— Ubij me, zakolji, samo me nemoj više mučiti... Te vapaje sam čuo kroz jauke, po naglasku sam znao da su naši — tim riječima Veselin Bojović iz Žabljaka opisuje mučenje Crnogoraca u splitskom logoru Lora, u Hrvatskoj.
On je jedini Crnogorac koji je kao devetnaestogodišnjak preživio 125 dana torture i zlostavljanja u Lori, ratne 1992. godine.
— Poslije te noći sam čistio taj blok C. Jedna ćelija je bila zatvorena… čistio sam krv, odsječeno uho i polni organ. Stražar Botić mi je rekao da su te noći mučeni moji zemljaci i da su sad u hladnjači — priča Bojović.
U Lori su od marta 1992. hrvatski vojni policajci 72. jedinice Hrvatske vojske zlostavljali i mučili civile i zarobljene pripadnike Jugoslovenske narodne armije (JNA), mahom srpske nacionalnosti, što je utvrđeno pravosnažnim presudama.
Za te ratne zločine — slučajevi Lora 1 (nad civilima) i Lora 2 (nad ratnim zarobljenicima) — Hrvatska je osudila osam vojnih policajaca na ukupno 60 godina zatvora.
Predmet Lora 3 i dalje je u fazi izviđaja.
Da se upravo slučaj stradanja tzv. „nikšićko-šavničke grupe“ vodi kao Lora 3, saopštilo je 2011. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu.
Sudbina te grupe — 14 zarobljenih pripadnika rezervnog sastava JNA iz Crne Gore — ispituje se od 2007. godine.
I dalje nema optužnice.
Prema dostupnim podacima, u Lori su iz Crne Gore usmrćeni:
Dušan Barović, Luka Gazivoda, Borivoje Zirojević, Ranko Vujović, Dragoman Doknić, Dragan Jakovljević, Pavle Popović, Miloš Perunović, Ratko Simović, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Radivoje Petković, Radomir Vulić i Luka Adžić (razmijenjen u avgustu 1992. u teškom stanju, preminuo godinu kasnije u Nikšiću).
Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su godinama kasnije na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini i sahranjeni u Crnoj Gori. Tijelo Miloša Perunovića nikada nije pronađeno.
<h2>&nbsp;Šta je Bojović preživio u Lori</h2>
Bojović je zarobljen kao vojnik JNA u proljeće 1992. na teritoriji BiH.
— Zarobili su me pripadnici Hrvatske vojske u Gabeli, blizu Čapljine. Poslije nekoliko dana odveli su nas u Loru. I šta sam tamo preživio — to niko ne može shvatiti. U nekim trenucima smrt je bila bolja, samo da se prekraju muke — kaže on.
Navodi da su u Lori u bloku C najbrutalnije mučeni momci iz „nikšićko-šavničke grupe“:
— Luka Adžić iz Nikšića je bio u tom bloku i ispričao mi je sve šta su im radili, a ja sam slušao njihove jauke i muke dvije-tri noći. Dijelila nas je samo pregrada...
Adžić je jedini iz grupe živ izašao iz logora — putem razmjene, u teškom psihofizičkom stanju, i preminuo je godinu kasnije.
— U Lori sam bezbroj puta bio premlaćen. Tukli su me i bejzbol palicama, mučili strujom. Odvedu me u tu prostoriju kao da se javim kući telefonom. I kreće mučenje... padam u nesvijest od bolova. To je improvizovani telefon: svežu mi žicu za prst, poliju vodom noge i zavrte... užasni bolovi — prisjeća se Bojović.
Opisuje i druga zlostavljanja:
— Kupali su nas gole hidrantom, tukli čim i ko stigne, gazili čizmama... Imam ožiljke i po licu.
— Od dasaka od sanduka za municiju kovao sam mrtvačke sanduke... dva sam napravio, zajedno sa zatvorenikom Čučkom iz okoline Čapljine...
Sjeća se i mučitelja:
— Najviše me je tukao upravnik Duić, ali bih prepoznao sve njih. I danas mi dolaze u san...
Vjeruje da je preživio jer ga je evidentirao Međunarodni crveni krst.
Dva puta je svjedočio u Crnoj Gori — 2012. i 2025. pred Specijalnim tužilaštvom — ali pravosudnog epiloga nema.
Zbog posljedica torture teško je narušenog zdravlja, a od države Crne Gore ne prima nikakvu naknadu:
— Živim od krampe i kanala koje kopam... Imam dvoje djece, dva studenta — kaže on.
<h2>Porodice stradalih traže pravdu</h2>
Među ubijenima je i 27-godišnji Nikšićanin Ratko Simović.
Njegova supruga Radmila kaže da država decenijama ćuti:
— Moj suprug je otišao na poziv države, koja ih nije zaštitila, niti je decenijama pominjala njihovu sudbinu, niti je tražila odgovornost...
— Za stradanje 14 momaka do danas nije pokrenuta zvanična istraga. Niko nije osuđen ni institucionalno ni moralno. Hrvatska nije priznala da je ratni zločin počinjen.
Primala je porodičnu invalidninu još od 1998:
— Taj iznos danas iznosi 538 eura. Nije se mijenjao od 2006.
<h2>&nbsp;Državni postupak sporo napreduje</h2>
Akcija za ljudska prava je saopštila da se od 2016. ispituju i sumnje u stradanje tzv. „barske grupe“ u Lori, ali bez rezultata.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je zahtijevao da se pitanje žrtava Lore uključi u međudržavne razgovore sa Hrvatskom.
Aneks Sporazuma o saradnji u procesuiranju ratnih zločina potpisan je 11. novembra 2025. i uvodi princip reciprociteta.
<h2>Pravnosnažne presude u slučajevima Lora 1 i Lora 2</h2>
Za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima osuđeni su:
• Tomislav Duić — 10 godina
• Emilio Bungur — 8 godina
• Tonči Vrhić — 10 godina
• Ante Gudić i Anđelko Botić — po 8 godina
• Davor Banić — 7 godina
• Miljenko Bajić — 4,5 godine
• Josip Bikić — 4 godine

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Svjedočenje preživjelog iz logora Lora o zločinima koji ni nakon 33 godine nijesu stigli do suda

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević položio je vijenac na spomenik stradalima u ratovima 90-ih u znak sjećanja na početak NATO bombardovanja prije 26. godina i tom prilikom izjavio da u gradu na čijem je čelu planira otvaranje muzeja posvećnog žrtvama logora Lora u Hrvatskoj.
Kovačević je kazao da od drugih &nbsp;zemalja treba da učimo kako se njeguje sjećanje na žrtve i da u tom kontekstu planira otvaranje muzeja žrtava logora Lora, jer se, kako je istakao, u Nikšiću trude da baštine kulturu sjećanja na one ljude koji su za ovu zemlju dali ono najvrednije što su imali i vojnici i civilne žrtve.
- Kao opština Nikšić imamo za budućnost planove da napravimo muzej žrtava Lore, koji bi, naravno, obuhvatao i priču o žrtvama iz Nikšićko-šavničke i Barske grupe, ali i svim onim žrtvama koje su u tim sistemima logora stradali i iz drugih krajeva. Vidimo da se ovih dana to pitanje tretira na jedan jako loš način. Mislimo da i Nikšić i Crna Gora na to treba da odgovore mnogo bolje- naglasio je Kovačević.
Istakao da je da se vidi kako druge zemlje postupaju kada su u pitanju njihove žrtve i da i Crna Gora treba da uči od njih.
- Ja sam skoro bio u Izraelu i vidio na koji se način oni odnose prema žrtvama Holokausta. Mislim da treba i mi da pamtimo i čuvamo od zaborava naše žrtve, kako, recimo one u Lori. Taj logor pominjemo zbog svega što je bilo u medijima prethodnih dana, ali to se odnosi i na one žrtve koje su stradale u NATO bombardovanju 1999. godine. Mislim da smo kao društvo odgovorni prema njima i da moramo to da pamtimo. Ne smijemo da dozvolimo da na njihova imena i na njihovu žrtvu padaju ljage, propaganda, nego da sve to gledamo onako kako su i naši preci gledali i pošteno čuvali sjećanje na sve one koji su kroz vjekove nosili luču slobode i za tu istu slobodu padali- naglasio je Kovačević.
Još jednom je u ime opštine Nikšić iskazao poštovanje svim žrtvama bombardovanja 1999. godine, svim vojnicima koji su branili tadašnju zemlju, a u Opštini Nikšić će, kako je kazao, i ubuduće gledati da čuvaju sjećanje na njih.

1250x600

Kovačević planira da u Nikšiću otvori muzej žrtava logora Lora

Organizacije za ljudska prava Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Akcija za ljudska prava iz Podgorice izrazile su protest zbog, kako rekli, netačnih izjava ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana.
Na upit medija o tome šta je Hrvatska spremna da uradi da se rasvijetli stradanje 14 pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) u splitskom logoru „Lora“ Grlić Radman je rekao kako je „sve oko događanja u zatvoru u Lori procesuirano i presuđeno, te je u domenu pravosudnog postupanja, što niti je moguće, niti potrebno komentarisati.“ 
- Ministar nije u pravu. Tačno je da je pravosnažnim presudama utvrđeno kako su pripadnici 72. bojne vojne policije Hrvatske vojske civile i ratne zarobljenike dovedene bez ikakvog pravnog osnova ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, sve do smrti nekih od njih. No, nažalost nisu istraženi ni presuđeni svi zločini počinjeni u Lori. Upozoravamo na zakašnjeli postupak stradanja crnogorskih ratnih zarobljenika uprkos postojanju svjedočenja o tome da su se zločini nad njima dogodili - navedeno je u saopštenju koje potpisuju organizacije za ljudska prava Documenta.
Podsjećaju da Županijsko državno odvjetništvo Split (ŽDOS) od 2007. godine istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar Lora u Splitu. Radi se o četrnaest pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe, čija su prava bila zaštićena Ženevskim konvencijama i zakonima Republike Hrvatske. 
- Bili su ratni zarobljenici, koji su u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić - stoji u saopštenju.
Dodaju da se taj postupak zbog krivičnih djela protiv međunarodnog krivičnog prava, ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, nedavno napokon pomakao s mrtve tačke, zamolnicom za pružanje međunarodne pravne pomoći iz ŽDOS i saslušanjem Veselina Bojovića.
- Preživjeli crnogorski zarobljenik iz splitske Lore, koji je na tom mjestu 1992. godine i sam doživio teško zlostavljanje, bio je i svjedok mučenja i ubistava i drugih ratnih zarobljenika iz Crne Gore. On je tek u februaru ove godine dobio priliku za svjedočenjem u Podgorici, nakon zahtjeva iz ŽDOS - naglašeno je u saopštenju.
Iz organizacija za ljudska prava Documenta su kazali da je u predmetima za zločine u Lori, za stradanje i mučenje civilnih zarobljenika iz Hrvatske i ratnih zarobljenika iz Srbije, po komandnoj odgovornosti već osuđen Tomislav Duić, zapovjednik Vojno-istražnog centra Lora.
- Ta se komandna odgovornost mogla primijeniti i u slučaju crnogorskih ratnih zarobljenika, jer su brojna svjedočenja govorila o svirepom mučenju zatvorenika, takođe u Lori. Međutim, to se iz nepoznatih razloga nije dogodilo. Takođe, uopšte ne vidimo šta bi u postavljanju legitimnog pitanja o procesuiranju zločina u Lori od strane zainteresovanih medija, ličilo na 'narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve', kako je ministar Grlić Radman takođe izjavio. Nesporne činjenice o napadu na Dubrovnik i zločinima od strane JNA ni na koji način ne utiču na činjenice o torturi u Lori. Neophodno je dokumentovati i procesuirati sve ratne zločine, u svakom pojedinom slučaju, bez obzira na to ko su bili izvršioci, a ko žrtve. Na to nas sve obavezuje vladavina prava - dodaje se u saopštenju.
Iz Documenta žale što Grlić Radman, umjesto, kako su rekli, ohrabrenja na nastavak procesuiranja zločina, svojim izjavom pokušava uticati na rad nadležnih institucija.
- Pozivamo ministra da u skladu sa sopstvenom izjavom kako je: 'dugogodišnji i nepromijenjeni stav Republike Hrvatske da u odnosima s Crnom Gorom treba pronaći rješenja otvorenih pitanja kroz bilateralni dijalog, u duhu dobrosusjedskih odnosa i na temelju međunarodnog prava', pozove na procesuiranje svih ratnih zločina što uključuje i istragu zločina počinjenih nad tzv. nikšićko-šavničkom grupom i drugih neistraženih zločina u Lori - rekli su iz Organizacije za ljudska prava Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Akcije za ljudska prava iz Podgorice.

Grupa NVO: Grlić Radman nije u pravu, umjesto ohrabrenja na procesuiranje zločina, pokušava da utiče na rad nadležnih

Državno tužilaštvo Hrvatske odlučilo je da sasluša Veselina Bojovića, preživjelog crnogorskog zarobljenika iz splitskog logora Lora, koji je na tom mjestu 1992. godine doživio teško zlostavljanje i bio svjedok mučenja ili i ubistava ratnih zarobljenika iz Crne Gore, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA). Bojović je trenutno na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) u Podgorici.
Do ovog koraka je došlo pošto su ova nevladina organizacija iz Podgorice i Documenta iz Zagreba, Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu dostavile dokumentarni film Televizije Nikšić Zlo proljeće ’92, u kojem je objavljen i njegov iskaz. 
HRA i Documenta pozdravili su ovaj korak ŽDOS s očekivanjem da će poslije 18 godina izviđanja konačno doći i do krivičnog gonjenja za mučenje zarobljenika iz Crne Gore, koji su od mučenja u Lori 1992. morali biti zaštićeni prema domaćem i međunarodnom pravu. 
- Bojović će biti saslušan danas, 13. februara, putem međunarodne pravne pomoći, u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore. To će biti drugi put da on daje iskaz crnogorskom Državnom tužilaštvu o mučenju u Lori. Prvi put je saslušan prije 12 godina, od strane državne tužiteljke Lidije Vukčević - navedeno je u saopštenju HRA.
Kako su kazali, zahtjev za Bojovićevo saslušanje ove nedjelje predstavlja prvi korak hrvatskog Državnog odvjetništva u izviđaju zlostavljanja crnogorskih ratnih zarobljenika u Lori koji je u posljednjih 12 godina poznat javnosti. Izviđaj je otvoren još 2007. godine, ali se, ističu u HRA, do danas pouzdano ne zna što se preduzimalo. 
- Uprkos obimnom dokaznom materijalu nepoznate sadržine, koji je crnogorsko državno tužilaštvo dostavilo Hrvatskoj 2012. godine, još nije došlo ni do otvaranja istrage, ni do optuženja bilo koga za mučenje o kome je svjedočilo više osoba. Prekretnicu u istrazi napravio je dokumentarni film Radio Televizije Nikšić, Zlo proljeće ‘92, koji su HRA i Documenta, u novembru 2023. godine dostavile ŽDOS. Uz to, dostavljena je i analiza dostupnih podataka, sa spiskom potencijalnih svjedoka i žrtava - stoji u saopštenju HRA.
U martu 2024. godine predstavnice ovih NVO održale su sastanak sa predstavnicama ŽDOS, na kojem su obaviještene da ŽDOS četiri mjeseca nije pristupilo dostavljenom materijalu iz tehničkih razloga. 
Odmah poslije tog sastanka, u saradnji sa direktorom RTV Nikšić Nikolom Markovićem, ŽDOS-u je dostavljen CD sa kompletnim dokumentarnim materijalom. 
Prema informacijama koje je Documenta nedavno dobila od ŽDOS, nakon što je pregledala film, zamjenica Županijske državne asddvokatice, Rene Laura, uputila je film policiji i zatražila poseban izvještaj. 
- Policija je izvršila analizu dostavljenog materijala i sastavila izvještaj o izjavama koje su upućivale na izvršenje zločina nad ratnim zarobljenicima. Advokatica Laura je zatim podnijela zamolnicu za međunarodnu pravnu pomoć, tražeći saslušanje svjedoka od nadležnih institucija u Crnoj Gori, među kojima i Veselina Bojovića - navedeno je u saopštenju.
Bojović je u filmu svjedočio o brutalnom zlostavljanju Crnogoraca u Lori. Prema njegovom iskazu, jedan od neposrednih izvršitelja zločina u Lori bio je upravnik logora, Tomislav Duić, od koga je i on dobijao najviše batina. Za glavnog neposrednog izvršioca torture nad Lukom Adžićem, rezervistom iz Nikšića, Bojović imenuje Tanju Duić, tadašnju Duićevu suprugu. 
- Opisuje da je mučenje vršeno tako što je Duićeva Adžića bacala pod noge, gazila, uvlačila u kućicu za pse, tjerala da reži dok drugi zatvorenici na njega laju. Od strane čuvara primorani su da se bodu noževima, da jedni druge šamaraju, jer ako ne udare dovoljno jako, dobijali bi udarce pendrecima, dok su im žice improvizovanog telefona priključivali na polni organ, gdje se prilikom zavrtanja stvarala indukcija. Bojović svjedoči i o mučenju u bloku C, nakon koga je vidio sasvim krvave prostorije, jedno otkinuto uho i polni organ. Napominje da mu je tom prilikom tadašnji stražar u Lori Anđelko Botić rekao da su njegovi „zemljaci sad u hladnjači“ (od Luke Adžića je saznao da su oni pripadali nikšićko-šavničkoj grupi JNA) - navedeno je u saopštenju HRA.
HRA i Documenta ponovo apeluju na ŽDOS da nakon svih ovih godina, proširi istragu i konačno procesuira odgovorne za mučenje i stradanje crnogorskih vojnika u Lori, uključujući i Veselina Bojovića. 
Podsjećaju, ŽDOS od 2007. godine istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar „Lora“ u Splitu.
Radi se, kako kažu, o četrnaest pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe, čija su prava štitila Ženevske konvencije i zakoni Hrvatske. 
Bili su ratni zarobljenici, koji su, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić. 
- Međunarodni crveni krst je od njih četrnaestorice, u Lori evidentirao samo Luku Adžića, koji je u avgustu 1992. godine razmijenjen u veoma teškom psihofizičkom stanju. Godinu dana kasnije umro je u Nikšiću. Posmrtni ostaci druge dvanaestorice pronađeni su na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini kod Duvna, Mostara i Trebinja. Tijelo Miloša Perunovića još nije pronađeno. Što se tiče stradanja pripadnika tzv. barske grupe, konkretno Safeta Barundžije, Dragutina Vujačića, Ilije Moračanina, Slobodana Pejakovića, Zorana Radovića i Petra Sekulovića, za koje se takođe vjeruje da su prošli kroz Loru, SDT u Crnoj Gori vodi izviđaj od 2016. godine - navedeno je u saopštenju HRA.
Osim komunikacije s Ministarstvom odbrane Crne Gore, tužilaštvima iz regiona, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove iz Haga i analize prikupljenih informacija, u predmetu, ističu u HRA, nema konkretnih rezultata.
- Tek je 2022. godine zatraženo utvrđivanje boravišta određenog broja osoba, nakon čega je formiran istražni tim. Izviđaj je u toku, o daljim radnjama SDT nije detaljnije izvještavalo. Dodatno, SDT u ovom predmetu istražuje i stradanje Radomira Vulića, koji je bio član nikšićko-šavničke grupe, jer se i njegovo ime našlo na dopisu Udruženja boraca ratova od 1990. godine Crne Gore, na osnovu kog je ovaj predmet formiran, i u tom dijelu dolazi do preklapanja istražnih radnji s onima koje preduzima ŽDOS u Splitu - zaključeno je u saopštenju.

HRA: Saslušanje Veselina Bojovića prekretnica u istrazi nad ratnim zarobljenicima u Lori

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: logor-lora