U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano i veoma toplo, lokalno uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, prvenstveno u kontinentalnim predjelima. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren i promjenljiv, ponegdje umjeren do pojačan sjevroistočni, prvenstveno na jugoistoku u jutarnjim i noćnim satima. 
 
Jutarnja temperatura vazduha 12 do 29, a najviša dnevna od 27 do 41 stepen.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sjutra do 41 stepen

Pripremamo izbornu listu na kojoj neće biti studenti, već ljudi kojima dajemo povjerenje da ispune naše zahtjeve - rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) jedan od studenata u blokadi Aleksandar Milošević.
On kaže da je kriterijum za izbor kandidata, koje predlažu svi fakulteti, da ne budu članovi vladajućih stranaka, dok se o uslovima za eventualno učešće opozicije još diskutuje.
Nakon šest mjeseci protesta sa kojih zahtijevaju odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, studenti u blokadi zatražili su 5. maja raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora jer, kako su naveli, “vlast ne pokazuje ni najmanju inicijativu” da ispuni njihove zahtjeve.
Predsjednik Srbije odgovorio im je da “neće dugo čekati”.
- Cilj nam je da budu raspisani sredinom maja. Ako se to ne desi, ulazimo dalje u radikalizaciju, na naš miran način da stavimo vlasti do znanja da tražimo izbore - kaže Milošević.
Dodaje i da vlada koja bi bila formirana nakon izbora treba da pripremi uslove za održavanje novih i da bi njen mandat trebalo da bude oročen.
Studenti u blokadi nemaju lidere i o svim pitanjima, među kojima su i nastupi u medijima, odlučuju plenumi.
Poštuje se “princip rotacije”, odnosno, da niko od studenata ne bude dominantan u javnosti.
Tako je odlučeno da o zahtjevu za raspisivanje vanrednih izbora za RSE govori Aleksandar Milošević, student Matematičkog fakulteta u Beogradu.
RSE: Na koji način se studenti u blokadi uključuju u eventualnu izbornu trku?
Milošević: Studenti će uskoro izaći sa svojom listom koja se trenutno pravi, ali na njoj nećemo biti mi, nego ljudi kojima dajemo povjerenje.
To će biti lista stručnjaka, radnika i drugih koji do sada nisu imali prevelike veze sa politikom, a kojima dajemo povjerenje da nam, kao prvo, ispune zahtjeve, a kao drugo da se usklade sa nekim vrijednostima na koje većina ljudi u Srbiji gleda kao na zdravorazumske.
Razlog zašto studenti neće biti na listi je taj što smo se svi mi vremenom upoznali i pri biranju možemo da budemo možda subjektivni, a poenta ove liste je da bude što objektivnija i da se kandidati biraju zbog njihove sposobnosti.
Biramo one za koje znamo da mogu da nam ispune zahtjeve i njima ćemo dati povjerenje.
RSE: Koji su kriterijumi za učešće na listi?
Milošević: Pored toga što ne treba da bude student, odlučili smo da ta osoba ne smije biti član nijedne stranke vladajuće koalicije.
Pored toga, ne treba da bude funkcioner ili da je bila funkcioner neke od opozicionih stranaka, mada je taj uslov još podložan amandmanima i još uvek je diskutabilan. Suština je da je to neko ko nije učestvovao u nekoj višoj politici.
Naš cilj je da ljudi koje budemo izabrali na tu listu i koji se aktiviraju što više zastupaju narod, a što manje interese određene stranke.
RSE: Kako odlučujete o kandidatima?
Milošević: Svaki fakultet predlaže svoje kandidate. Svaki (univerzitetski) grad ima svoj broj mjesta.
Konkretno u Beogradu, gdje je trenutno 51 fakultet u blokadi, svaki predlaže dva kandidata i dvije rezerve. Oni moraju biti jedan muškarac i jedna žena. Postoji algoritam koji će da garantuje poštovanje Zakona o rodnoj ravnopravnosti.
Garantuje se i da će u prvih 125 mjesta na listi biti zastupljeni kandidati svih fakulteta u blokadi u Srbiji.
RSE: Predsjednik države Aleksandar Vučić poručio je da “nećete dugo čekati” na raspisivanje izbora, ali nije precizirao kada bi to moglo da se dogodi. Postoji li rok do kada ćete čekati i koji su dalji koraci ako zahtjev ne bude ispunjen?
Milošević: Cilj nam je da izbori budu raspisani sredinom maja. Oni prema zakonu onda moraju da se održe 45 do 60 dana od dana raspisivanja.
Nije poželjno da ih ostavimo za dalje ljeto jer će ljudi biti na odmorima.
Ako ne budu raspisani, ulazimo dalje u radikalizaciju protesta i dalje ćemo pokušati da na naš standardan, miran način stavimo vlasti do znanja da mi tražimo izbore.
RSE: Vaši zahtjevi su usmjereni na pravosudne institucije, kako će izbori dovesti do toga da oni budu ispunjeni?
Milošević: Promjenom parlamenta, može da se zamijeni vrhovni javni tužilac, a to je najveći problem zato što je na njemu da ispuni većinu naših zahtjeva.
Kako tužilaštvo ne funkcioniše, ti zahtjevi ne mogu da se ispune. Zato tražimo promjenu parlamenta da bi institucije mogle da budu osposobljene da rade svoj posao.
RSE: Kako ocjenjujete kritike da izborni uslovi nisu ispunjeni i da se ne može očekivati fer trka?
Milošević: Te kritike su sasvim validne, izborni uslovi nisu dobri. Ali, ovo je najbolje što će izborni uslovi ikada biti za nas. Ako ne uradimo nešto povodom toga, oni će postajati sve gori. I ovo je trenutak gdje mi kao studenti mislimo da je najbitnije djelovati.
Zahtjev za izbore je svojevremeno imao naziv plan Š. Dakle, to nije bio ni plan A, ni B, ni V, nego poslednja mjera na koju smo bili spremni da pozovemo da bi nam bili ispunjeni zahtjevi.
Nadali smo se da će biti nekog drugog načina jer smo od početka bili protiv bilo kakve političke, odnosno stranačke artikulacije. Ovo opet nije ta stranačka artikulacija, ali većina nas na ovo gleda kao na krajnju mjeru koju smo morali da postavimo da bi se bilo šta ostvarilo.
Studenti će se uključiti kao kontrolori na izborima. Procijenili smo da nam treba oko 30 hiljada kontrolora da bismo što bolje spriječili izbornu krađu, a to je u situaciji blokada, gde su se svi aktivirali, više nego izvodljivo.
Trenutno razrađujemo kako najbolje da se rasporede kontrolori i to je nešto na čemu se radi dan i noć.
Pozivaćemo i sve građane koji žele da se aktiviraju da budu kontrolori ili ispred naše liste ili ispred neke druge liste ili nezavisne organizacije.
RSE: Da li vanredni izbori treba da pripreme teren za neke ubuduće izbore, odnosno da li bi vlada imala oročen mandat?
Milošević: Ideja kojom treba da se vodi naša lista su ciljevi oko kojih svi mogu da se slože. Među njima je prvih pet, šest tačaka pripremanje za nove izbore. I svi smo se složili da mandat nove vlade treba da bude oročen.
Profesori sa Fakulteta političkih nauka su njeno trajanje procijenili na 16 do 18 mjeseci, ako se ne varam. Toliko je otprilike potrebno da bi počelo sprovođenje čišćenja biračkog spiska, što je najbitnije.
U poboljšanje izbornih uslova ulaze i slobodni mediji. Već smo dobili raspisivanje konkursa za REM (Regulatorno tijelo za elektronske medije), ali tu treba još mnogo napredovati prije nego što sastav REM-a bude takav da će stvarno uticati da mediji rade profesionalno.
Cilj te vlade je i ispunjenje onoga što i sami naši zahtjevi uključuju - ako sudovi rade svoj posao, ako mediji rade svoj posao, ako su birački spiskovi čisti, možemo da očekujemo da izborni uslovi budu fer i onda će, ko god da izađe na te izbore, imati jednake šanse za pobjedu.

500x500

Srbija: Studenti u blokadi spremaju listu, traže izbore do ljeta

Ljeto 2024. godine bilo je najtoplije ikada zabilježeno na svijetu pokazali su podaci Kopernikus službe za klimatske promjene.
Prethodnih par mjeseci bio je najtoplije ikada u Evropi, dok su temperature u avgustu premašile 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa.
Uprkos tome što je Velika Britanija zabilježila najhladnije ljeto od 2015. godine, u većem dijelu Evrope ljeto je bilo toplo iznad prosjeka.
Zabilježena vrućina povećava i šansu da će ova godina nadmašiti prethodnu kao natopliju godinu ikada zabilježenu.
Toplotni rekordi oboreni su širom Evrope. Tako je u Austrija zabilježila najviše temperature ikada dok je Španija imala najtopliji avgust.
- &nbsp;-Tokom posljednja tri mjeseca 2024. godine, svijet je doživio najtopliji juni i avgust, najtopliji dan u historiji i najtoplije ljeto na svijetu", rekla je zamjenica direktora Kopernikusa Samanha Burges.
Ukoliko zemlje hitno ne smanje emisije koje zagrijavaju planetu, ekstremne vrućine će postati "intenzivnije" dodala je ona. Emisije stakleničkih plinova iz sagorijevanja fosilnih goriva glavni su uzrok klimatskih promjena, piše Rojters.

1250x600

1084x550

Ljeto 2024. bilo je najtoplije ikada

Ljeto 2024. godine oborilo je globalne toplotne rekorde drugu godinu zaredom, zbog čega će vjerovatno biti najtoplije od kada se bilježe podaci, saopštila je danas evropska Kopernikus služba za klimatske promjene (C3S).
Kopernikus je počeo da bilježi vremenske prilike 1940, a te dosijee su koristili naučnici kako bi potvrdili da je ljeto na sjevernoj hemisferi – od juna do avgusta, bilo najtoplije od predindustrijskog perioda iz 1850. godine.
- Tokom protekla tri mjeseca, svijet se suočio sa najtoplijim junom i avgustom, najtoplijim danom u istoriji i najtoplijim borealnim ljetom - rekla je zamjenica direktora C3S Samanta Berdžes.
Ona je istakla da će ekstremne vremenske prilike postati još intenzivnije ukoliko države ne smanje emisije gasova koji zagrijevaju planetu, prenosi Rojters.
Promijenjena klima nastavila je da izaziva katastrofe ovog ljeta, a u Sudanu, poplave izazvane obilnim kišama pogodile su prošlog mjeseca više od 300.000 ljudi i doprinijele širenju kolere u toj ratom razorenoj zemlji.
Naučnici su takođe potvrdili da klimatske promjene izazivaju sušu na italijanskim ostrvima Sicilija i Sardinija, i da su intenzivirale tajfun Gaemi, koji je u julu prošao kroz Filipine, Tajvan i Kinu, usmrtivši više od 100 ljudi.
Klimatske promjene izazvane ljudskim faktorom i prirodni vremenski fenomen El Ninjo, koji zagrijeva površinske vode u istočnom Tihom okeanu, doveli su do rekordno visokih temperatura ranije ove godine.
Kopernikus je saopštio da su ispodprosječne temperature u ekvatorijalnom Pacifiku prošlog mjeseca ukazivale na prelazak u La Ninju, koja je hladniji pandan El Ninju, ali su, uprkos tome, rekordno visoke temperature zabilježene u različitim djelovima svijeta.

Ljeto 2024. najtoplije u istoriji

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: ljeto