Kompanija Lidl namjerava sa otvori svoj objekat u Beranama. Ovo je za Portal ETV kazao predsjednik beranske Opštine Đole Lutovac. 
 
- Lidl ostaje pri namjeri da otvori objekat u Beranama. Opština je svoj dio posla završila: obezbijedili smo zemljište, riješili imovinske odnose i formalno predajemo lokaciju investitoru - naveo je on. 
 
Kako je dodao, dalje slijede procedure na strani Lidla — priprema tehničke dokumentacije, izbor izvođača i definisanje rokova. 
 
- Opština je partner u procesu i spremna je da ubrza sve što je u njenoj nadležnosti - saopštio je Lutovac za Portal ETV. 
 
Njemački trgovinski lanac devet hektara zemljišta u blizini centra Berana kupio je za dva miliona eura. 
 
Cijelokupan iznos uplaćen je Opštini. Da se parcela proda, toj kompaniji odlučila je Skupština Opštine 2023. godine i tadašnja odbornička većina.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lidl otvara objekat u Beranama: Slijedi izbor izvođača radova

Nakon današnje sjednice Vlade najavljen je produžetak akcije "Limitirane cijene".&nbsp;
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručio je da su u saradnji sa Privrednom komorom i zajedno sa proizvođačima u prethodnim danima imali niz sastanaka na osnovu čega su donijeli odluku za ograničavanje marži za određeni broj proizvoda.&nbsp;
Cilj je da dođemo do rješenja koje će biti proizvod dogovora, kazao je ministar ekonomskog razvoja.&nbsp;
- Dijalogom smo došli do rješenja. Akcija će biti skoro ista kao što je bila prethodna, skoro isti proizvodi, sa rokom do 31. marta - naveo je Đeljošaj.
<h2>Na listi do 900 artikala, ograničena i cijena peleta &nbsp;</h2>
Na listi se nalazi 800 do 900 artikala, naveo je Đeljošaj.&nbsp;
- Očekujemo da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto od dana stupanja na snagu. Ovom uredbom smo ograničili i cijenu peleta - naveo je on.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da "smo imali ogromno poskupljenje peleta u posljednja dva mjeseca".&nbsp;
- U komunikaciji sa Upravom za gazdovanje šumama nijesmo našli ekonomski valjan razlog za rast cijena. Ako dođe do nestašice peleta mi ćemo zabraniti izvoz. Cijene moraju biti realne - naveo je ministar.&nbsp;
Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju Jasna Vujović objasnila je da će proizvodi biti posebno istaknuti i naznačeni na policama.
<h2>Voće i povrće nije dio akcije&nbsp;</h2>
Sve ono što mi proizvodimo u Crnoj Gori dio je akcije, pojasnio je Đeljošaj.&nbsp;
- Jedino smo se ovog puta ograničili i dogovorili da neće biti voća i povrća u akciji. Zbog zahtjeva poljoprivrednih proizvođača jer su se žalili da su oni bili na udaru tih cijena - naveo je on.&nbsp;
Akcija kreće osam dana nakon objavljivanja u Službenom listu.&nbsp;
<h2>Đeljošaj: Na raspolaganju smo Lidlu</h2>
Novinari su ministra Đeljošaja pitali šta se dešava sa otvaranjem Lidla u Podgorici.
Kazao je da su posljednje informacije da traže logistički centar gdje će im biti baza u Crnoj Gori.
- Kao Vlada stojimo na raspolaganju za sve što može biti biznis barijera za njih. Kada odluče gdje žele i kako - mi smo tu da izađemo u susret - dodao je Đeljošaj.&nbsp;

Portal ETV

Đeljošaj najavio akciju: Biće snižene cijene 800 do 900 artikala, bez voća i povrća, ograničena cijena peleta

Predstavnici Opštine Berane zvanično će danas predati na upotrebu zemljište njemačkoj kompaniji "Lidl“ - kazala je za Radio Crne Gore šefica Kabineta predsjednika Opštine Maja Đurišić.&nbsp;
Nakon brojnih odlaganja rokova i protesta preduzetnika, svi privremeni poslovni prostori su porušeni, čime su se stekli uslovi za predaju parcele investitoru koji će na toj lokaciji graditi market „Lidl“.&nbsp;
Lokacija je spremna za predaju na upotrebu nakon što su porušeni privremeni poslovni prostori te izmještena buvljak pijaca.
- Ono što je bilo na Opštini jeste da očisti zemljište, odnosno katastarske nepokretnosti, da očisti od svih tereta koje su na njemu, što je opština u prethodnom periodu i uradila. Tako da konačno imamo, mogu reći, čistu situaciju i 3. 11. imamo i zvaničnu primopredaju samog zemljišta - rekla je Đurišić.&nbsp;
A kada počinje gradnja marketa "Lidl" u lokalnoj samoupravi nemaju informaciju.
- Što se tiče izgradnje objekta to je nešto što ja ne mogu reći, niti mi imamo tu informaciju, to je na investitoru, naše je bilo da predamo zemljište - kazala je Đurišić.
Na tom zemljištu, privremenim objektima koji su srušeni, godinama su poslovali brojni preduzetnici. Nisu urodili plodom njihovi višemjesečni protesti da se van snage stavi odluka o prodaji parcele, te da se objekti ne ruše.
Džeko Skenderović kaže da se moglo drugačije.
- Mogli su i nama da prodaju ovo, da kupimo, da i "Lidlu" prodaju na drugo mjesto, da smo i mi i Lidl zadovoljni - kazao je Skenderović.
Njemački trgovinski lanac devet hektara zemljišta u blizini centra Berana kupio je za dva miliona eura.
Cjelokupan iznos, kako saznaje Radio Crne Gore, uplaćen je Opštini. Da se parcela proda, toj kompaniji odlučila je Skupština Opštine 2023. godine i tadašnja odbornička većina.

Opština Berane danas predaje zemljište kompaniji "Lidl"

Građane najviše boli skupoća koja udara po novčaniku. I to ne zbog luksuza, već zbog osnovnih životnih namirnica. Portal ETV je uporedio cijene u crnogorskim marketima sa cijenama u Lidl marketima u Hrvatskoj. Većinu cijena je Portal ETV zabilježio u Lidlu u Dubrovniku, gdje građani oz Crne Gore, posebno oni sa primorja, često idu u trgovinu zbog dosta povoljnijih cijena proizvoda nego u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o akcijskim cijenama, ali i o samoj širokoj ponudi proizvoda. Rezultati koje smo zabilježili su poražavajući po crnogorske građane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_7177e3569589b07609998e5d2f419d5e8226e112a13557a2a235ba711f617b3a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810190812_7177e3569589b07609998e5d2f419d5e8226e112a13557a2a235ba711f617b3a" data-rendition-name="original" width="1206" height="1554" loading="lazy" alt="Jeftino mlijeko "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori (Photo: Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  U Crnoj Gori kilogram smrznutog fileta lososa košta od 35 eura. U Hrvatskoj je cijena – 19,99 eura. Pileće grudi u Crnoj Gori – 6,99 eura, u Hrvatskoj 5,99 eura. Pileća krilca – 5,8 eura naspram 4,19. Pile kao najjeftinija opcija – od 3,7 eura za kilogram kod nas, 3,09 u Hrvatskoj. Juneći but bez kosti – od 11,99 u Crnoj Gori, dok se u Hrvatskoj skuplji i prodaje za 12,5 eura na akciji, odnosno oko 15,5 eura po standardnoj cijeni. Kilogram Orade u Crnoj Gori je oko 15 eura, u Lidlu od 12,5 eura. Da ovo nije pitanje luksuza, pokazuje i poređenje cijena brojnih drugih proizvoda: • Maslinovo ulje: kod nas najjeftinije na akciji 10,99 za litar, u Hrvatskoj na akciji 4,89. Redovna cijena je devet eura. • Litar mlijeka: trajno, 2,88mm, od 0,89 u Crnoj Gori, 0,77 u Hrvatskoj. • Bio napitak od badema: od 2,6 eura kod nas, 1,39 u Hrvatskoj. • Mango – od 1,79 naspram 1,49. • Šampinjoni 300 gr kod nas 2,19 eura, u Hrvatskoj 500 gr 1,29 eura na akciji. Redovna cijena za pola kilograma je 1,89. · Persil, 32 kapsule za veš, na akciji oko 13 eura, redovna cijena 15. U Lidlu se na akciji mogu kupiti iste kapsule, ali za 70 pranja, po cijeni od 19,99 eura. • Toalet papir: 10 rolni u Crnoj Gori kreće od 2,79 eura, dok je u Hrvatskoj 12 rolni (troslojni!) 2,49 eura. A prosječna plata? U Crnoj Gori – oko 1000 eura, u Hrvatskoj – oko 1500 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_aa96d3dd94385c40c5ab3eca51ca51ab960806437ab06db936d0b57cbd16d908.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250810190812_aa96d3dd94385c40c5ab3eca51ca51ab960806437ab06db936d0b57cbd16d908" data-rendition-name="original" width="1206" height="1515" loading="lazy" alt="Cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Dakle, građani Crne Gore ne samo da zarađuju manje, već mnoge osnovne potrepštine plaćaju i značajno više. I to nije sve – proizvodi poput sireva, konditorskih artikala, slatkih i slanih namaza, u Lidlu u Hrvatskoj su daleko povoljniji. Uz to, šira ponuda i redovne akcije dodatno olakšavaju potrošačima život. U Crnoj Gori, potrošač je prepušten sam sebi, sa cijenama koje rastu, ali bez stvarnog tržišnog takmičenja i zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_27ab20a38c58700f0417a64a41d9edb26dad4fbb1e8bfba91ae6cf715b9a2ce3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250810190812_27ab20a38c58700f0417a64a41d9edb26dad4fbb1e8bfba91ae6cf715b9a2ce3" data-rendition-name="original" width="1206" height="1210" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  U zemlji nižih plata, cijene su više. Građani Crne Gore žive u ekonomskom apsurdu gdje ih osnovna potrošnja gura u siromaštvo. Dok se u regionu vodi računa o potrošaču, kod nas se još vodi borba za profit bez pravila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_d2a58762a5e290ce720ffa7b20c46688f50b565d0392447b48aee85d11d6dcea.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250810190812_d2a58762a5e290ce720ffa7b20c46688f50b565d0392447b48aee85d11d6dcea" data-rendition-name="original" width="1206" height="1264" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Mitraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_ddc349d55f35b00d56877e3901086675a30731ca47baa2fa32043efea1929394.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250810190812_ddc349d55f35b00d56877e3901086675a30731ca47baa2fa32043efea1929394" data-rendition-name="original" width="1206" height="1255" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_ae3fd0ab890744b9e9860b9be9241cb640f306bec378dc447404167c189b54a6.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250810190812_ae3fd0ab890744b9e9860b9be9241cb640f306bec378dc447404167c189b54a6" data-rendition-name="original" width="1206" height="1376" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190816_60a5c04ca2769d1d2c39a9096d8b3daf3f8dc8850b15a66d88b298d72cad2a32.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250810190816_60a5c04ca2769d1d2c39a9096d8b3daf3f8dc8850b15a66d88b298d72cad2a32" data-rendition-name="original" width="1206" height="1427" loading="lazy" alt="Cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190816_9af2ade31533f526bd127d8a968285616bd2d247c93e9e79e3ca2f85839eb873.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250810190816_9af2ade31533f526bd127d8a968285616bd2d247c93e9e79e3ca2f85839eb873" data-rendition-name="original" width="1206" height="1378" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

Cijene u marketima divljaju i ne staju: Plaćamo više nego Hrvati, a zarađujemo trećinu manje

Više puta smo isticali da se ne mogu lokalni privrednici, koji svoje porodice prehranjuju isključivo od djelatnosti kojima se bave na prostoru koji je prodat Lidl kompaniji, ostaviti na ulici, bez ikakve alternative u kojoj bi mogli nastaviti svoje funkcionisanje - poručili su odbornici Demokratske partije socijalista (DPS) iz Berana navodeći da će lokalna vlast upravo to i radi.
Naglasili su da će tako od početka septembra ostaviti “bez hljeba” preko 200 beranskih porodica kojima je ovo jedini način za ostvarivanje prihoda&nbsp;
- Da bruka ove lokalne vlasti bude još veća, govori oholost i bahatost koju su danas demonstrirali na samoj sjednici. Pored svih napora dijela odbornika da se za samo mjesec dana odloži početak rušenja objekata i čišćenja već prodatog prostora, kako bi lokalni privrednici završili ovu sezonu, odbornici koji čine većinu su to odbili bez razmatranja, iako sami znaju da tih mjesec dana za Opštinu Berane ništa ne bi značilo, jer se već po ugovoru kasni godinu dana - istakli su u beranskom DPS-u.
Kažu da će kao odgovoran politički subjekt nastaviti da podržavaju ugrožene lokalne privrednike.
- Te ćemo tako nastaviti sve aktivnosti koje su u našoj nadležnosti, ne bi li se za porodice koje ostaju bez prostora za rad, obezbijedila alternativa - dodali su u DPS-u.
Ističu i da se, kako vrijeme odmiče, u Beranama potvrđuje ono što je njihov Klub odbornika potencirao od samog početka formiranja ovakve lokalne samouprave.
- Ova lokalna vlast ne mari za interese građana Berana. Još jednu potvrdu toga smo dobili na danas održanoj sjednici Skupštine opštine Berane po hitnom postupku. Naime, da u startu svima pojasnimo i ponovimo ono što je danas naš Klub odbornika iznio na samoj sjednici, jeste da Demokratska partija socijalista, nije protiv dovođenja eminetnog trgovačkog lanca Lidl u Berane, niti protiv bilo koje investicije domaće ili strane, koja će unaprijediti životni standard i obezbijediti nova radna mjesta za građane - kazali su u beranskom DPS-u.
&nbsp;Ali, kažu, jesu i uvijek će biti protiv gašenja lokalnih privrednika koji su žrtva ovakvog projekta i ovakvog neodgovornog i nestručnog rukovođenja njihovim gradom.

DPS Berane: Lokalna vlast ostavlja „na ulici” preko 200 porodica, bez razmatranja odbili odlaganje rušenja objekata i čišćenja prostora koji je prodat Lidlu

Izgradnja megamaketa trebalo bi da počne u septembru, do kada će i biti srušeni svi privremeni objekti na toj parceli, poručili su iz opštine Berane.
&nbsp;Iz lokalne uprave poručuju da je to konačna odluka, te da više nemaju strpljenja ni oni, ni LIDL.
Umjesto da 31. januara parcela u centru Berana bude očišćena i predata Lidlu, kako i piše u kupoprodajnom ugovoru, opština je pod pritiskom vlasnika lokala koji se nalaze na toj lokaciji, treći put pomjerila rok za rušenje privremenih objekata.
Vlasnici kažu da je još jedna sezona dobro došla, ali to nije rješenje njihovog problema.
S druge strane, iz opštine poručuju da je strpljenju došao kraj i da je novi rok i posljednje pomjeranje. Prvog septembra će zemlja biti predata novom vlasniku, njemačkom Lidlu.
Iako su u LIDL-u do sada bili trpeljivi i imali razumijevanje za potrebe lokalne zajednice, da li će i ovo probijenje roka proći bez plaćanja penala u opštini, ne znaju da kažu.
Dok su nadležni odlučni da od septembra stave tačku na pitanje prodate zemlje, vlasnici lokala ponovo traže sastanak sa prvim čovjekom opštine, u nadi da će uspjeti da nađu bolje rešenje.
Nekoliko vlasnika je i predalo tužbu, a ukoliko dođe do rušenja, najavljuju nove proteste.
Podsjetimo, LIDL je u centru Berana od opštine kupio parcelu od skoro 9.000 kvadrata za nepuno 2 miliona eura. Na račun lokalne samouprave stigla je prva uplata od oko milion, dok će preostali novac biti uplaćen kada se poruše privremeni objekti i zemljište privede namjeni.

Opština Berane: Odluka je konačna, Lidl počinje gradnju objekta u septembru

U toku su završni pregovori sa predstavnicima Lidla i vlasnicima privremenih objekata o produženju roka za njihovo uklanjanje do 1. oktobra, kako bi im se omogućila još jedna poslovna sezona, kazao je Đole Lutovac, predsjednik Opštine Berane.
Lutovac je kazao da Opština Berane obezbjeđuje fer tranziciju za privremene objekte.
Istakao je da će Opština Berane pružiti podršku vlasnicima objekata prilikom preseljenja, u mjeri mogućeg, vodeći računa o njihovim potrebama i djelatnostima.
- Cilj je odgovorno i plansko rješavanje svih koraka, kako bi se obezbijedio dolazak Lidla uz očuvanje lokalne poslovne zajednice. Berane ide u korak s razvojem, otvarajući prostor za velike investicije i bolje uslove za građane - naveo je predsjednik Opštine Berane.

Lutovac: Lidl dolazi u Berane

Najavljeno rušenje buvlje pijace i uklanjanje lokala preko puta zgrade Gimnazije "Panto Mališić" u Beranama radi izgradnje megamarketa kompanije Lidl odloženo je do 1. septembra.
To su juče "Danu" potvrdili iz lokalne uprave ističući da se do takvog rješenja došlo nakon što je premijer Milojko Spajić, uvažavajući zahtjeve vlasnika lokala, razgovarao sa predstavnicima kompanije Lidl.
- Tačno je da je do 1.septembra odloženo uklanjanje lokala i buvlje pijace, kako bi se omogućilo pijačnim prodavcima i vlasnicima lokala da dobiju na vremenu i snađu se za nastavak obavljanja djelatnosti. Do takvog rješenja se došlo nakon što je, na zahtjev vlasnika lokala, premijer Milojko Spajić razgovarao sa predstavnicima Lidla. Dogovoreno je da Lidl sa Opštinom Berane napravi aneks ugovora u vezi ovog pitanja- istakli su iz lokalne uprave.
Dodali su da je sasvim izvjesno da će se, nakon predviđenog roka, pristupiti realizaciji ranije potpisanog ugovora sa Lidlom, kojim je precizirano da je Opština dužna da na predmetnoj lokaciji stvori uslove kako bi ova kompanija mogla da krene sa izgradnjom predviđenog megamarketa.
Vlasnici lokala kažu da su obaviješteni da se privremeno obustavlja uklanjanje njihovih objekata.

Izgradnja Lidla u Beranama kreće tek u septembru

Njemačkoj korporaciji „Lidl“ data je saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju prodajno-skladišnog objekta u Opštini Zeta – navodi se u rješenju koje potpisuje vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata glavnog državnog arhitekte Mirjana Đurišić u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
U rješenju o davanju saglasnosti, objavljenom na sajtu Vlade, precizirano je da je arhitektonski projekat kreirala bjelopopljska kompanija „Optimus Project“, te da će prodajno-skladišni objekat biti u zoni C u Opštini Zeta, koja se nalazi u zahvatu Izmjene i dopune DUP-a „Mahala“.
Kompanija „Lidl“ se, kako se navodi u dokumentu, za davanje saglasnosti obratila Direktoratu glavnog državnog arhitekte 18. novembra 2024. 
Iz ovog direktorata su precizirali da je „Lidl“ dostavio neophodno dokumentacijza za dobijanje saglasnosti, odnosno urbanističko-tehničke uslove broj: UPUV 71-332/24-165 izdati 8. novembra u Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj Opštine Zeta, kao i izjavu projektanta sa tabelarnim prikazom zadatih i ostvarenih urbanističkih parametara. Iz kompanije su dostavili i izjavu ovlašćene geodetske organizacije i dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju objekta u zaštićenoj digitalnoj formi.
- Uvidom u idejno rješenje arhitektonskog projekta konstatuje se da je predviđena izgradnja prodajno-skladišnog objekta bruto razvijene građevinske površine nadzemnih etaža 2.583,96 metara kvadratnih (planom zadato 3.419 metara kvadratnih); indeks izgrađenosti 0.29 (planom zadato za UP225 - 0,56, za UP226 - 0,48 i za UP 227 - 0,44): površine pod objektom 2.583,96 metara kvadratnih (planom zadato 2.655 metara kvadratnih): indeks zauzetosti 0.29 (planom zadato za UP225 -0.41, za UP226 - 0,35 i za UP 227 - 0,32); spratnosti P (planom zadato P+2). Objekat je propisno udaljen od ivice parcele shodno smjernicama iz planskog dokumenta koji se odnose na građevinsku liniju. Konstatuje se da su projektovani objekti usaglašeni sa propisanim odnosom prema građevinskoj liniji, kao i sa osnovnim urbanističkim parametrima – precizirano je u dokumentu.
Planskim dokumentom, u poglavlju Smjernice za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, za mješovitu namjenu propisano je da krovove treba raditi kose, dvovodne ili viševodne. 
- Daje se mogućnost projektovanja ravnog krova. Osim toga, objekat treba da bude u skladu sa namjenom i uklopljen u okruženje. Uvidom u idejno rješenje, konstatuje se da je objekat formiran kao jednostavna, donekle slomljena kubična struktura sa istaknutom nadstrešnicom i logom. Vizuelno se izdvajaju dvije cjeline objekta. Donja - bijela „demit“ fasada, zajedno sa staklenom zid zavjesom. Ravna fasada je „razbijena“ zadebljanjima u vidu stubova. Gornju cjelinu čini fasada od panela u sivoj boji, sa bočnih strana iskošena, prateći krov. U dijeli ulaza u objekat formirana je nadstrešnica obrađena na isti način i oslonjena na okrugle stubove. Dio objekta za prijem namirnica niži je od ostatka i formiran je poput aneksa. Krov objekta je planiran kao kosi, jednovodan, nagiba dva stepena, prekriven limom. Krov uokviruje atika, prekrivena limom. Parterno uređenje oko objekata čine slobodne zelene površine (25 odsto parcele) obogaćena zelenilom (visoko i nisko rastinje) i ulice, parking i trotoari oko objekta. Idejno rješenje je usaglašeno sa smjernicama za oblikovanje i materijalizaciju – istaknuto je u rješenju.
<h2>Jedna najava, tri vlade</h2>
Korporacija Lidl posluje u 27 zemalja Evrope i Sjedinjenih Država. Imaju više od 10.000 prodavnica u kojima je zaposleno više od 260.000 radnika.
Ulazak jednog od najvećih evropskih trgovinskih lanca Lidl na crnogorsko tržište se duže od tri godine predstavlja kao jedna od velikih kapitalnih investicija, piše Radio Slobodna Evropa.
Tri dosadašnje vlade su, kako ističu, obećavale da će ulazak Lidla uticati na smanjenje cijena roba široke potrošnje.
Prvi je dolazak Lidla najavio sadašnji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, dok je bio ministar ekonomskog razvoja.
Nakon sastanka tadašnje Vlade Zdravka Krivokapića sa predstavnicima Lidla Milatović je najavio otvaranje dvadesetak objekata i zapošljavanje oko hiljadu radnika.
Naredna Vlada premijera Dritana Abazovića je takođe najavljivala ulazak Lidla na crnogorsko tržište.
Nakon sastanka Abazovića sa predstavnicima kompanije u junu 2022. je saopšteno da će Vlada "uvijek biti partner kredibilnim stranim investitorima koji hoće da ulažu u Crnu Goru".
Tokom 2022. i 2023. zabilježena su enormna povećanja cijena hrane u postojećim trgovinskim lancima u Crnoj Gori.
Aktuelni premijer Milojko Spajić je na žalbe građana reagovao najavljujući, kao rješenje, dolazak Lidla.
<h2>Nekretnine i razgraničenje</h2>
Lidl Crna Gora DOO osnovana je u martu 2021.
Kompanija je u Crnoj Gori kupila više nekretnina na kojima namjerava da gradi objekte.
Prema dosadašnjim informacijama, radi se o zemljištu u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Bijelom Polju.
Najprije je kupljeno zemljište u Podgorici na dvije lokacije.
U Nikšiću su kupili zemljište i nekadašnju upravnu zgradu Rudnika boksita za 2,2 miliona eura. A Vlada je prethodno usvojila prostorni plan koji omogućava tu investiciju.
Lidl je iskazao interesovanje da kupi zemljište i u Opštini Zeta gdje bi mogao da se gradi centralni logistički centar.
Međutim tom projektu se ispriječilo razgraničenje između opština Podgorica i Zeta u kojoj je na vlasti partija Milana Kneževića lidera Demokratske narodne partije.
U januaru prošle godine, Knežević je pozvao Spajića da se uključi u rješavanje problema razgraničenja dvije opštine jer taj problem koči investicije uključujući i ulaganje Lidla.
Na sastanku ministra javne uprave Maraša Dukaja sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, predsjednikom opštine Tuzi Lindonom Đeljajem i predsjednikom opštine Zeta Mihailom Asanovićem danas dogovoreno je da se nesporna pitanja oko razgraničenja između Glavnog grada i opština Tuzi i Zeta odmah procesuiraju, kao i da se preduzmu sve mjere i radnje sa ciljem rješavanja spornih tačaka u razgraničenju i podjeli imovine, kako bi se samo ono što je neophodno povjerilo arbitraži.
- Na sastanku je ocijenjeno da je dosadašnji postupak razgraničenja bio neefikasan, a svi učesnici sastanka izrazili su spremnost da se ovi procesi što prije okončaju - kazali su iz resora za javnu upravu.

„Lidlu“ data saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta u Zeti

Mali privrednici, njih više od stotinu, izašli su danas na sedmi protest ispred zgrade Opštine Berane zbog odluke prethodne beranske vlasti da proda hektar najatraktivnijeg zemljišta kompaniji Lidl.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_261a3cd9361fc83d138fe1b09ea7c9d2e441421c8f8c90551e3020fb5a104f01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204101220_261a3cd9361fc83d138fe1b09ea7c9d2e441421c8f8c90551e3020fb5a104f01" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Zemljište, smješteno naspram Gimnazije i u blizini Kliničkog centra, biće prenamijenjeno za izgradnju supermarketa, što za ove ljude znači jedno – rušenje tezgi i gubitak jedinog izvora prihoda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_80018ddbf69f0c8d627c9ccfb01da0cbbaeb94f64bc9874dd728419b5dd1d8f9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204101220_80018ddbf69f0c8d627c9ccfb01da0cbbaeb94f64bc9874dd728419b5dd1d8f9" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Porodice koje decenijama zavise od ove pijace, suočene su sa neizvjesnom budućnošću i egzistencijalnom prijetnjom.&nbsp; U sjevernoj regiji države gdje je pronalazak posla izazov, njihov protest nije samo borba za lokaciju – već za pravo na dostojanstven život.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_2d5984e5bbdeeda9e8eaa2308cc0acf01574b45af318206eb04dbaeae3bf8f9f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241204101220_2d5984e5bbdeeda9e8eaa2308cc0acf01574b45af318206eb04dbaeae3bf8f9f" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;Oni su sinoć imali sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem koji im je obećao da će pronaći rješenje za njihov problem, iako su odbornici Pokreta Evropa sad u beranskom parlamentu podržali odluku opštine da proda zemljište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_7ea9e327a06b41698ece44ce23cc7fa5471e03fc1e9f7e9c54519a6a81cbfc04.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241204101220_7ea9e327a06b41698ece44ce23cc7fa5471e03fc1e9f7e9c54519a6a81cbfc04" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Iz beranskog Demokratske partije socijalista kažu da su to političke manipulacije pred lokalne izbore, jer da odbornici PES-a nisu podržali odluku o prodaji, Spajić sada ne bi morao da obećava pomoć. Arnela Hajdarpašić/TV E

(FOTO) Protest malih privrednika u Beranama: Prodaja zemljišta Lidlu znači rušenje tezgi i gubitak jedinog izvora prihoda

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: lidl