pitanjima.
I Jelena Vasiljević, iz NVO Rainbow Ignite iz Srbije, cijeni da se radi o dragocjenoj podršci koja dolazi u pravom trenutku, posebno imajući u vidu smanjena sredstva za teme koje se tiču LGBTIQ zajednice.&nbsp;
- Ovo će nam omogućiti da ohrabrimo kvir zajednicu da bude politički aktivnija, s jedne strane, a s druge da kroz kulturni i umjetnički sadržaj oznažimo svijest javnosti i zato nam je ovaj projekat zaista bitan - kaže ona.&nbsp;
Matej Vrebac iz Sarajevskog otvorenog centra (SOC) dijeli stav da se radi o ključnoj podršci u turbulentnim vremenima za LGBT zajednicu.
- Vjerujem da je ovaj program važan i za cijeli region Zapadnog Balkana jer, osim što pruža finansijsku podršku, omogućava povezivanje i da ljudi osjete da nisu sami. Poruka koja se šalje, uz način na koji je selekcija sprovedena, daje mi uvjerenje da će rezultati ovog projekta imati suštinski značaj, koji nadilazi lokalne i nacionalne okvire - ocjenjuje on čitav program Zajedno za LGBTQI+ jednakost.
Adelajda Alikaj, iz NVO Streha iz Albanije, objašnjava da se njihov podržani projekat fokusira na dvije ključne oblasti za LGBT zajednicu – zapošljavanje i stanovanje.&nbsp;
- Ova dva pitanja su presudna za socijalnu inkluziju i osnaživanje LGBT osoba u Albaniji. Mi ćemo sprovesti istraživanje zakonodavstva, identifikovati postojeće praznine i praktične izazove u ovim oblastima. Takođe, želimo da ispitamo kako se ova pitanja tretiraju u procesu EU integracija. Cilj nam je da otvorimo dijalog sa institucijama u Albaniji, kako bismo mogli predložiti konkretne preporuke za unaprijeđenje javnih politika radi pozitivnog efekta na svakodnevni život LGBT osoba - navodi Alikaj.
Ljubomir Faizov, iz Helsinškog komiteta za ljudska prava u Sjevernoj Makedoniji, ukazuje da im je ova podrška ključna jer omogućava obnavljanje linije pomoći za LGBTIQ+ osobe u trenutku ozbiljnog institucionalnog kolapsa i rastuće ranjivosti te zajednice.&nbsp;
- Zatvaranjem jedinog skloništa za LGBTIQ+ osobe koje su preživjele nasilje i prekidom značajnih izvora finansiranja, poput USAID-a, zajednica je ostala bez pristupa potrebnoj podršci. Naš projekat donosi konkretna, u zajednici ukorijenjena, rješenja za sistemsku isključenost i diskriminaciju sa kojom se LGBTIQ+ osobe suočavaju. On ponovo uspostavlja sigurne prostore – i fizičke i emotivne – gdje pojedinci mogu da dobiju psihosocijalnu pomoć, pravnu podršku i krizno savjetovanje. Osnažuje zajednicu kroz inicijative koje vode vršnjački edukatori, terapijske grupe i kampanje vidljivosti koje ruše stigmu i podstiču povezanost. Pored toga, projekat uključuje rad sa institucijama u cilju dugoročnih promjena, kroz preporuke zasnovane na dokazima koje treba da učine zdravstvene i socijalne usluge inkluzivnijim i odgovornijim - zaključuje Faizov.
U okviru prvog konkursa, podržano je 12 projekata u ukupnom iznosu od 301.255,68 eura, a CGO će uskoro objaviti na svom sajtu detaljan pregled podržanih projekata radi pune transparentnosti procesa.

Dvanaest projekata za LGBTIQ+ jednakost u regionu

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sniježna idila na Žabljaku

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević kazao je da je kanal Mareze, na mjestu gdje je postavljen pontonski most, od danas ponovo prohodan.
Spalević je poručio da je današnjim obilaskom kanala Mareza nakon uklanjanja prepreka na mjestu gdje je sada privremeno postavljen pontonski most, kanal ponovo prohodan.
- Glavni grad će dovesti kanal u potpunosti u njegovu osnovnu i namjensku funkciju- , napisao je na svom Instagram profilu Spalević.
Podsjetio je da je kanal na tom mjestu juče bio potpuno neprohodan, te da danas voda slobodno protiče.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTXg-W2DfW6%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ponovo funkcionalan kanal Mareze

Posljednji kurdski borci povukli su se iz sirijskog grada Alepa, nakon što je rano jutros objavljen sporazum o prekidu vatre.
&nbsp;Čelnik Kurdom predvođenih Sirijskih demokratskih snaga (SDF), Mazloum Abdi, izjavio je da je uz međunarodno posredovanje postignut dogovor kojim je osigurana sigurna evakuacija „mučenika, ranjenika, zarobljenih civila i boraca” iz grada.
Prema izvještajim lokalnih medija, autobusi koji su prevozili posljednje pripadnike kurdskih SDF-a viđeni su kako napuštaju većinski kurdsku četvrt Sheikh Maqsoud.
Najnoviji sukobi u Alepu započeli su ranije ove sedmice, nakon što su pregovori o integraciji Kurda u novu sirijsku vladu zapeli u "slijepoj ulicu", piše N1.
&nbsp;U najnovijem talasu nasilja poginulo je najmanje 12 osoba, a desetine hiljada civila bili su prisiljeni napustiti svoje domove i pobjeći iz četvrti Sheikh Maqsoud i Ashrafieh.Sirijska vojska granatirala je to područje u srijedu poslijepodne, nakon što je četvrti proglasila „zatvorenim vojnim zonama”, kao odgovor na, kako tvrdi, napade naoružanih grupa u tom području.
&nbsp;Prekid vatre proglašen je ranije ove sedmuce ali su kurdske snage odbile napustiti posljednje uporište u Sheikh Maqsoudu prema tadašnjem dogovoru.

Tag: lgbtiq