Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da Ukrajina u narednih deset godina od Evropske unije traži čak 800 milijardi dolara, što bi, prema njegovim riječima, za Mađarsku imalo teške socijalne posljedice.
Orban tvrdi da bi se tim iznosom u Mađarskoj penzije mogle isplaćivati narednih 40 godina, a sve porodične pomoći čak 60 godina, piše Index.
U objavi na društvenim mrežama Orban je naveo da ukrajinski premijer Volodimir Zelenski taj novac želi da dobije iz Brisela, dok Brisel, kako tvrdi, planira da teret prebaci na države članice Evropske unije, uključujući Mađarsku.
Orban je otkrio da je na jučerašnjoj sjednici mađarske vlade saslušan izvještaj ministra za evropska pitanja Janoša Boke, u kojem je detaljno objašnjeno kako bi Brisel raspodijelio traženih 800 milijardi dolara i iz kojih izvora bi se obezbijedila sredstva.
- Eto, toliko znači tih 800 milijardi dolara koje ukrajinski premijer želi da izvuče iz Brisela. A oni to, opet, žele od nas. Na jučerašnjoj sjednici vlade saslušali smo izvještaj Janoša Boke o tome kako bi Brisel raspodijelio tih 800 milijardi dolara i iz kojih izvora bi se obezbijedila sredstva. Rezultat je krajnje zastrašujući - poručio je Orban.
Prema njegovim riječima, takozvani „briselski ukazi“ za Mađarsku bi značili ukidanje 13. i 14. penzije, postepeno ukidanje porodičnih pomoći, kao i uvođenje progresivnog poreza na dohodak, kojim bi se dodatno opteretili mađarski poreski obveznici.
- Sve to kako bi se imalo čime da se plate ukrajinski režijski troškovi - dodao je on.
Orban je poručio da Mađarska takav scenario odbacuje i najavio da će izvještaj ministra Boke biti objavljen u cjelosti.
- E, to je ono na šta mi, Mađari, ne pristajemo. Izvještaj ministra Boke objavićemo jer mađarske porodice imaju pravo da znaju kakav im se plan iz Brisela želi nametnuti - rekao je Orban.
Dodao je da će građani Mađarske u aprilu, na parlamentarnim izborima, moći da biraju „između briselskog i puta mira“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Orban: Zelenski želi novac od Brisela, mi ne pristajemo na taj scenario

Evropska unija pozvala je na smirivanje napetosti i na uzdržanost svih aktera u Venecueli, u izjavi koju su podržale sve članice, osim Mađarske, čiji je premijer Viktor Orban bliski saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa.
Evropska unija poziva sve aktere na smirenost i uzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija i osiguralo mirno rješenje krize. EU podsjeća da se u svim okolnostima načela međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija moraju poštovati, a članice Savjeta bezbjednosti imaju posebnu odgovornost za poštovanje tih načela, koja su stub međunarodne bezbjednosne arhitekture, navodi se u izjavi, prenosi Index.
Dodaje se da je EU više puta poručila da Nikolas Maduro nema legitimitet demokratski izabranog predsjednika i da se zalagala za mirnu tranziciju u demokratiju pod vođstvom Venecuele, uz poštovanje njenog suvereniteta, jer pravo venecuelanskog naroda da odredi svoju budućnost mora da se poštuje.
- EU dijeli prioritet borbe protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i trgovine drogom, što je značajna bezbjednosna pretnja širom svijeta, ali istovremeno naglašava da se ti izazovi moraju rješavati održivom saradnjom, uz puno poštovanje međunarodnog prava i načela teritorijalnog integriteta i suvereniteta - piše u izjavi.
Dodaju da su u bliskom kontaktu sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i s regionalnim i međunarodnim partnerima, kako bi podržali i olakšali dijalog sa svim uključenim stranama, koji će dovesti do demokratskog, uključivog i mirnog rješenja krize, pod vođstvom Venecuelanaca.
EU poručuje da poštovanja volje venecuelanskog naroda ostaje jedini način da se u toj državi obnovi demokratija i riješi trenutna kriza i ističe da je u ovom kritičnom trenutku bitno da svi akteri u potpunosti poštuju ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo.
Svi politički zatvorenici koji su trenutno pritvoreni u Venecueli moraju biti bezuslovno pušteni na slobodu, a konzularna tijela članica EU blisko sarađuju kako bi se zaštitila bezbjednost građana EU, uključujući i one koji su nezakonito pritvoreni u Venecueli, dodaje se.

Članice EU pozivaju na smirivanje tenzija u Venecueli, Mađarska jedina odbila da podrži inicijativu

Mađarska će nastaviti da se protivi planovima Zapada za eskalaciju sukoba u Ukrajini, ali to ne znači da namjerava da napusti NATO ili Evropsku uniju, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban u godišnjem obraćanju.
- Mađarska je dovoljno jaka da ostane po strani od rata, a da bi to učinila ići će protiv Brisela, a ako je potrebno i protiv cijelog zapadnog svijeta - rekao je Orban, prenosi Tass.
Podsjetio je da je prije samo godinu dana, prije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, Mađarska morala da odbija napade ne samo lidera EU, već i administracije bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti proglašenja neutralnosti i nesvrstanosti, Orban je rekao: "To nije naš cilj“ i dodao da niko u zemlji ne razmišlja o izlasku iz EU ili NATO.
- Želimo da ostanemo dio sistema zapadnih saveza, ali isto tako želimo da se političke odluke donose na osnovu zdravog razuma i u EU i u sedištu NATO - kazao je Orban.
On je ocijenio da bi neslaganja Sjedinjenih Država i Evropske unije o strateškim pitanjima, uključujući sukob u Ukrajini, mogla dovesti do toga da Amerikanci 2026. godine postignu sporazum o normalizaciji odnosa sa Rusijom bez evropskog učešća.

Orban: Mađarska će ići protiv Brisela da ostane po strani od rata, ali ne planiramo da napustimo EU i NATO

Tekst zaključaka o politici proširenja Evropske unije danas nije usvojen na sastanku Savjeta za opšte poslove EU u Briselu, jer Mađarska nije dala saglasnost, saopštila je državna sekretarka u Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske Andreja Metelko Zgombić. Ipak, kako je navela, zaključci su utvrđeni i sadrže snažne poruke podrške proširenju zasnovanom na zaslugama.
Rasprava ministara evropskih poslova bila je zasnovana na godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku zemalja kandidata, a formalno usvajanje zaključaka očekuje se na samitu EU 18. i 19. decembra.
Usvajanje je blokirala Mađarska, koja ne želi da podrži pozitivnu ocjenu napretka Ukrajine ka EU. Danska ministarka za evropske poslove Mari Bjere istakla je da ostalih 26 članica snažno podržava Ukrajinu, dok je Njemačka kritikovala mađarsku blokadu kao destruktivnu.
Iako veto onemogućava formalne pregovore, proces pristupanja Ukrajine, prema riječima Bjere, nastavlja se neformalno. Mađarska svoje protivljenje pravda finansijskim razlozima i položajem mađarske manjine u Ukrajini, a ne očekuje se da će veto biti povučen prije izbora narednog proljeća.
Prema najnovijoj analizi Evropske komisije, Crna Gora je najdalje odmakla u procesu pristupanja i mogla bi završiti pregovore do kraja 2026. godine, ukoliko zadrži tempo reformi, dok bi Albanija taj proces mogla okončati do kraja 2027.

Blokada za Ukrajinu: Mađarska nije dozvolila usvajanje zaključaka o proširenju EU

Poljski potpredsjednik Vlade, Radoslav Sikorski, komentarisao je posljednje izjave premijera Mađarske Viktora Orbana, koji otvoreno kritikuje &nbsp;Evropsku uniju, dok ima riječi razumijevanja za Rusiju.
- Viktor je zaista zaslužio Lenjinovu medalju- poručio je Sikorski na mreži X.
Na to je odgovorio mađarski šef diplomatije, &nbsp;Peter Sijarto, koji je istakao da Poljska želi rate Evrope protiv Rusije, ali da Mađarska neće dozvoliti da bude uvučena u njega.
- Osim kao Rusija ponovo ne izvrši invaziju, neće biti takvog rata, ali razumijemo da ćete u tom slučaju, vi biti na strani Rusije- poručio je Sikorski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFM_Szijjarto%2Fstatus%2F2000164550633771216%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2000164550633771216%7Ctwgr%5E1ffce665d083256b0aaed1a48962b522101d8120%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sijarto: Poljska želi rat Evrope sa Rusijom; Sikorski: Mađarska u tom slučaju na strani Rusa

Službenici NCB Interpola Podgorica, uz asistenciju Posebne jedinice policije, realizovali su juče ekstradiciju crnogorskog državljanina R. B. (57) iz Republike Mađarske u Crnu Goru, saopštila je Uprava policije.
Za R. B. iz Nikšića bila je raspisana međunarodna potjernica na osnovu naredbe Osnovnog suda u Nikšiću od 9. maja 2024. godine, radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od deset mjeseci, na koju je pravosnažno osuđen zbog krivičnih djela teška tjelesna povreda i nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.
Osuđeni je sinoć sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, gdje će izdržavati izrečenu kaznu.

Iz Mađarske izručen crnogorski državljanin osuđen zbog teške tjelesne povrede i kršenja zdravstvenih propisa

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i premijer Mađarske Viktor Orban dogovorili su se da će Turska garantovati nastavak protoka ruskog gasa prema Mađarskoj.
Mađarska je zadržala svoju zavisnost od ruske energije od početka sukoba u Ukrajini, što je izazvalo kritike nekoliko saveznika u Europskoj uniji i NATO-u.
Oni su 2021. godine potpisali 15-godišnji ugovor s Rusijom o kupovini 4,5 milijardi kubičnih metara gasa godišnje, a prošle godine su povećali kupovinu od Gasproma, uvozeći oko 7,5 milijardi kubičnih metara ruskog gasa putem gasovodaTurkstream.
- Danas sam se dogovorio s predsjednikom da ćete vi, Turska, garantovati rutu kako bismo mogli transportirati (plin) iz Rusije u Mađarsku - rekao je Orban na press konferenciji u Turskoj koja je emitovana putem državnog televizijskog kanala M1.
On je takođe rekao da je Mađarska ove godine primila 7,5 milijardi kubičnih metara gasa putem gasovoda Turkstream.
Prošlog mjeseca Sjedinjene Američke Države dodijelile su Mađarskoj jednogodišnje izuzeće od američkih sankcija za korišćenje ruske nafte i gasa nakon što je Orban tokom prijateljskog sastanka s predsjednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu tražio izuzeće.
- Bez Turske koja štiti Evropu s juga, život u Mađarskoj i širom Evrope bio bi neizdrživ. Utapali bismo se u ilegalnoj migraciji, to je spriječeno zahvaljujući Turskoj - poručio je mađarski premijer govoreći o migracijama.

Turska garantuje transport ruskog gasa za Mađarsku, Orban hvalio Erdogana: "Bez Vas bi život ovdje bio neizdrživ"

Mađarska i Slovačka podnijeće zahtjev Sudu pravde Evropske unije za poništenje propisa RePowerEU kojim se zabranjuje uvoz ruskih energenata.
Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto kazao je da će Mađarska i Slovačka tražiti obustavu njegove primjene tokom trajanja postupka, prenosi B92.
Sijarto je naveo da Brisel želi da stavi na glasanje uredbu koja bi zabranila uvoz ruske nafte i gasa u EU, što bi, kako je ocijenio, onemogućilo stabilno snabdijevanje Mađarske i Slovačke energentima i dovelo do naglog skoka cijena.
&nbsp;- Ovaj propis predstavlja ozbiljnu pravnu prevaru, jer je očigledno u pitanju mjera sankcija, koja bi morala da bude jednoglasno usvojena. Suprotan je i samim ugovorima EU, koji jasno propisuju da je energetska politika u nadležnosti država članica, kao i ranijim ocjenama Evropske komisije.- rekao je Sijarto.
&nbsp;Sijarto je takođe saopštio da je u nuklearnu elektranu Pakš stigla poslejdnja ovogodišnja isporuka nuklearnih gorivnih šipki, čime je obezbijeđeno dovoljno zaliha za rad elektrane do novembra 2028. godine.
On je naveo da je, kao i ranije, transport bio otežan geopolitičkim okolnostima i "negativnim stavom" pojedinih evropskih zemalja, zbog čega je trasa isporuke više puta morala da bude mijenjana, uz kombinovanje avionskog i željezničkog transporta.

Mađarska i Slovačka tražiće od Suda pravde EU poništenje odluke o zabrani uvoza ruskih energenata

Mađarska i Slovačka će odluku o zabrani isporuke ruske nafte i gasa, koju Evropska komisija namjerava da stavi na glasanje sljedeće nedjelje, osporiti pred Sudom pravde Evropske unije, najavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
- Brisel želi da sljedeće nedjelje stavi na glasanje zabranu uvoza ruske nafte i prirodnog gasa u Evropu, što će onemogućiti pouzdano snabdijevanje energijom naše zemlje i Slovačke, a dovešće i do naglog rasta cijena - napisao je Sijarto na Fejsbuku, prenosi Tass.
On je istakao da se radi o "velikoj pravnoj prevari, budući da je riječ o sankcijama, koje mogu da se usvoje samo jednoglasno“.
Prema njegovim riječima, namjera Evropske komisije da prihvati većinsku, a ne obaveznu jednoglasnu odluku o zabrani isporuke nafte i gasa iz Rusije, "potpuno je u suprotnosti sa Ugovorom o Evropskoj uniji“.
Podsjetio je i da se u Ugovoru o Evropskoj uniji navodi da je "energetska politika nacionalna odgovornost“.
- Zbog toga ćemo, zajedno sa Vladom Slovačke, odmah nakon usvajanje te odluke uložiti žalbu Evropskom sudu pravde i tražiti da je suspenduje do suđenja - naveo je Sijarto.

Mađarska i Slovačka pred Sudom pravde EU ako se donese odluka o zabrani isporuke ruskih energenata

Delegacija mađarskih privrednika u narednim danima putuje u Rusiju, gdje će voditi razgovore o ekonomskoj saradnji, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban na sastanku sa svojim pristalicama.
Prema Orbanovim riječima, planirana misija dio je strategije pripreme za svijet koji će, kako kaže, nastupiti nakon okončanja ruskog rata protiv Ukrajine i eventualnog ukidanja zapadnih sankcija Rusiji, prenijela je agencija AFP.
- Moramo predviđati razvoj događaja, jer ako nam Bog pomogne i rat se završi bez da budemo uvučeni u njega, i ako američkom predsjedniku Donaldu Trumpu pođe za rukom da ponovo uključi Rusiju u globalnu ekonomiju, naći ćemo se u potpuno drugačijem ekonomskom okruženju - poručio je Orban na skupu održanom u sportskoj dvorani u Kecskemetu, u centralnoj Mađarskoj. Na događaj je došlo oko hiljadu ljudi.
AFP napominje da je Orban jedan od rijetkih evropskih političara koji održava bliske odnose i sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.
Agencija podsjeća i da su, prema mađarskim medijima, Orban i Trump početkom novembra u Vašingtonu navodno razgovarali o mogućnosti da mađarska naftna kompanija MOL preuzme rafinerije i benzinske pumpe u Evropi koje sada posjeduju ruske kompanije Lukoil i Gazprom, a koje su pod američkim sankcijama.
Krajem novembra Orban je u Moskvi obećao Putinu da će Mađarska nastaviti da uvozi energente iz Rusije, iako je nastavak energetske zavisnosti Budimpešte od Moskve već dugo ozbiljan problem za Evropsku uniju.
Mađarski premijer nije radio na diverzifikaciji uvoza ni nakon što je Rusija u februaru 2022. napala Ukrajinu, za razliku od mnogih evropskih zemalja. Uz to, obećao je da će pred Sudom EU tužiti odluku o zabrani uvoza ruskog gasa od 2027. godine, koju je donijela velika većina država članica.
Austrijska agencija APA navodi da je Orban danas ponovo upozorio na rizik od rata između Evrope i Rusije, ali i tvrdio da postoji šansa da se taj rat izbjegne – pod uslovom da njegova vlada ostane na vlasti nakon izbora sljedeće godine.
<h2>Kritika opozicije</h2>
U istom gradu je danas svoje pristalice okupio i opozicioni lider Peter Mađar. On je kritikovao Orbana zbog toga što, kako tvrdi, novcem poreskih obveznika finansira "putujući cirkus", umjesto da pomaže najsiromašnijim građanima.
Mađar je poručio da se Mađarska pod Orbanovom vlašću pretvorila u "najsiromašniju i najkorumpiraniju državu Evropske unije". Samo 18 dana prije izbora naglasio je da je njegova stranka spremna daa preuzme vlast.&nbsp;
- Mađarska istorija ne piše se u Briselu, Moskvi ili Vašingtonu, nego ovdje – na mađarskim ulicama - poručio je on.
Na skupu Viktora Orbana govorio je i njegov savjetnik Balaž Orban, koji je ponovio da je "jedino Viktor Orban sposoban spasiti Mađarsku". Kao upozorenje je naveo primjer Češke, za koju tvrdi da je "potrošila ekvivalent nekoliko hiljada milijardi forinti na rat, jer je imala lidere koji su rat stavili ispred interesa češkog naroda".
Češki premijer u ostavci Petr Fijala (ODS) krajem novembra iznio je podatke prema kojima ukupni dosadašnji izdaci Češke za pomoć Ukrajini, od početka ruske invazije, iznose 91,3 milijarde kruna. Prihodi države, naveo je, premašuju ove izdatke za 12,7 milijardi – od socijalnih i zdravstvenih doprinosa te poreza država je uprihodila 79 milijardi, a kompenzacije za vojnu pomoć iznosile su 25 milijardi.
- Češka država sigurno ne gubi na pomoći Ukrajini, upravo suprotno. Naravno, to nije najvažniji dio cijele priče. Ne smijemo miješati pitanje pravedne borbe Ukrajinaca, sigurnosne aspekte i sve ostalo, ali brojke su potpuno jasne - rekao je Fijala.
Zahvalio je svima koji su od početka ruske agresije 2022. godine učestvovali u pružanju pomoći Ukrajini.

Sprema li se Evropa za "svijet poslije rata": Prve delegacije stižu u Moskvu, Trump ključni faktor

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Tag: madarska