Samozapaljenje uglja u Luci Bar predstavlja problem sa aspekta sigurnosti, ekologije, odlaganja i procesa deponovanja uglja - kazao je za Primorski portal vještak iz oblasti zaštite od požara i eksplozija Radovan Popović. U Luci Bar, ispod Volujice, na operativnoj obali gdje se vrši pretovar rasutih tereta, došlo je do samozapaljenja uglja, a dim koji se pojavljuje &nbsp;od početka decembra izaziva zabrinutost građana Bara. Do sada iz Luke Bar se nisu oglasili ovim povodom. Vještak iz oblasti zaštite od požara i eksplozija navodi da je sklonost samozapaljenja uglja &nbsp;različita i zavisi od vrste uglja, prisutstva vlage, građe… Prema ranijem pisanju Primorskog portala, ugalj iz Indonezije preko Luke Bar pretovara se za potrebe Elektroprivredu Srbije (EPS). Ugalj, kao i mnoge druge materije, ima sklonost da apsorbuje gasove iz okoline. -Apsorcija &nbsp;je najintenzivnija u početku, odmah poslije vađenja uglja iz nalazišta. Apsorbovani kiseonik vrši oksidaciju organske materije u uglju, pri čemu se oslobađa temperatura pa se uglalj zagrijava. Kad ugalj dobije temperaturu u unutrašnjosti gomile, od oko 300 do 400 stepeni otpočinje proces gorenja - objasnio je vještak Popović. Prema njegovim riječima, česta je slika da se na velikim deponijama uglja vidi gorenje iz unutrašnjosti gomile, uz vidno oslobađenje produkata sagorijevanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121708124_c88475bb78173717ae8113ac56ef09675c09626376c929b16f6c39fdc7307a48.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121708124_c88475bb78173717ae8113ac56ef09675c09626376c929b16f6c39fdc7307a48" data-rendition-name="original" width="635" height="578" loading="lazy" alt="Luka Bar"> </figure>  - Veliki je problem sa gašenjem takvih deponija. Baš veliki i dosta teško se gasi. To zavisi od naslaga - kolika je deponija, koliko ima složenog uglja na toj deponiji. Svakako zavisi od količine uglja koja je uskladištena - objasnio je Popović. &nbsp;Međutim, prema njegovim riječima, ne mora ni da bude uvijek samopaljenje uglja. - Može da bude i ljudski nemar, prilikom skladištenja uglja. Ukoliko se &nbsp;opušak cigarete baci na uglj može da počne proces gorenja. jer je ta ugljena prašina generalno lako zapaljiva - ističe Popović. Činjenica je da dim tinja danima u Luci Bar. - Mora se držati pod kontrolom i uglavnom se drži pod kontrolom. Jedna od mjera je pretovar tog uglja, da se dođe u centar požara, da se pokuša ugasiti uz upotrebu velike količine vode. Ističem, dosta je teško gasiti &nbsp;ugljaj, dosta teško. Može se dislocirati na nekom prostoru gdje je bezopasan - kaže Popović. Ističe da deponovani ugalj mora imati određenu daljinu od drugih zapaljivih materija.&nbsp; - Mora imati neophodni stepen zaštite da ne dođe do prenošenja vatre. Ugalj tinjajuće gori sa malom količinom plamena, tako da je teško da može da ugrozi skladišta naftnih derivata ako nisu baš u neposrednoj blizini - navodi Popović &nbsp; Iz Luke Bar su uskratili javnost za informaciju da li su u proteklom periodu od kada je ugalj počeo da gori koristili termokamere koje mogu detektovati promjene u unutrašnjosti deponovanog uglja. - Posebnim instrumentima se mjeri temperatura u unutrašnjosti te gomile. Prati se i ako dođe do povećanja temperature, da se interveniše. &nbsp;Jedino razgrtanjem tih naslaga uglja, moglo bi se doći do žarišta. Sve zavisi gdje je žarište, je li počelo da tinja na površinskom dijelu ili unutrašnjem dijelu. Ukoliko je žarište u unutrašnjem dijelu, mora doći do razgrtanja, prebacivanja na druge lokacije - kazao je Popović. Preporučuje da je potrebno mjeriti stepen zagađenja vazduha i zbog zaposlenih i zbog građana koji ne rade u Luci Bar. Prema ranijem pisanju Primorskog portala, ugalj iz Indonezije &nbsp;preko Luke Bar pretovara se za potrebe Elektroprivredu Srbije (EPS). Ugovoreni posao predviđa pretovar 60.000 tona uglja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vještak za zaštitu od požara i eksplozija: Samozapaljenje uglja u Luci Bar predstavlja problem sa aspekta sigurnosti i ekologije

Crna Gora jača svoju ulogu u razvoju TEN-T mreže, posebno kroz unapređenje Luke Bar koja postaje ključno regionalno čvorište, kazao je ministar pomorstva Filip Radulović na ministarskom sastanku Transportne zajednice u Briselu.
Radulović je predstavio najvažnije rezultate Crne Gore u oblasti pomorstva i evropskih transportnih integracija.
- Pomorstvo je strateška poluga razvoja Crne Gore. Naš cilj je snažna i integrisana veza sa evropskom transportnom mrežom, a reforme koje sprovodimo unapređuju standarde, sigurnost i kvalitet usluga u korist građana i privrede - poručio je ministar Radulović.
Kroz WBIF sprovodi se projekat „Modernizacija Luke Bar“, vrijedan 1,6 miliona eura, koji obuhvata produbljivanje akvatorijuma radi prihvata većih brodova i obnovu lučke željezničke infrastrukture. Takođe, ovaj projekat doprinosi mogućnost praćenja toka robe, logističke procese ali i donosi odluke na bazi podataka iz realnog vremena.
Radulović je naglasio da Ministarstvo uvodi nacionalni Sistem za lučku zajednicu koji će povezati sve učesnike i ubrzati rad u lukama.
- Pripremili smo ključne zakone. Dobili smo zeleno svjetlo od EK za Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, iz Brisela čekamo mišljenje za Zakon o sprečavanju zagađenja mora sa brodova, dok ćemo naredne sedmice EK poslati na mišljenje i Zakon o lukama - poručio je Radulović.
Inače, ovo je prvi Zakon iz oblasti pomorstva koji je ikada poslat EK na provjeru usaglašenosti sa pravnom tekovinom EU, a samim tim i prvi pomorski akt koji je ikad dobio pozitivnu ocjenu EK.

Radulović: Modernizacija Luke Bar u fokusu crnogorske transportne politike

Luka Bar je ogroman potencijal naše države. Njeno jačanje znači jačanje ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta i pozicioniranje Crne Gore kao važnog saobraćajnog i logističkog čvorišta u Crnoj Gori i region - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom radne posjete Baru.
On je, tokom obilaska Luke Bar, gdje se sastao sa izvršnim direktorom Ilijom Pješčićem i predsjednikom Odbora direktora Dušanom Masoničićem, naglasio da ova luka predstavlja jedan od ključnih državnih resursa i strateških potencijala Crne Gore.
Milatović je istakao da je neophodno &nbsp;strateško djelovanje države u nekoliko ključnih oblasti.&nbsp;
- U tom kontekstu, osvrnuo se i na odluku prethodnih vlasti da 30-godišnju koncesiju nad dijelom lučkog područja dodijele kompaniji Port of Adria, ocjenjujući da se takav potez pokazao strateški pogrešnim, naročito imajući u vidu da ta kompanija godinama posluje sa gubitkom, što onemogućava potpunu valorizaciju kapaciteta i razvojne mogućnosti Luke Bar - navodi se u saopštenju.
Milatović je poručio da se mora pronaći rješenje koje će biti u interesu i države i investitora, naglašavajući da se kao najbolje i dugoročno najkorisnije rješenje nameće ponovno objedinjavanje Luke Bar kroz kupovinu Port of Adria od strane države.&nbsp;
- Takav potez bio bi od posebnog značaja za razvoj kompletnog lučkog sistema, jer bi se obezbijedilo jedinstveno upravljanje, veća operativna efikasnost i optimalna iskorišćenost svih postojećih kapaciteta - ocijenio je Milatović.
Ukazao je na važnost boljeg organizovanja željezničkog prevoza tereta koji stiže u luku, kao ključne karike u lancu transporta i logistike.&nbsp;
- Važno je da svi akteri u sistemu budu snažno usmjereni na unapređenje operativnosti i konkurentnosti željezničkog teretnog saobraćaja. Neophodno je kontinuirano ulaganje u željezničku infrastrukturu, uz temeljnu rekonstrukciju pruge, posebno dijela koji povezuje Bar sa unutrašnjošću i regionalnim tržištima. Za ove procese potrebna je jasna državna vizija. Ako želimo da Luka Bar bude motor razvoja Bara i cijele Crne Gore, moramo strateški i dugoročno ulagati u transportne i logističke kapacitete - istakao je Milatović.
Dodaje da Luka Bar, zahvaljujući dubokom akvatorijumu, poziciji i raspoloživom prostoru, može postati jedan od najznačajnijih logističkih centara u regionu, uz adekvatnu podršku države i usklađeno djelovanje svih nadležnih institucija.
- Vrijeme je da Luka Bar zauzme mjesto koje zaslužuje – kao snažan, integrisan i konkurentan sistem koji doprinosi razvoju grada Bara i cijele Crne Gore - zaključio je Milatović.

1250x600

1084x550

Milatović: Vrijeme je da Luka Bar zauzme mjesto koje zaslužuje

U Luci Bar je u prvih devet mjeseci ove godine pretovareno ukupno 1,32 miliona tona tereta, što je pet odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period, kada je brodski pretovar iznosio 1,39 miliona tona.
- Biznis planom za ovu godinu je za prvih devet mjeseci bio planiran brodski pretovar od 1,49 miliona tona, pa je na nivou realizacije od 89 odsto - navodi se u izvještaju menadžmenta o poslovanju za prvih devet mjeseci ove godine.
Kako se navodi, primjetan je pad brodskog pretovara rasutih i generalnih tereta, dok tečni bilježe povećanje u odnosu na uporedni period prošle godine.
Od ukupno pretovarenih 1,32 miliona tona, na rasute terete se odnosi 1,01 milion tona, na tečne 236,74 hiljade tona, a na generalne terete 71,88 hiljada tona.

Brodski pretovar za devet mjeseci 1,32 miliona tona

Počelo je dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora iz Luke Bar na gradilište Vjetropark Gvozd, a početak montaže prve vjetrenjače se očekuje u ponedjeljak 20. oktobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017091024_78c4da00c11135b9829df057fbb1629673d934bf489cc7ca6e8b28721d58f55a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251017091024_78c4da00c11135b9829df057fbb1629673d934bf489cc7ca6e8b28721d58f55a" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd "> <figcaption>Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na gradilište je stigao i dio mašina, odnosno dizalice za montažu, dok se dopremanje lopatica očekuje iduće sedmice. Plan za montažu prve vjetrenjače je 1. novembar, ukoliko dozvole vremenski uslovi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017091024_ab7b87696187cc54214b8833e26acd6155f7e88c4b834164b882ee60f517c349.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251017091024_ab7b87696187cc54214b8833e26acd6155f7e88c4b834164b882ee60f517c349" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd "> <figcaption>Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Građevinski radovi koje izvodi kompanija Bemax su završeni, ali su ostale dežurne ekipe koje su pripravne ukoliko bude bilo potrebe za intervenciju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FXEZYuUR7Zug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO i VIDEO) U toku dopremanje djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd, početak montaže prve vjetrenjače planiran u ponedjeljak

Luka Bar, nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, mogla bi postati privlačna za argentinske preduzetnike kao ulazna tačka na tržište EU, ocijenio je nerezidentni ambasador Argentine u Crnoj Gori Osvaldo Marsiko na sastanku sa potpredsjednikom Skupštine Borisom Pejovićem.
Pejović i Marsiko su razgovarali o unaprjeđenju bilateralnih odnosa, jačanju parlamentarne saradnje i razmjeni iskustava u oblasti evropskih i regionalnih integracija.
Kako je saopšteno iz Skupštine, Pejović je istakao dobre i prijateljske odnose između Crne Gore i Argentine, podsjetivši na istorijske veze i ulogu crnogorske dijaspore u Argentini, koja predstavlja važan most za dalji razvoj odnosa između dvije zemlje.
- On je naglasio da su evropske integracije strateški cilj Crne Gore, koji uživa široku podršku građana i svih političkih partija, bez obzira na njihove programske razlike - navedeno je u saopštenju Skupštine.
Ambasador Marsiko se saglasio sa ovim stavom, ističući da je kontinuitet spoljnopolitičkih prioriteta Crne Gore – nezavisno od promjena vlasti – važan pokazatelj njene političke zrelosti i stabilnosti. On je govorio o prednostima koje je proces regionalne ekonomske integracije, kroz MERCOSUR, donio državama Latinske Amerike.
Sagovornici su razmijenili mišljenja i o aktuelnoj političkoj situaciji u obje zemlje, te razgovarali o mogućnostima unaprjeđenja parlamentarne saradnje i razmjene delegacija između dva parlamenta.
- Sastanak je protekao u prijateljskoj atmosferi, uz obostrano izraženu spremnost za jačanje saradnje između Crne Gore i Republike Argentine - zaključili su u Skupštini.

Marsiko: Nakon ulaska Crne Gore u EU, Luka Bar bi mogla postati privlačna argetinskim preduzetnicima

Diplomirani pravnik Ilija Pješčić izabran je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Luke Bar, saopštio je Odbor direktora te kompanije.
U Odboru direktora kažu da je Pješčić ovu funkciju u prethodne četiri godine uspješno obavljao, rukovodeći kompanijom u vrlo zahtjevnim i nepredvidivim poslovnim okolnostima.
– Kao i ostalim privrednim društvima u Crnoj Gori, tako i kompaniji “Luka Bar” ad u narednom periodu predstoje aktivnosti na usklađivanju organizacije, Statuta, organa i drugih akata, sa novim Zakonom o privrednim društvima, koji na snagu stupa 1. januara 2026. godine. Sve zakonske odredbe biće sprovedene u skladu sa zakonskim rokovima – navedeno je u saopštenju za javnost.
Imenovanjem Pješčića za vršioca dužnosti izvršnog direktora, kažu u Odboru direktora Luke Bar, nastavlja se kontinuitet uspješnog i pozitivnog poslovanja, redovnog izmirivanja svih obaveza prema državi i zapošljenima, kontinuitet započetih investicionih ciklusa i realizacije ugovorenih poslovnih aranžmana.
– Odbor direktora i izvršni menadžment će, kao i do sada, rukovođenje najvećom barskom kompanijom sprovoditi sa najvećom dozom odgovornosti i posvećenosti, što će vjerujemo i dokazati vrlo uspješan završetak još jedne poslovne godine – zaključeno je u saopštenju.

Ilija Pješčić v.d. izvršnog direktora “Luke Bar”

U barsku luku uplovila su dva kruzera. Luksuzni kruzer „Celebrity Ascent" jutros uplovio u barsku luku, na gat Port of Adria.
Uplovljavanje kruzera, jutros prije osam sati, privuklo je pažnju građana i turista. Na ovom kruzeru je oko 3.000 putnika.&nbsp;
Prema informacijama Primorskog portala iz kompanije „Boka Adriatic“ doo, koja obavlja pomorsko-agencijske poslove kruzer „Celebrity Ascent“ &nbsp;na vezu &nbsp;u vlasništvu Port of Adria će biti danas do 18 sati.
Sa kruzera „Celebrity Ascent“ danas je organizovanih 28 izleta na kojima će obići gradove na Crnogorskom primorju, kulturno-istorijske znamenitosti, nacionalni park Skadarsko jezero, uživati na gastronomskim i aktivnim izletničkim turama.
Jutros je u barsku luku, uplovio i kruzer „Belle del adriatique“ na kome je oko 200 turista, uglavnom iz Belgije. Iz Bara će isploviti oko 13 sati.
Bar je sve atraktivnija kruzing destinacija, zbog bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa i osobenosti ponude: Stari grad Bar kao najveće arheološko nasljeđe na ovim prostorima, Park prirode Staru maslinu, agro turizam u zaleđu, prelijepe kanjone,morsku i jezersku obalu nacionalnog parka Skadarsko jezero. Na nepunih 30, odnosno 40 kilometara su stari gradovi Ulcinja, Budve…
Turistička organizacija Bar za svaki kruzer organizuje kulturni program na početku šetališta kralja Nikole u izvođenju KUD –a “Rumija”, a u ponudi su autentični proizvodi članova &nbsp;Klaster turizma i kreativne industrije.

U Baru danas „Celebrity Ascent" i „Belle del adriatique“, planirano 28 izleta

"Da li biste mogli mirno gledati svoju djecu kako se šetaju i igraju pored postrojenja koje nosi oznaku najveće opasnosti od eksplozije, znajući da su se one već dešavale u razvijenim državama?"
Ovim pitanjem se advokatica Vesna Čejović, koja zastupa grupu građana i aktivista iz Bara, prije godinu i po obratila tadašnjem ministru energetike Saši Mujoviću.
Time je ukazala na opasnosti najavljene izgradnje terminala za tečni prirodni gas (LNG) i gasne termoelektrane u Luci Bar, stotinjak metara udaljenog od stambenih zgrada, škola, šetališta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fopasne-igre-premijera-spajica-sa-sudbinom-bara-ili-projekat-za-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Isto je ponovila aktuelnom ministru Admiru Šahmanoviću nakon što je 10. septembra sa japanskom energetskom kompanijom JERA potpisan Memorandum o saradnji za razvoj terminala i gasne elektrane.
Na ovo pitanje, koje u najkraćem ilustruje zabrinutost Barana, advokatica Čejović nije dobila odgovor - ni tada, ni danas.
- Prema evropskoj direktivi o izbjegavanju velikih industrijskih nesreća, ovakvi objekti svrstani su u prvu kategoriju opasnosti od eksplozija - ističe Čejović u izjavi za Radio Slobodna Evropa.
Za stanovnike Bara, primorskog grada sa nešto više od 40.000 stanovnika, dodatno je alarmantno što je grad u najosjetljivjoj seizmički aktivnoj zoni, što izgradnju ovakvih objekata čini potencijalno katastrofalnom.
O ovoj temi raspravljano je u lokalnom parlamentu a, kako je rekao predsjednik opštine Bar Dušan Raičević, Crna Gora nema vrednijih resursa od prostora te da je on eksplicitno protiv izgradnje terminala.
<h2>Vlade uporno potpisuju, građani uporni u otporu</h2>
Planovi o izgradnji terminala u Luci Bar, u kojem bi se skladištio a potom distribuirao gas ka Evropi, počeli su početkom 2020. godine.
Tada je još na vlasti bila Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, koja je iste godine izgubila trodecenijsku vlast.
Vlasti koje su ih naslijedile, ostale su pri istoj namjeri.
Tako je 2023. godine Vlada Dritana Abazovića potpisala memorandum sa američkim kompanijama Enerflex i Wethington, bez javne rasprave.
Projekat je opravdavan "smanjenjem zavisnosti od ruskog gasa" i predstavljan kao strateški energetski interes.
Nakon potpisivanja, Raičević je predstavnicima američkih kompanija poručio da je u pitanju odluka koja određuje sudbinu grada i da za Bar nije prihatljivo da o tome odlučuje Vlada već građani na referendumu.
- Želite da turisti koji dolaze kruzerima u Bar gledaju u termoelektranu - pitao je Raičević.
RSE je poslala upit ovim američkim kompanijama o planovima. Odgovor na konkretne pomake i planirani početak radova 2025. nije stigao.
SAD je najveći proizvođač nafte i tečnog gasa u svijetu.
I evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji je par mjeseci kasnije kazao da je EU spremna da sarađuje s Crnom Gorom na razvoju LNG terminala u Baru, targetirajući ga kao potencijalno regionalno energetsko čvorište.
Ta podrška nikada nije formalizovana ali je izjava naišla na osude dijela stručne javnosti i civilnog sektora.
Ujedno, podrška fosilnim gorivima, u koje spada i tečni gas, u suprotnosti je sa Evropskom zelenom agendom i ciljevima dekarbonizacije do 2050. i sa planom RePower 2030, koji predviđa smanjenje korišćenja gasa za 50 odsto.
Uprkos protivljenjima, Vlada Milojka Spajića i japanska energetska kompanija JERA potpisale su 10. septembra ove godine Memorandum o razumijevanju na istu temu.
- Japanska firma i Ministarstvo sprovešće studiju izvodljivosti, koja će obuhvatiti tehničku, komercijalnu i finansijsku održivost LNG terminala i gasne elektrane, uključujući analizu više potencijalnih lokacija - kazali su iz Vlade.
Studija će, kako se dodaje, pružiti konkretne podatke o isplativosti i budućem razvoju oblasti tečnog gasa u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1966038400638882033%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1966038400638882033%7Ctwgr%5E6a374fc15afa59bd1f857d4ba905c11f515d0d75%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
I ovaj Memorandum je potpisan bez javne rasprave, konsultacija s građanima i saglasnosti lokalne samouprave.
U međuvremenu usvojen je Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, koji nije predvidio izgradnju gasne termoelektrane i LNG infrastrukture u Luci Bar.
Za RSE iz Ministarstva energetike nisu komentarisali protivljenje više desetina ekoloških organizacija i eksperata ovom projektu.
Bez odgovora je ostalo i pitanje zašto se insistira na nečemu što ne predviđa Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine.
- Legitimno je da svaki investitor izražava interesovanje da plasira projekte i time rješava sopstvene probleme. Ali je nelegitimno i nezakonito da naše vlasti prihvataju ovakvu vrstu projekata - kaže Čejović.
Iz japanske kompanije nisu za RSE objasnili kako su izabrali Crnu Goru kao potencijalnu lokaciju, kad planiraju izradu studije, niti kako će iskomunicirati sa zabrinutom lokalnom zajednicom.
Analitičari u Japanu navode da su kompanije poput Jere suočene s padom potražnje i izazovom plasmana viškova i da zemlja ulazi u period prekomjerne ponude LNG-a, zbog čega traže alternativna tržišta uključujući Balkan.
Čejović citira nalaze Instituta za ekonomiju energetike iz Amerike, koji je ukazao da je zbog problema prevelikog broja LNG terminala u svijetu, a posebno u Japanu, došlo do drastičnog smanjenja potražnje LNG-a.
- Predviđa se da će već naredne godine, Japan biti suočen sa velikim problemima plasmana LNG-a, zbog čega se oni usmjeravaju na alternativna tržišta - rekla je ona.
<h2>Šta je LNG terminal i zašto je opasan?</h2>
LNG terminali služe za prijem, skladištenje i pretovar prirodnog gasa ohlađenog kako bi se pretvorio u tečno stanje.
Prema važećim evropskim standardima, LNG terminali se svrstavaju u postrojenja prve kategorije opasnosti od eksplozije, zbog ekstremno visokog pritiska i zapaljivosti gasa u tečnom i gasovitom stanju.
- U slučaju bilo kakve tehničke greške ili ljudske nepažnje, prirodnih nepogoda ili seizmičkih aktivnosti posljedice mogu biti katastrofalne: eksplozije, požari, ljudske žrtve - ukazuje advokatica Čejović.
U svijetu ima oko 60 LNG terminala i većina njih nije izgrađena na obalama gradova, već na plutajućim platformama u moru, kilometrima daleko od naseljenih zona, upravo da bi se smanjio rizik po ljude i okolinu.
U slučaju Luke Bar, planirani terminal bio bi na svega nekoliko stotina metara od stambenih zgrada, škole, doma zdravlja, šetališta.
- Takva postrojenja jednostavno se ne rade i po EU direktivi ne smiju da se rade blizu naselja, javnih saobraćajnica, javnih površina dostupnih građanima, a to još manje u trusnim područjima - kaže Čejović.
Prema njenim riječima, ekonomski efekti su beznačajni, s obzirom na negativan uticaj na turizam, cijene nekretina i ostalu privredu.
<h2>Kakva su iskustva ostalih zemalja?</h2>
Primjeri iz Evrope pokazuju da LNG terminali često izazivaju otpor građana i ne rade punim kapacitetom.
U Italiji, sa 8.000 kilometara obale, postoje tri LNG terminala od kojih jedan radi sa oko 90 odsto kapaciteta, dok druga dva koriste manje od 50 procenata.
Najnoviji, izgrađen prošle godine, biće izmješten naredne zbog masovnih protesta građana.
U Grčkoj, koja ima 13.600 kilometara obale, jedini LNG terminal radio je sa svega 12 odsto kapaciteta.
Novi terminal, koji je prošle godine pušten u rad, finansira EU, a nalazi se 17 kilometara od obale, na otvorenom moru. Radio je dva mjeseca, nakon čega je zbog tehničkih problema prestao sa radom. Navodno, treba ponovo da se pusti u rad, ali samo sa 25 odsto kapaciteta.
Hrvatska, sa 6.000 kilometara obale, ima jedan terminal na ostrvu Krk. I njegovo postavljanje je naišlo na otpor mještana i lokalne vlasti, koji tvrde da je projekat nametnut bez njihovog pristanka.
Nasuprot tome, Crna Gora ima 100 kilometara obale i samo pet primorskih opština.

Spajićeva Vlada ne odustaje od gasnog terminala u Baru uprkos protivljenjima

Članovi menadžmenta Luke Bar AD, predsjednik borda direktora Dušan Masoničić i finansijski direktor Nenad Vujanović, proteklog vikenda priredili su lijep gest za Božidara Nikolića Čarlija, nekadašnjeg radnika kompanije i od 1977. do 2005. godine najboljeg sportistu iz OSI populacije Bara i Crne Gore.&nbsp;
Omogućili su mu da ostvari svoju dugogodišnju želju, skuterom obiđe glavni lukobran, svetionik, i napravi fotografije Bara sa mora, što je za njega predstavljalo poseban doživljaj i neizrecive trenutke sreće.
S obzirom da je teško pokretan, Čarli već godinama koristi skuter, a svoju veliku želju da obiđe lukobran i svetionik saopštio je predsjedniku Borda direktora Luke Bar AD, Dušanu Masoničiću, koji je u dogovoru sa izvršnim direktorom Ilijom Pješčićem, organizovao taj mali, dugo iščekivani izlet za Čarlija. U pratnji Masoničića, direktora za finansije Luke Bar, Nenada Vujanovića i obezbeđenje, Čarli je svojim skuterom, kroz prostor Luke, stigao do svetionika i lukobrana.
- Bio je ovo istinski ugođaj za mene, a kako se amaterski bavim fotografijom, u svojoj arhivi ih imam mnogo, želio sam da napravim nekoliko mog grada Bara slikanog s mora. To mi je bila i glavna motivacija kada sam zamolio Dušana Masoničića da mi izađu u susret. Zato dugujem veliku zahvalnost njemu, izvršnom i finansijskom direktoru, Iliji Pješčiću i Nenadu Vujanoviću. Bila je ovo i prilika da evociram uspomene na dane i godine koje sam proveo radeći u Luci, odakle sam otišao u penziju”, kazao je za Radio Bar i Bar info, vidno srećan, Božidar Nikolić Čarli, koji je istakao da je počastvovan ovakvim gestom kojim je menadžment Luke pokazao društvenu odgovornost, osjećaj i senzibilitet za OSI, ali i da znaju da cijene“ moj angažman na istom fonu, u njegovanju humanosti i istinskih ljudskih vrijednosti, na što sam ponosan - zaključio je Čarli.
Božidar Nikolić je bio je i prvi barski učesnik na Paraolimpijskim igrama u Njujorku 1984. godine (gdje je ostvario odličan plasman – u trkama na 60 m peto mjesto i u trci na 400 m četvrto mjesto).&nbsp;
Popularni i omiljeni Čarli je i pjesnik, ljubitelj odbojke, borac za prava OSI populacije i doskorašnji humanitarac, koji je pokrenuo deset humanitarnih akcija.
Živi u Baru pedeset godina, a nikada nije bio na glavnom lukobranu i svetioniku.

Ispunjena dugogodišnja želja: Čarli skuterom obišao glavni lukobran i svetionik u Baru

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: luka-bar