<p>Snijeg je tokom noći prekrio Lovćen, donoseći pravi zimski ugođaj ovom planinskom području.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010817014_e5c465a7c6a8e80b47c9352dc84cd659f0740c03c468086c157f852bb7626306.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010817014_e5c465a7c6a8e80b47c9352dc84cd659f0740c03c468086c157f852bb7626306" data-rendition-name="original" width="930" height="607" loading="lazy" alt="Snijeg na Lovćenu"> </figure>  <p>Prema podacima meteorologa, temperature su se spustile ispod nule, a snježni pokrivač zadržao se na višim nadmorskim visinama.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010817014_5425b743f99455987c07771cd019db8e53a7d87258cb60b25c091aeecc43ef67.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026010817014_5425b743f99455987c07771cd019db8e53a7d87258cb60b25c091aeecc43ef67" data-rendition-name="original" width="922" height="626" loading="lazy" alt="Snijeg na Lovćenu"> </figure>  <p>Vozačima se savjetuje oprez zbog mogućih poledica na putu ka Njegušima i Ivanovim koritima.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

(FOTO) Snijeg zabijelio vrhove Lovćena

<p>Prijestonica, utemeljena u slobodoljublju i prosvećenosti svog Osnivača, kroz vjekove ostala nesalomivo utvrđenje državotvorne misli, kazao predsjednik Vlade Crne Gore <b>Milojko Spajić</b> u čestitki rukovodstvu i građanima Cetinja 4. januar povodom Dana osnivanja Prijestonice Cetinje.</p>
<p>Spajić je istakao da se na Cetinje, iako je podignuto u polju, podno Lovćena, uvijek dolazilo kao na sami vrh duhovne i državne vertikale.</p>
<p>- Dug prema istorijskom nasljeđu Cetinja, moramo vratiti ubrzanim razvojem Prijestonice. Novi privredno-turistički projekti, poput Žičare, kao i planovi u oblasti nauke, kulture i sporta, put su do novog progresa - poručio je Spajić.</p>
<p>Predsjednik Vlade je dodao da će se, kroz strateške projekte, nastaviti ulaganje napore kako bi kolijevka našeg kolektiviteta uvijek nadahnjivala, sa pregrštima svijetle ostavštine za buduća pokoljenja.</p>
<p>- Ne smijemo zaboraviti dane najveće tuge naše Prijestonice. Čuvajući sjećanje na sve nevino postradale, naročito na naše najmlađe, posvećeno ćemo raditi na izgradnji Crne Gore kakvu su oni nosili u dječijim srcima i snovima - zaključio je premijer Spajić.</p>

Spajić: Prijestonica kroz vjekove ostala nesalomivo utvrđenje državotvorne misli; Dug prema istorijskom nasljeđu moramo vratiti ubrzanim razvojem

Vjera Ljuljđuraj

1250x600

1084x550

Lovćen nije prostor za „predosjećaje“ i neće biti poligon za tuđe političke projekte

<p>Kapela će se vratiti na Lovćen kad mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za grijehe iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu - poručio je juče mitropolit Srpske pravoslavne crkve (SPC) <b>Joanikije Mićović </b>u sali Centra za kulturu Pljevlja gdje je održao predavanje na temu: Tajna Lovćenske kapele.</p>
<p>Joanikije je, kako se navodi u objavi na sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP), istakao da je priča Lovćenske kapele složena i slojevita i da obuhvata i našu prošlost i sadašnjost i budućnost, kao što i sam Njegošev duh prožima sva vremena.</p>
<p>- Veliki ljudi, velike ličnosti ne žive samo za svoje vrijeme i u svom vremenu, nego žive i za svoje vrijeme i za buduće. Nose prošlost sa sobom i nju proslijeđuju i naročito misle na buduće generacije, a onima koji su Bogu ugodili, On daje takvu blagodat da uđu u dušu i u duh svoga naroda kao što je Sveti Sava, kao što je Sveti Vladika Nikolaj i kao što je Njegoš. Kada je Njegoš, iste one godine kada je napisao „Luču mikrokozmu“, započeo i gradnju Lovćenske kapele i zapovijedio već tada da tu bude sahranjen, a na samrtnom času to potvrdio i obavezao svoje srodnike i nasljednike da ispune taj amanet, tu posljednju želju, a ako to me učine da će na njih ostaviti najstrašnije prokletstvo. Od tada priča o kapeli dobija svoj posebni zavjetni značaj, mada je svaka crkva kao svetinja-zavjetna svetinja - rekao je, između ostalog, Joanikije.</p>
<p>Kako je objavljeno na sajtu MCP, Joanikije je “podsjetio da je knjaz Danilo ispunio Njegošev zavjet, da je kasnije kralj Nikola pazio da se, koliko je moguće, redovno u kapeli služe Liturgije, te kako su je Austrougari srušili”.</p>
<p>- Zatim je istakao značaj Mitropolita Gavrila Dožića u obnovi kapele, koji je spriječio ostvarenje ideje kralja Aleksandra da se napravi mauzolej ili neko slično zdanje i na čija pleća je i pao teret obnove, nakon što je kralj prihvatio zahtjev Srpske pravoslavne crkve - navodi se na sajtu MCP.</p>
<p>Kako se dodaje, on je potom govorio i o ponovnom rušenju kapele i naveo da je tada došlo do „nezakonitog braka između nacizma i komunizma“ jer su „glavni argumenti za rušenje kapele potekli od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer”.</p>
<p>- Kapela će se vratiti na Lovćen kad mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za grijehe iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu - zaključio je Joanikije.</p>

Joanikije: Kapela će se vratiti na Lovćen kad mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za grijehe

<p>"Crnogoraca ima, dokle gođ postoji jedno dijete da iznese crnogorski barjak na vrh Lovćena."<br/>
<br/>
O položaju crnogoraca u Crnoj Gori u emisiji "Na kraju dana" govorio je Alek Barović, politikolog.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Ftve_montenegro%2Freel%2FDRfEoDmDDgW%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Crnogoraca ima dokle gođ postoji jedno dijete da iznese crnogorski barjak na vrh Lovćena

<p>Akademik DANU i predsjednik Crnogorske evropske partije <b>Novak Adžić </b>oglasio se povodom, kako navodi, „hajke koja je pokrenuta na novinara <b>Zorana Radulovića</b>“ nakon njegove izjave u programu Televizije E.</p>
<p>Adžić tvrdi da se na Radulovića „digla organizovana kampanja“, te ističe:</p>
<p>– Digli su četnici hajku na novinara Zorana Radulovića samo zato što je u emisiji na E televiziji rekao objektivnu činjenicu – ono što može biti, a što bi trebalo izbjeći.</p>
<p>On upozorava da pojedini kleronacionalistički krugovi, kako ih naziva, i dalje pokušavaju da ožive ideju o vraćanju kapele kralja Aleksandra Karađorđevića na Lovćen.</p>
<p>– Neka klero-četnici odustanu od zlonamjernog pokušaja vraćanja okupatorske Aleksandrove kapele na Lovćen. To im proći ne može i neće, poručuje Adžić.</p>
<p>Ističe da takve inicijative predstavljaju direktan udar na crnogorski identitet, kulturu i državni integritet.</p>
<p>– Valjda neće sukobe - zaključuje Adžić.</p>

Adžić: Neće proći pokušaji da se Lovćen vrati pod okupatorsku kapelu

<p>Na Cetinju je 15. novembra 2025. godine počelo redovno jesenje zasijedanje Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve, pod predśedavanjem Arhiepiskopa cetinjskog i Mitropolita crnogorskog Borisa.</p> <p>Sveti Sinod Crnogorske pravoslavne crkve, kako su saopštili, izražava najoštriju zabrinutost zbog organizovanih aktivnosti crkve Srbije, kao i "organizovane političke grupe unutar određenih struktura vlasti u Crnoj Gori, koje pokušavaju da pod izgovorom „povratka stare kapele“ nametnu izgradnju novog objekta na vrhu Lovćena". </p> <p>Takvi pokušaji, ističu u saopštenju, predstavljaju ozbiljno zadiranje u izgled, simboliku i dostojanstvo mauzoleja Mitropolita Petra II Petrovića Njegoša, kao i u duhovno i istorijsko biće Crne Gore.</p> <p>"Istorijska istina je neporeciva: Njegoševa zavjetna kapela posvećena Svetom Petru Cetinjskom srušena je 1925. godine nalogom kralja Aleksandra Karađorđevića, a na njenom mjestu podignuta je nova kapela posvećena Svetom Đorđu, kao izraz političke volje dinastije Karađorđevića koja je ukinula crnogorsku državu i Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Taj čin predstavljao je dio šireg imperijalnog projekta potčinjavanja Crne Gore i stvaranja simbola koji bi služili interesima tadašnje beogradske vlasti, a ne zavjetnoj volji Mitropolita Petra II Petrovića Njegoša. Stoga svaki pokušaj postavljanja nove „kapele“ danas ne predstavlja obnovu Njegoševog zavjeta, već obnovu političkog projekta koji je istorijski bio usmjeren protiv Crne Gore i njenog identiteta. Lovćen je zavjetno mjesto crnogorskog naroda, a mauzolej koji se danas nalazi na njegovom vrhu izgrađen je dostojanstveno, kao trajni spomen velikom Mitropolitu, gospodaru, pjesniku i filozofu", ističe se u saopštenju Svetog Sinoda CPC. </p> <p>Sveti Sinod izrazio je i ozbiljnu zabrinutost zbog postupanja Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama u Ministarstvu pravde, koji, kako kažu, uporno i protivno zakonu odbija da evidentira promjenu odgovornog lica u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, iako je zahtjev za upis promjena podnijet u potpunosti uredno i u zakonskom roku. </p> <p>Podsjetili su da su svi mitropoliti Crnogorske pravoslavne crkve od njenog obnovljenja 1993. godine birani na Opštecrnogorskom zboru, najvišem i istorijski utemeljenom crkvenom organu, uključujući i sadašnjeg poglavara, Mitropolita Borisa. </p> <p>"Njegov legitimitet dva puta je potvrđen presudama Upravnog suda Crne Gore. Ignorisanje sudskih odluka i zakonskih obaveza predstavlja ozbiljno narušavanje vladavine prava i diskriminaciju vjernika i svjestenstva Crnogorske pravoslavne crkve", ističu u saopštenju.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111717118_630df619b97a8f96ccc11cefb913b43ebfde052f882fcae3acc9c45ff925ba35.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025111717118_630df619b97a8f96ccc11cefb913b43ebfde052f882fcae3acc9c45ff925ba35" data-rendition-name="original" width="994" height="491" loading="lazy" alt="Sveti Sinod CPC"><figcaption>Sveti Sinod CPC<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Sveti Sinod upozorio je javnost da se sredstva iz budžeta svih građana Crne Gore, kako tvrde, nezakonito uplaćuju na žiro-račun koji "kontroliše penzionisani vladika Mihailo, te se time ta sredstva nenamjenski troše, jer ne idu za potrebe isplaćivanja zarada sveštenicima Crndogorske Pravoslavne Crkve, već u interesu privatnih lica okupljenih oko penzionisanog mitropolita Mihaila". </p> <p>"Crnogorska pravoslavna crkva zahtijeva da se ova praksa hitno obustavi i da nadležni organi javno objasne osnov, razloge i odgovornost za takvo postupanje. U vezi sa javnim istupima bivših klirika koji djeluju u Kotoru, kao i sa aktivnostima penzionisanog Mihaila, Sveti Sinod naglašava da Crnogorska pravoslavna crkva neće ulaziti u polemike niti odgovarati na napade takvog tipa. Pitanje identiteta, kontinuiteta i položaja Crnogorske pravoslavne crkve konačno i trajno je riješeno na Opštecrnogorskom zboru 3. septembra 2023. godine", zaključuju u saopštenju.</p>

Sveti Sinod CPC: Svaki pokušaj postavljanja nove „kapele“ na Lovćenu predstavlja obnovu političkog projekta koji je usmjeren protiv Crne Gore

<p>Brojni građani danas su na Lovćenu uglas pjevali himnu Crne Gore.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLy8tm6JZIdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Time je Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), <a href="https://etv.me/drustvo/bio-i-ostao-crnogorski-stega-obiljezila-njegosev-dan-na-lovcenu">u okviru konceptualnog događaja pod nazivom „Bio i ostao crnogorski“</a>, obilježila Njegošev dan.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAovbCQz4NUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Nosili su i transparente sa porukama poput „neka bude borba neprestana“.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ7EPMe0hgwY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Sa Lovćena odjekivala himna Crne Gore

<p>Polaganjem vijenca na spomenik Petru II Petroviću Njegošu na Lovćenu i konceptualnim događajem pod sloganom „Bio i ostao crnogorski“, danas je obilježen Njegošev dan u organizaciji Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA).</p> <p>U prigodnom programu učestvovali su <b>Dušan Perišić </b>iz Cuca, koji je kazivao stihove posvećene Njegošu, te <b>Rajo Čelebić</b> i režiser <b>Danilo Marunović,</b> koji se u ime STEGE obratio okupljenima snažnom porukom:</p> <p>– Neka bude borba neprestana!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113221148_374701ed6d0edfb26b06520a6ff50937dca1ab660d5bcad6e6c678c9c646e4c3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251113221148_374701ed6d0edfb26b06520a6ff50937dca1ab660d5bcad6e6c678c9c646e4c3" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="marunović"> <figcaption>Foto: STEGA<span></span><span>Stega</span></figcaption> </figure>  <p>Na kraju događaja, u ime organizatora, prisutnima se zahvalio Vladimir Nikajljević, istakavši da je okupljanje na Lovćenu prošlo u izuzetnoj atmosferi i uz veliko prisustvo građana.</p> <p>Iz STEGE su poručili da je ovom prilikom poslata jasna i snažna poruka – da je Njegoš crnogorski vladar, mitropolit, pisac i filozof, univerzalna ličnost koja se ne može svesti na „učmale nacionalističke kalupe“, već vizionar i mislilac čije ideje i djelo i danas trasiraju put ka modernoj, prosvijećenoj i evropskoj Crnoj Gori.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-sa-lovcena-odjekivala-himna-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Marunović: „Jedna istina je samo – Njegoš je bio i ostao crnogorski“</h2> <p>Obraćanje režisera Danila Marunovića okupljenima na Lovćenu prenosimo integralno:</p> <p>– Dragi prijatelji, prijateljice, saborci, evo nas na svetoj planini, na kršu, đe je čovjek podjednako blizak i zemlji i nebu. Đe je inspiracija za svakog Crnogorca i Crnogorku toliko velika, da je odavde uvijek sve počinjalo i ovđe se uvijek sve završavalo.</p> <p>– Tu smo na grobu našeg gospodara, pjesnika, mitropolita, metafizičara, najvećeg od svih Crnogoraca – Rada Tomova. Danas je dan kad je naš gospodar rođen. Zato je jako važno da se danas ovđe okupimo, pogledamo u oči, podružimo, rukujemo, zagrlimo pod našim barjakom.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113221148_aec4abf609c88d655c34c739db1038b2885961282f99793cbe1241a8ef1af52c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251113221148_aec4abf609c88d655c34c739db1038b2885961282f99793cbe1241a8ef1af52c" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Lovćen"> <figcaption>Foto: STEGA<span></span><span>STEGA</span></figcaption> </figure>  <p>– I kao što su to Crnogorci uvijek radili – kad neko posustane, da mu pomognemo; kad se neko prepane, da ga ohrabrimo; kad se neko pokoleba, da ga učinimo odlučnim. Jer je ovo vrijeme za odlučnost, da branimo Crnu Goru kao što smo je vazda znali odbraniti.</p> <p>– Jedna stvar je samo istina – da je Petar Drugi Petrović Njegoš bio i ostao crnogorski. Zato, u duhu njegovog djela, ja samo imam da vam poručim: neka bude borba neprestana!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113121140_f8047338e6d40051edfce2f738df39562aaf8edd95fe46eb3fa8f62bede26f88.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251113121140_f8047338e6d40051edfce2f738df39562aaf8edd95fe46eb3fa8f62bede26f88" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="stega"> </figure>  <p>Organizatori su poručili da Njegošev dan obilježavaju civilizacijskom superiornošću pronijetom kroz vjekove, uz odavanje počasti Njegošu kao vanvremenskoj ličnosti svjetskog kalibra.</p> <p>- Na ovaj način želimo pokazati da ne dozvoljavamo mit stavljanja Njegoša kao najprogresivnijeg Crnogorca u istoriji u bilo kakve &nbsp;kalupe! Njegoš- vladar, filozof, istraživač, književnik, državnik – Crnogorac! - naveli su u STEGA.</p>

„Bio i ostao crnogorski“: Stega obilježila Njegošev dan na Lovćenu

<p>Učestali zahtjevi za vraćanje kapele na Lovćenu nijesu samo želja pojedinaca iz srpskog političkog korpusa, već, kako tvrde crnogorski intelektualci, dio šireg projekta urušavanja crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta. Istoričari i pisci upozoravaju da su apeli vlastima da se pokrene postupak obnove kapele, simbolički i politički pritisci s ciljem kriminalizacije institucija i ljudi koji podržavaju nezavisnu Crnu Goru.</p>
<h2>Politički pritisci na simbol Crne Gore</h2>
<p>Sinhronizovano, jedan po jedan zahtjev – od izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, legalizacije helikopterom donešene crkve na Rumiji do najave vraćanja kapele na Lovćenu. Nakon poslanika Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, bivši premijer<b> Zdravko Krivokapić </b>pisao je premijeru <b>Milojku Spajiću</b> i predsjedniku države <b>Jakovu Milatoviću </b>da ih podsjeti, kaže, na višestruku obavezu i dug da pokrenu postupak obnove kapele na Lovćenu.</p>
<p>- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost - naveo je Krivokapić u obraćanju Spajiću i Milatoviću.</p>
<p>Stvarnost je, saglasni su istoričari i intelektualci bitno drugačija - nije u pitanju nikakva obaveza već dio političkog projekta urušavanja crnogorskog identiteta.</p>
<p>Nagrađivani crnogorski pisac <b>Milorad Popović </b>ocijenio je da je zahtjev da se kapela Aleksandra Karađorđevića ponovo postavi na Lovćen &nbsp;dio simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore.</p>
<p>- Ako predsjednik parlamenta krši Ustav i u svojom Kabinetu drži zastavu druge države, ako ministar urbanizma traži da Kotor da se izuzme iz svjetske kulturne baštine to samo po sebi govori u kakvom je stanju duha danas Crna Gora. Traženje da se Aleksandrova kapela ponovo postavi na Lovćen je dio tog simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore, jer Lovćen i Rumija su dvije svete planine crnogorske. Imali smo 2005. godine užasnu devastaciju vrha Rumije. Sad se traži postavljanje kapele na Lovćen, samo ne znam kako to može u jednoj civilizovanoj, pravnoj državi. Postojeći spomenik je dio kulturno-istorijske baštine Crne Gore, djelo Ivana Meštrovića. Misle li da sruše taj spomenik, ili da na njemu naprave neku skalameriju što bi samo po sebe bilo karikaturalno? Ali, s obzirom da danas u Crnoj Gori vlada potpuno bezakonje, da se na svaki način kriminalizuju svi simboli, institucije i ljudi koji su za nezavisnu Crnu Goru, možemo očekivati, ukoliko se ne stvori jedan organizovani otpor od strane političkih stranaka i građanskog društva u Crnoj Gori, da će oni taj monstruozni plan i ostvariti - kazao je Popović za TV E.</p>
<p>Da to jeste naum svjedoče i iz Nove Srpske demokratije<b> Andrije Mandića.</b></p>
<p>- Ako dodatno želimo da uradimo za Petroviće da pomirimo Crnu Goru i smirimo strasti koje se uvijek razbuktaju tokom nekih datuma kao što je ovo oko Njegoševih dana, onda treba da vratimo Njegoševu kapelu na Lovćen đe joj je i mjesto - poručio poslanik NSD-a <b>Jovan Vučurović </b>na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.</p>
<h2>Organizovan napad iz Beograda</h2>
<p>Pisac Milorad Popović vjeruje da je riječ o organizovanom napadu na Crnu Goru koji dolazi iz Beograda.</p>
<p>- Od strane beogradskog štaba postoji plan uništavanja crnogorskog identiteta. Ovo što se tiče dinastije Petrović Njegoš i oko princa, to je samo jedan mali segment i priprema za mijenjanje Zakona o državljanstvu, Ustava Crne Gore i priprema za ponovnu aneksiju Crne Gore Srbiji. Ko to ne vidi, ne vidi ništa ili neće da vidi. Ovo sa mauzolejem je samo jedna kockica u tom planu urašavanja Crne gore i crnogorske nacije - kazao je Popović.</p>
<p>Upravo stranke parlamentarne većine insistiraju i na promjeni Zakona o dinastiji Petrović Njegoš. Poslanici PES-a tražili su da se u zakonu briše riječ "nasilna" ispred "aneksija" tvrdeći da je riječ o pleonazmu i da je svaka aneksija nasilna. To demantuju istoričari i istorijski dokumenti koji svjedoče i o nenasilnim aneksijama.&nbsp;</p>
<p>Poslanici Socijalističke narodne partije otišli su korak dalje pa traže da umjesto "nasilna aneksija" u zakonu stoji "ujedinjenja Crne Gore i Srbije" desilo uz slobodnu volju naroda. &nbsp;</p>

Marija Arnautović

Popović o kapeli na Lovćenu: Potreban organizovan otpor monstruoznom planu kulturološkog i nacionalnog zatiranja Crne Gore

<p>Poslanica CIVIS-a <b>Maja Vučelić </b>reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...</p>
<p>Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.</p>
<p>- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”</p>
<p>Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.</p>
<p>-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.</p>
<p>Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."</p>

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

<p>Predsjednica francuske skupštine <b>Jael Braun Pive</b> sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.</p>
<p>Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.</p>
<p>Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.</p>
<p>Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.</p>
<p>Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.</p>
<p>Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.</p>

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

<p>Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?</p>
<p>Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?</p>
<p>Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.</p>
<p>Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.</p>
<p>Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.</p>
<p>Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.</p>
<p>„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.</p>
<p>„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.</p>
<p>Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.</p>
<p>„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.</p>
<p>Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?</p>
<p>„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.</p>
<p>U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.</p>

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

<p>Hrvatski predsjednik <b>Zoran Milanović </b>večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.</p>
<p>- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.</p>
<p>U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".</p>
<p>- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.</p>
<p>Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.</p>
<p>- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;</p>

Tag: lovcen