Pemijer Milojko Spajić kazao je da mu je žao što nije izabrano dvoje sudija Ustavnog suda, ali da se nada da će to pitanje biti riješeno brzo.&nbsp;
Spajić je, na konferenciji sa medije u Vili Gorica povodom posjete premijera Velikog Vojvodstva Luksemburga Luka Fridena, rekao i da će u decembru u Skupštinu ući više od 100 zakona.
Odgovarajući na pitanja novinara da li toliki broj zakona utiče na kvalitet tih zakonskih rješenja, Spajić je pojasnio da su svi zakoni prošli javnu raspravu i diskusiju sa Evropskom komisijom.
- Oni prolaze Odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija - istakao je Spajić.&nbsp;
Odgovarajući na kritike Brisela nakon neizbora dodatnih članova Ustavnog suda, Spajić kaže da očekuje da će se brzo imenovati još dva člana, ali da je sud trenutno funkcionalan, i imaju kvorum.
- Žalim što nismo iskoristili priliku da imenujemo dva dodatna člana Ustavnog suda, ali to je demokratija. Morate da razgovarate sa parlamentom, da ubjeđujete parlament - istakao je Spajić, rekavši da očekuje da će do izbora doći u najskorijem mogućem roku.
Govoreći o kolektoru u Botunu, podcrtava da Vlada stoji iza Glavnog grada, i poziva mještane Botuna na razumijevanje.
Dolazak Fridena je, kaže Spajić, velika stvar za Crnu Goru.
- On je premijer države koja je po veličini veoma slična Crnoj Gori, ali imamo različite sudbine. Imamo toliko toga da naučimo od Luksemburga, i pokušaćemo da ih iskoristimo kao mentora, i kao nekoga ko treba da nam pomogne na našem evropskom putu - istakao je Spajić.
Premijer je kazao da je ovo "zadnja milja ulaska u EU".&nbsp;
- Imamo abicioznu agendu da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. godine. Ništa nas neće omesti na tom putu, i u sljedećih 13 mjeseci uradićemo apsolutno sve, i neće biti te prepreke koja će nam se naći na EU putu - istakao je Spajić.
<h2>Friden: Glas Crne Gore snažno se čuje u EU</h2>
Velikog Vojvodstva Luksemburga Friden je rekao da se glas Crne Gore, oličen u djelu premijera i predsjednika države Jakova Milatovića snažno čuje u Evropi.
- Evropa ne može biti cjelovita bez Zapadnog Balkana - istakao je Friden, ali naglasio da ne stavljaju sve zemlje ZB u jednu košaru.
Čestitao je Crnoj Gori na koracima koje je &nbsp;preduzela u poslednjih par godina.&nbsp;
- Mogu da konstatujem da se CG mnogo promjenila. Došlo je do velikog napretka i nazire se svjetlo na kraju tunela, i svi zajedno moramo da zaljučimo to poslednje poglavlje ovog procesa - istakao je Friden, i dodao da se zemlje kandidatkinje ne mogu predugo držati u čekaonici.&nbsp;
Podržava ideju da se pregovori &nbsp;završe do kraja sljedeće godine.&nbsp;
- Svi napori koje ste vi preduzeli moraju biti prepoznati. Ohrabrujemo vas da preduzmete i ove posljednje korake - istakao je Friden.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Očekujem uskoro izbor dvoje sudija US, u decembru će biti stotinu zakona u Skupštini

Luksemburg je pokazao kako se jasnom vizijom i snažnim institucijama država pretvara u veliku evropsku priču o uspjehu. Crna Gora ima sličan potencijal, sa pet puta većom površinom i jasnim ciljem da postane članica Evropske unije. Naši najbliži partneri to vide i otvoreno podržavaju - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom prve zvanične posjete premijera Velikog Vojvodstva Luksemburga Luka Fridena Crnoj Gori.
Posjeta premijera Fridena, kako se navodi u saopštenju, počela je radnom večerom u Vili Gorica.
- Susret na najvišem nivou potvrdio je snažno partnerstvo i veoma bliske odnose dvije države, zasnovane na povjerenju, zajedničkim vrijednostima i jasnoj evropskoj perspektivi Crne Gore. U otvorenom i sadržajnom razgovoru razmotrene su mogućnosti daljeg jačanja političkog dijaloga, produbljivanja ekonomske saradnje i ubrzanja evropskih integracija Crne Gore - ističu iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Friden je poručio da Luksemburg vidi Crnu Goru kao ozbiljnog partnera na evropskom putu.
- Luksemburg će nastaviti da snažno podržava put Crne Gore ka Evropskoj uniji i da jača saradnju zasnovanu na zajedničkim principima i prijateljstvu - istakao je Friden.&nbsp;
Milatović je naglasio da crnogorska dijaspora u Luksemburgu predstavlja most povjerenja, prijateljstva i saradnje, ali i veliku razvojnu šansu za Crnu Goru.
- Razmatrane su i mogućnosti intenziviranja ekonomske saradnje i ukazano da postoji značajan prostor za povećanje prisustva luksemburških kompanija u Crnoj Gori, uz poruku da stabilna, evropski orijentisana i ekonomski otvorena Crna Gora može da bude sigurna destinacija za nove investicije - navodi se u saopštenju.
Milatović je izrazio uvjerenje da će Luksemburg nastaviti da pruža snažnu podršku Crnoj Gori u ispunjavanju završnih obaveza iz evropske agende, posebno u oblastima vladavine prava i ekonomskog upravljanja.&nbsp;
- Istaknuto je da bi dodatno intenziviranje ekspertske i tehničke saradnje dodatno ubrzalo reformski proces i pripremu Crne Gore za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Potvrđeno je i da blisko savezništvo u okviru NATO-a i visoka usklađenost spoljnopolitičkih stavova Crne Gore i Luksemburga predstavljaju jasan signal zajedničkog opredjeljenja za stabilnost, mir i bezbjednost Evrope - ističu iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Prva zvanična posjeta Fridena Crnoj Gori predstavlja važan korak u daljem jačanju ukupnih odnosa dvije prijateljske države i, kako dodaju u saopštenju, još jednu potvrdu da Crna Gora ima ozbiljne partnere koji vjeruju da može da postane sljedeća evropska priča o uspjehu.

1250x600

1084x550

Milatović: Luksemburg vjeruje da je Crna Gora sljedeća evropska priča o uspjehu

Veliki vojvoda Gijom položio je danas zakletvu i stupio na prijesto Luksemburga na tradicionalnoj ceremoniji u Parlamentu kojoj su prisustvovali kraljevska porodica i šefovi nekih od evropskih država.
Živjeću život svog naroda, od kojeg ne želim da budem odvojen bilo kakvom preprekom. Dijeliću njihove radosti i patnje", rekao je Gijom u svom prvom govoru kao vladar citirajući govor iz 1919. velike vojvotkinje Šarlote, jedne od svojih prethodnica.
- Simbol principa slobode i jedinstva utvrđenih u našem Ustavu, monarhija je ostala - tada kao i sada - stalna referentna tačka i čvrsta podrška u vremenima krize“, rekao je Gijom, koji je položio zakletvu na Ustav Luksemburga pred 60 poslanika.
Veliki vojvoda Gijom (43), preuzeo je dužnost od svog oca Anrija (70) koji je abdicirao u njegovu korist pošto je u veoma simboličnoj ulozi vladara služio 25 godina u tom malom vojvodstvu u centru Evrope.
Kao i otac Anri, Gijom je obrazovan u Francuskoj, Švajcarskoj i britanskoj vojnoj akademiji Sendherst, a zatim je radio za belgijske, njemačke i španske firme.
S njim su na svečanosti bili supruga vojvotkinja Stefani od Lanoja rođena u Belgiji i sinovi princ Čarls (5) i princ Fransoa (2).
Gijom je sedmi veliki vojvoda od Luksemburga od 1890. godine kada je uspostavljena savremena monarhija.
Ceremonijama prisustvuju kraljevske porodice iz Holandije i Belgije, a novi veliki vojvoda će prirediti gala veče za goste među kojima će biti i predsjednici Francuske i Njemačke, Emanuel Makron i Frank Valter Štajnmajer.
Tokom vikenda Gijom će obaviti ritualni obilazak svoje zemlje i završiti ga misom sa nadbiskupom Žan-Klodom Olerišom u rimokatoličkoj katedrali Notr Dam Luksemburga.
Svečanosti povodom krunisanja planirane su širom zemlje do nedjelje.
Luksemburg je parlamentarna demokratija s velikim vojvodom kao šefom države, slično Velikoj Britaniji i Belgiji. Ima oko 700.000 stanovnika i posljednje je preostalo veliko vojvodstvo u svijetu.
Luksemburg je jedna od najmanjih zemalja Evropske unije, a najbogatija po BDP-u po glavi stanovnika, finansijska je sila i sjedište važnih institucija EU kao što je Evropski sud pravde i Evropska investiciona banka. U Luksemburgu su i sjedišta mnogih banaka iz zemalja evrozone, kompanija reosiguranja i menadžera hedž fondova i tržišta novca.

Novi vojvoda od Luksemburga položio zakletvu

Veliki vojvoda Gijom položio je danas zakletvu i stupio na prijesto Luksemburga na tradicionalnoj ceremoniji u Parlamentu kojoj su prisustvovali kraljevska porodica i šefovi nekih od evropskih država.
- Živjeću život svog naroda, od kojeg ne želim da budem odvojen bilo kakvom preprekom. Dijeliću njihove radosti i patnje- rekao je Gijom u svom prvom govoru kao vladar citirajući govor iz 1919. velike vojvotkinje Šarlote, jedne od svojih prethodnica i dodao da, kao simbol principa slobode i jedinstva utvrđenih u našem Ustavu, monarhija je ostala - tada kao i sada - stalna referentna tačka i čvrsta podrška u vremenima krize.
Položio je zakletvu na Ustav Luksemburga pred 60 poslanika.
Veliki vojvoda Gijom (43), preuzeo je dužnost od svog oca Anrija (70) koji je abdicirao u njegovu korist pošto je u veoma simboličnoj ulozi vladara služio 25 godina u tom malom vojvodstvu u centru Evrope.
Kao i otac Anri, Gijom je obrazovan u Francuskoj, Švajcarskoj i britanskoj vojnoj akademiji Sendherst, a zatim je radio za belgijske, njemačke i španske firme.
S njim su na svečanosti bili supruga vojvotkinja Stefani od Lanoja rođena u Belgiji i sinovi princ Čarls (5) i princ Fransoa (2).
Gijom je sedmi veliki vojvoda od Luksemburga od 1890. godine kada je uspostavljena savremena monarhija.
Ceremonijama prisustvuju kraljevske porodice iz Holandije i Belgije, a novi veliki vojvoda će prirediti gala veče za goste među kojima će biti i predsjednici Francuske i Njemačke, Emanuel Makron i Frank Valter Štajnmajer.
Tokom vikenda Gijom će obaviti ritualni obilazak svoje zemlje i završiti ga misom sa nadbiskupom Žan-Klodom Olerišom u rimokatoličkoj katedrali Notr Dam Luksemburga.
Svečanosti povodom krunisanja planirane su širom zemlje do nedjelje.
Luksemburg je parlamentarna demokratija s velikim vojvodom kao šefom države, slično Velikoj Britaniji i Belgiji. Ima oko 700.000 stanovnika i posljednje je preostalo veliko vojvodstvo u svijetu.
Luksemburg je jedna od najmanjih zemalja Evropske unije, a najbogatija po BDP-u po glavi stanovnika, finansijska je sila i sjedište važnih institucija EU kao što je Evropski sud pravde i Evropska investiciona banka. U Luksemburgu su i sjedišta mnogih banaka iz zemalja evrozone, kompanija reosiguranja i menadžera hedž fondova i tržišta novca.

Novi vladar Luksemburga položio zakletvu i stupio na prijesto

Sedam pažljivo odabranih startapova predstavljaća svoja rješenja iduće dvije sedmice u Luksemburgu, Belgiji i Holandiji, gdje ih očekuju prezentacije pred investitorima, sastanci sa partnerima i posjete vodećim inovacionim centrima - saopšteno je iz Digital Den-a.
Kako navode u saopštenju organizatori, u Luksemburgu zvanično počinje prvo izdanje evropskog startap programa Montenegro Technology and Startup Bridge Europe (MTSB Europe), događaja čiji je strateški partner Lovćen banka.
Inovativni timovića će naredne dvije sedmice predstavljati svoja rješenja i u Briselu, Amsterdamu, Ajndhovenu i Den Bošu.
- Program za cilj ima da omogući internacionalizaciju domaćih inovacija, povezivanje sa evropskom startap i investicionom scenom i pozicioniranje Crne Gore kao zemlje sa rastućim tehnološkim potencijalom - naveli su iz Digital Den-a.
Među učesnicima se, kako su precizirali, nalaze timovi iz zemalja regiona iz oblasti health-tech, travel-tech, greentech, medtech i HR tehnologija: YachtHe, Pet Travel Advisor, WhereToPark, SanyView (SYSQBIT), HashiMotto, 3DLoom i Benefiti.
- MTSB Europe je rezultat višemjesečne selekcije i pripreme, a predstavlja nastavak strateške misije Digital Den-a da crnogorskim startapovima obezbijedi pristup tržištima, mentorima i kapitalu van granica regiona - navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da su startapovi koji učestvuju u MTSB Europe programu prethodno odabrani kao najperspektivniji u okviru Digital Den Pre-akceleracijskog programa, koji je realizovan uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Sedam crnogorskih startapova predstaviće rješenja investitorima i partnerima u Luksemburgu, Belgiji i Holandiji

Crnogorska dijaspora u Luksemburgu organizuje večeras proslavu povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, na kojoj su se okupile brojne zvanice, političari iz Crne Gore, predsjednik opštine Petnjica Samir Agović i brojni iseljenici Crne Gore koji žive u Luksemburgu.&nbsp;
Tradicionalno se organizuje manifestacija povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Crne Gore koju organizuju dva iseljenička društva Udruženja Luksemburg Montenegro i Zavičajni klub "Bihor".
Ismet Muhović, počasni predsjednik Udruženja Luksemburg Montenegro, ističe da je ova manifestacija još jedan dokaz povezanosti iseljeničkih udruženja sa zemljom maticom.
 
- Mi ne zaboravljamo nikada naš kraj i naše datume koje trebamo da obilježavamo u Crnoj Gori. Tako mi ovdje u Luksemburgu obilježavamo ovaj dan već 19 godina. Uz prisustvo mnogobrojnih naših iseljenika koji su došli ovdje privremeno, a ostali su ovako dugo, ali nikada ne zaboravljaju svoj kraj i svoju domovinu- kazao je Muhović.
Predsjednik Zavičajnog kluba "Bihor" Esko Halilović ističe da u pitanju jedna zaista velika svečanost koju redovno već 19 godina za redom organizuju u Luksemburgu. 
 &nbsp; 
 - Prisutni su brojni članovi crnogorske dijaspore, prisutna su ova dva udruženja. Raspoloženje je na nivou, ljubavi prema matici, prema zavičaju, to je ono što nas dovodi, što nas drži zajedno. Uspjeli smo da izgradimo jednu snažnu zajednicu ovdje u Luksemburgu, veoma uticajnu i potentnu što se tiče rada i rezultata rada, tako i po pitanju brojnih kulturnih aktivnosti. Mislim da je to i najbolji način da promovišemo i da afirmišemo Crnu Goru, njenu kulturu, istoriju, sa svim njenim specifičnostima i posebnostima. Mislim da su to naši ljudi iz dijaspore ovdje veoma, veoma dobro prihvatili- kazao je Halilović.

Dan nezavisnosti Crne Gore u Luksemburgu: Ne zaboravljamo nikada našu domovinu

Nastavićemo da snažno promovišemo vrijednosti muiltilateralizma - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović na 134. sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope (SE), održanoj u Luksemburgu.
Generalni sekretar Alan Berse predstavio je prvi godišnji izvještaj za 2025. godinu pod nazivom „Prema novom demokratskom paktu“, koji se poklapa sa 75. godišnjicom Evropske konvencije o ljudskim pravima.
U trenutnom kontekstu višestrukih kriza, naglasio je potrebu za preusmjeravanjem djelovanja SE na jačanje demokratske sigurnosti. Ministar Ibrahimović je, u okviru debate na temu “Uloga SE u novom geopolitičkom kontekstu“, istakao da kompleksni geopolitički izazovi zahtijevaju zajedničke napore u cilju jačanja povjerenja, otpornosti i socijalne kohezije, te unaprjeđenja demokratske bezbjednosti kroz poštovanje ljudskih prava i vladavine prava.
- U tom pogledu, pozdravljamo ideju o Novom demokratskom paktu, kao okviru za odbranu naših zajedničkih vrijednosti - naveo je Ibrahimović.&nbsp;
Ukazao je na dinamiku procesa evropske integracije, potvrdivši čvrstu opredijeljenost naše države da postane članica Evropske unije do 2028. godine.
- Napredak i sveobuhvatne reforme omogućili su nam da ostvarimo značajne iskorake na putu ka EU, a taj cilj uživa gotovo jednoglasnu podršku naših građana. Savjet Evrope je, kroz svoje brojne mehanizme, prepoznat kao pouzdan partner u ovom procesu - naveo je on.
&nbsp;Osvrnuvši se na aktuelni geopolitički kontekst, s fokusom na rusku agresiju na Ukrajinu, podvukao je značaj poštovanja međunarodnog prava, suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta svih država. -
- Crna Gora naglašava potrebu za pravednim mirom u Ukrajini i punom odgovornošću za zločine. Ukrajina zaslužuje našu punu podršku - poručio je ministar.
Naglasio je i da će Crna Gora predsjedavati Komitetu ministara SE u periodu 2026-2027, te podsjetio da se taj mandat podudara sa važnim nacionalnim jubilejima, 20 godina od obnove nezavisnosti, 10 godina članstva u NATO-u, kao i 20 godina od članstva u SE.
- Kao odgovorna država članica, nastavićemo da snažno promovišemo vrijednosti multilateralizma, kao i strateške ciljeve i principe Savjeta Evrope - poručio je on.
Šef crnogorske diplomatije se, danas u Luksemburgu, sastao i sa ministarkom vanjskih poslova i saradnje Monaka Izabel Bero-Amadi, a održan je i odvojeni trilateralni sastanak sa ministarkom Bero-Amadi i ministrom vanjskih poslova R. Moldavije Mihailom Popsoijem.&nbsp;
Kako je saopšteno iz MVP, u fokusu razgovora bila je koordinacija priprema tri države za predsjedavanje Komitetu ministara, razmotrene su mogućnosti za programsko usaglašavanje aktivnosti u cilju dodatnog unaprjeđenja saradnje i zajedničkog odgovora na aktuelne izazove, te razgovarano o oblastima koje će biti u fokusu predsjedavanja.
- Ministri vanjskih poslova su u Luksemburgu usvojilli niz specifičnih odluka koje se odnose na podršku Ukrajini, demokratiju i ulogu SE kao čuvara demokratskih vrijednosti, kao i aktivnosti sprovedene u protekle dvije godine, nakon Samita u Rejkjaviku. Usvojili su i Konvenciju o zaštiti životne sredine kroz krivično zakonodavstvo, Strategiju za zaštitu životne sredine sa pripadajućim Akcionim planom, kao i odluke koje se odnose na buduće aktivnosti u ovoj oblasti - naveli su u saopštenju.
Na kraju današnje ministarske sjednice, Luksemburg je predao predsjedavanje Komitetu ministara Republici Malti.

Ibrahimović: Nastavićemo da snažno promovišemo vrijednosti muiltilateralizma

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić tokom susreta sa predsjednikom parlamenta Velikog Vojvodstva Luksemburg Klodom Viselom, posvetio je dio razgovora izmjeni Zakona o državljanstvu navodeći da to predstavlja problem za našu dijasporu.
- Poseban segment razgovora posvećen je temi naše brojne iseljeničke zajednice u Luksemburgu, te je konstatovano da aktuelni Zakon o državljanstvu, kojim se oduzima državljanstvo Crne Gore ukoliko osoba prihvati državljanstvo druge države, predstavlja potencijalni problem za našu dijasporu, potencijalno otvarajući mogućnost osporavanja crnogorskog državljanstva za one iseljenike koji su stekli državljanstvo Luksemburga nakon što je ovaj zakon stupio na snagu - saopšteno je iz Skupštine.
Prema njihovim riječima, dva predsjednika su se saglasila da je neophodno da dvije zemlje njeguju veze koje se prvenstveno ogledaju upravo u ovim ljudima, te da bi izmjena politike državljanstava bila korak u pravom smjeru.
- U tom kontekstu, predsjednik Visel je naglasio da je i Luksemburg imao slične restriktivne zakone, te da je njihovim uklanjanjem prije 20 godina stvorena mnogo bolja društvena slika i da je izmjena tih zakonskih rješenja uticala mnogo na kvalitet života u toj zemlji - kazali su u Skupštini.
On je zaključio da će sa zadovoljstvom posjetiti Crnu Goru u narednom periodu i da će naša zemlja imati punu stručnu podršku kolega iz parlamenta Luksemburga po svim pitanjima, pa tako i po pitanju eventualne izmjene ovog zakonskog rješenja.
- Luksemburg, sa približnim brojem stanovnika kao Crna Gora, predstavlja pravi primjer uspjeha i evropskog životnog standarda kome težimo - poručio je Mandić.
Oni su se sastali prilikom Konferencije predsjednika parlamenata zemalja članica Evropske unije koja se održava u Budimpešti.
Iz Skupštine je saopšteno da je Mandić tokom razgovora istakao važnost kontinuirane podrške Luksemburga Crnoj Gori na njenom putu ka Evropskoj uniji.
- Predsjednik Mandić je naglasio da Crna Gora, zahvaljujući uspješno pripremljenoj Reformskoj agendi, ima mogućnost da iskoristi 383,4 miliona eura iz evropskih fondova, te da je nedavni ulazak Crne Gore u sistem SEPA omogućio brža i efikasnija finansijska plaćanja - naveli su u saopštenju.
Posebno je, kako su istakli, ukazano na značajne rezultate ostvarene krajem 2024. godine, kada je Crna Gora zatvorila tri važna pregovaračka poglavlja sa EU. Cilj je, kako je saopšteno, da se do kraja 2026. zatvore sva pregovaračka poglavlja i da Crna Gora postane prva naredna članica Evropske unije 2028. godine.

Mandić sa Viselom: Zakon o državljanstvu predstavlja potencijalni problem za našu dijasporu

Košarkašice Crne Gore izborile su danas osmi uzastopni plasman na Eurobasket. Tako su u završnom kolu kvalifikacija, u meču u Baru, protiv Luksemburga slavile rezultatom 86:53.
Nataša Mek večeras je predvodila našu selekciju sa 15 poena, Marija Leković dodala je 14, Jovana Pašić i Dragana Živković po 12, a Bojana Kovačević 10.
Amanda Kejhil je u timu Luksemburga imala najbolji učinak sa 13 poena.

Košarkašice izborile osmi uzastopni plasman na Eurobasket

Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je večeras od Luksemburga 71:49, u utakmici trećeg kola H grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. 
 
To je prvi poraz crnogorskih košarkašica u kvalifikacijama, nakon dva startna trijumfa protiv Bosne i Hercegovine u Sarajevu 91:70 i Švajcarske u Igalu 85:61. 
 
Luksemburg je zabilježio treći trijumf. 
 
Crna Gora je, osim početnih 4:0, konstantno bila u zaostatku, a na nešto manje od sedam minuta do poluvremena prvi put je razlika bila dvocifrena. 
 
Luksemburg je do velikog odmora stigao i do plus 18 (46:28). 
 
U trećoj četvrtini je bilo minus 25, potom i maksimalnih 29 (67:38). 
 
Najefikasnija u pobjedničkoj selekciji bila je 
Amanda Bruk Kejhič sa 32 poena. 
 
U crnogorskoj selekciji dvocifrene su bile 
Dragana Živković sa 16 i Bojana Kovačević sa 11 poena. 
 
Crna Gora će kvalifikacije nastaviti u nedjelju u Baru duelom sa Bosnom i Hercegovinom.

Ubjedljiv poraz crnogorskih košarkašica u Luksemburgu

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: luksemburg