Evropska budućnost Crne Gore nije samo strateški cilj Vlade, već zajednička vizija svih građana koji žele stabilnost, vladavinu prava i održivi razvoj, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. 
 
Ona i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović razgovarali su sa državnim sekretarom za EU u Ministarstvu vanjskih poslova Španije, Fernandom Marianom Sampedrom. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), na sastanku je još jednom potvrđena jasna politička podrška evropskoj perspektivi Crne Gore.
- Evropska budućnost Crne Gore nije samo strateški cilj Vlade, već zajednička vizija svih građana koji žele stabilnost, vladavinu prava i održivi razvoj - poručila je Gorčević. 
 
Tokom sastanka, kako su rekli iz MEP-a, istaknuto je da je Crna Gora već pokazala političku volju da ispuni sve obaveze koje je čekaju na evropskom putu. 
 
- Uspjeh Crne Gore u procesu pristupanja pokazao bi da je proširenje EU živo i održivo. A sa Crnom Gorom kao članicom, Unija bi bila snažnija, prisutnija i uticajnija na Zapadnom Balkanu - kazala je Gorčević. 
 
Sagovornici su, kako se dodaje, pozdravili i potpisivanje Memoranduma o saradnji između Crne Gore i Španije, ističući da je dokument došao u pravom trenutku kao potvrda ozbiljnosti i spremnosti Crne Gore da postane naredna članica EU. 
 
- Memorandum ne samo da potvrđuje snažnu političku podršku Španije, već otvara prostor za konkretnu tehničku i ekspertsku pomoć, posebno u poglavlju 27 - Životna sredina, oblasti energetike i vladavini prava - kaže se u saopštenju. 
 
Sampedro je rekao da Španija snažno podržava bilateralnu saradnju i vjeruje da države članice moraju pokazati empatiju i razumijevanje za kandidate koji prolaze kroz složene reforme. 
 
- Ulazak Crne Gore u EU potreban je i samoj Uniji, jer bi dodatno podstakao reforme unutar evropskih institucija - kazao je Sampedro. 
 
Iz MEP-a su rekli da je u razgovoru posebno istaknuto da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU, i da politika proširenja mora ostati zasnovana na individualnim dostignućima i ostvarenom napretku u procesu reformi. 
 
Gorčević je rekla da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena reformama i evropskim vrijednostima. 
 
- Uz konkretnu podršku država članica, naše punopravno članstvo je realan i dostižan cilj - kazala je Gorčević. 
 
U saopštenju se navodi da je kao jedan od ključnih izazova u narednom periodu, naglašena i reforma izbornog zakonodavstva, uključujući uvođenje izbora u jednom danu, kao važan element jačanja demokratskog poretka i institucionalne stabilnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gorčević: Evropska budućnost zajednička vizija svih koji žele vladavinu prava

Crna Gora se nalazi na prvom mjestu u regionu sa čak 88 odsto ispunjenih i obaveza koje će uskoro biti realizovane iz Refromske agende za EU Plan rasta za Zapadni Balkan - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova (MEP).
Slijede, kako su kazali, Albanija sa 80 odsto, Sjeverna Makedonija sa 76, Kosovo sa 65 i Srbija sa 53 odsto.
To je, kako su kazali u MEP, saopštio je direktor Generalnog direktorata za proširenje EU i istočno susjedstvo Evropske komisije (DG ENEST), Gert Jan Kopman na Samitu lidera Zapadnog Balkana o Planu rasta koji se održava u Skoplju.
Govoreći na panelu koji je okupio ministre evropskih poslova Zapadnog Balkana, predstvnike EU, regionalnih organizacija i partnera, Kopman je naglasio da sve zemlje Zapadnog Balkana vrijedno ispunjavaju zadatke iz svojih Reformskih agendi, te se očekuje dodatno poboljšanje rezultata do kraja ovog izvještajnog perioda.
- Plan rasta za Zapadni Balkan već donosi opipljive koristi za građane i ekonomije regiona, a države su posvećeno pristupile realizaciji reformskih obaveza - kazao je on.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je, na panelu posvećenom implementaciji Reformskih agendi za EU Plan rasta za Zapadni Balkan, kazala da su predstavljeni rezultati potvrda snažne političke volje u Crnoj Gori i kapaciteta da se reformski procesi sprovode brzo i efikasno.
- Za Crnu Goru, pregovori o pristupanju i Plan rasta više nijesu odvojeni procesi, već objedinjeni okvir ubrzane integracije - poručila je Gorčević.
Istakla je da je nedavno zatvaranje Poglavlja 5 - Javne nabavke, prvog iz klastera Temeljna prava, dodatno osnažilo optimizam u institucijama, te da se najveći dio posla - i u pogledu zatvaranja pregovaračkih poglavlja i sprovođenja Reformske agende - očekuje u narednih 18 do 24 mjeseca.
Podsjetila je i na značaj pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
- SEPA nije samo tehničko dostignuće, već strateška prekretnica. Naši građani sada mogu slati i primate novac iz EU brzo i bez visokih provizija, a naši privrednici - posebno mala i srednja preduzeća - mogu jednostavnije poslovati i konkurisati na tržištu EU. Ali prava vrijednost leži u osjećaju pripadnosti - u činjenici da građani Crne Gore uživaju ista prava kao i građani EU - rekla je Gorčević.
Pozvala je na zajedničko djelovanje u regionu i sa EU kako bi se Plan rasta iskoristio kao snažan instrument za pokretanje reformi, unapređenje kvaliteta života i vraćanje evropske perspektive Zapadnog Balkana u fokus.
- Plan rasta više nije samo dokument - on je sada konkretan mehanizam sa prvim vidljivim rezultatima. Na nama je da, sa ovog visokog političkog nivoa, podržimo sve aktere u našim državama da se snažno uključe u njegovu realizaciju - zaključila je Gorčević.
Na marginama Samita, kako je saopšteno iz resora kojim rukovodi, Gorčević je održala bilateralni sastanak sa glavnom pregovaračicom Albanije i ministarkom za Evropu i spoljne poslove Majlindom Dukom, tokom kojeg su razmijenjena iskustva u vezi sa sprovođenjem Reformske agende i ubrzanjem procesa pristupanja.
- Sagovornice su se saglasile da su intenzivnija razmjena znanja i regionalna koordinacija ključni za uspjeh evropske agende čitavog Zapadnog Balkana. Takođe, ministarka Gorčević je učestvovala na posebnoj panel diskusiji koju je, u saradnji sa Atlantskim savezom, organizovao ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski, a koja je bila posvećena bezbjednosnim izazovima i ulozi Zapadnog Balkana u novoj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi - &nbsp;zaključuju iz Ministarstva evropskih poslova.

MEP: Crna Gora najbolja u sprovođenju Reformske agende u regionu

Mi smo već poslali dva pregovarčka poglavlja na razmatranje Evropskoj komisiji. Da li će se jedno ili dva naći na međuvladinoj konferenciji zavisi od Evropske komisije - saopštila je ministarka evropskih poslova Majda Gorčević.
Ona je, gostujući na Televiziji Crne Gore (TVCG) rekla daje plan da do kraja 2026. zaokružimo proces u tehničkom smislu zatvaranja poglavlja.
Gorčević je danas saopštila da je Evropska unija uplatila Crnoj Gori gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta, a sada je ukazala da novac koji dobijamo koristi za reforme i jačanje institucija, vladavinu prava, digitalizaciju, energetiku.
- Danas je uplaćeno kroz direktnu budžetsku podršku 12 i po miliona eura i to će biti upravo uplaćeno za reforme koje smo usvojili i koje će biti naša obaveza do kraja 2027. godine. One se odnose na vladavinu prava, zelenu agendu, digitalizaciju, i građani će osjetiti benefite koje idu ruku pod ruku sa zatvaranjem poglavlja i pregovaračkim procesom. Ovo je samo prvi korak, i nakon toga svakih šest mejseci radiće se evaluacija reformi i naših obaveza, i na osnovu ispunjenih koraka biće isplaćen novac - navela je Gorčević.
Već, kako je kazala, postoji određeni broj projekata.
- Najveći broj dolazi iz Ministarstva prosvjete, gdje su predložena čak 44 projekta kroz plan rasta. 14,3 miliona će biti uplaćeno kroz Zapadno-balkanski investicioni okvir, i to za tri projekta iz oblasti Ministarstva energetike - dodala je Gorčević.
Očekujemo, kaže ona, 200 miliona eura ukoliko ispunimo sve naše obaveze.
- 110 miliona je bespovratnih grantova, a ostalo će biti kroz povoljne kredite i zajmove - istakla je Gorčević.

Gorčević: Dva pregovaračka poglavlja poslata na razmatranje Evropskoj komisiji

Planom rasta za Crnu Goru predviđeno je 383,5 miliona eura, od čega 110 miliona jesu grantovi, a ostatak novca će biti isplaćen kroz povoljnije kredite i povoljnije zajmove - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević tokom današnje diskusije posvećene reformskoj agendi.
Ona je, kako prenosi Mediabiro, navela da je intenzivna komunikacija koju je resor na čijem je čelu u prethodnoj godini imao sa Evropskom komisijom dovela do toga da se već može govoriti o raspodjeli novca.
- Iako nama nikada cilj i prioritet nije bila finansijska dobit od Evropske komisije, nego približavanje samom evropskom putu i brža integracija, svakako treba pomenuti da za sve ove reforme koje smo mi dogovorili kroz reformsku agendu postoji opcija dobijanja određenog novca koji će se koristiti što za infrastrukturne projekte, što za ulaganje u određene reforme koje su dogovorene. Cjelokupna komunikacija je bila vrlo zahtjevna i mogu reći da je Crna Gora jedna od onih država kandidata koja ima najambiciozniju reformsku agendu. Ona se zaista poklapa sa onim planom zatvaranja poglavlja do kraja 2026. godine, iako se sama reformska agenda sprovodi do kraja 2027. godine - navela je Gorčević.
Podsjetila je na 32 mjere, 130 reformskih koraka iz četiri ključne oblasti politika.
- Osim digitalne i energetske tranzicije, nismo zaboravili vladavinu prava. Ponosna sam što smo uspjeli da resorima nametnemo ovo kao jednu dodatnu motivaciju da reformsku agendu shvate ozbiljno. To je samo jedan od četiri stuba Plana rasta - kazala je Gorčević.
Korak koji je uslov za dobijanje prve tranše koja iznosi sedam posto – nešto manje od 27 miliona, jeste potpisivanje Ugovora o zajmu koji potpisuju Ministarstvo finansija i Centralna banka zajedno sa Evropskom komisijom.
- Nakon potpisivanja tog ugovora najkasnije za desetak dana ili dvije nedjelje možemo očekivati tu prvu tranšu. Sam iznos novca je opredijeljen od strane Evropske komisije na osnovu parametara kojima su se oni vodili. Vodilo se računa o broju stanovnika, te je potpuno normalno da je iznos novca za Crnu Goru manji nego za neke druge države kandidate - istakla Gorčević.

Gorčević: Planom rasta za Crnu Goru predviđeno 383,5 miliona eura

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: majda-gorcevic