U Opštoj bolnici u Bijelom Polju prvog dana nove godine zabilježeno je ukupno pet porođaja, a jedan je obilježen rijetkom i izuzetno teškom komplikacijom – rupturom slezine, koja je i van trudnoće vrlo teška i opasna po život, a koja je zahtijevala hitnu i koordinisanu reakciju medicinskog osoblja, saznaju Vijestii iz te zdravstvene ustanove.
- Zahvaljujući pravovremenoj intervenciji dežurnog tima, u kojem su učestvovali ginekolozi dr Magdalena Leković i dr Nikola Veličković, hirurzi dr Nebojša Janjušević i dr Duško Miladinović, pedijatar dr Ismihana Erović, anesteziolozi dr Azra Ljuca i dr Ranko Caković, radiolog dr Amela Guberinić, majka i novorođenče su spašeni - kazali su iz Bolnice.
Kako ističu riječ je o nesvakidašnjoj i po život opasnoj situaciji, u kojoj su minuti bili presudni.
- Brza dijagnostika, dobra organizacija i timski rad bili su ključni za pozitivan ishod. Pacijentkinja je odmah uvedena u operacionu salu, a intervencija je izvedena u najkraćem mogućem roku - saopšteno je iz Opšte bolnice u Bijelom Polju.
Majka i beba su nakon intervencije stabilnog zdravstvenog stanja i nalaze se pod stalnim nadzorom ljekara.
Iz menadžmenta bolnice ističu da ovakvi slučajevi potvrđuju značaj stručnosti i spremnosti zdravstvenih radnika, posebno tokom dežurstava u prazničnim danima.
Početak godine u bjelopoljskoj bolnici, i pored izazova, obilježen je radosnim vijestima i još jednim primjerom uspješne borbe za ljudski život.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U bolnici u Bijelom Polju ljekari spasili majku i novorođenče

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Danijela Jovanović

500x500

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Kaćuša Krsmanović

1084x550

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Majka Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade i lidera Demokrata, Vesna Bečić ne gradi zgrade samo u Bečićima, već i u Podgorici, na Zabjelu, a u posao je ušla sa preduzećem „Prosperity Investments“ doo Cetinje, 22. decembra 2022. godine, kada su sklopili „Ugovor o zajedničkom ulaganju u izgradnju stambene zgrade“.&nbsp;
Na parceli od 501 kvadrata, čija je vlasnica Bečić, planirana je zgrada sa prizemljem i dva sprata, ukupne bruto građevinske površine 606 metara kvadratnih, sa devet stanova. Prema ugovoru, Bečićevoj majci pripadaju dva stana – jedan dvosobni od 59 kvadrata i drugi jednosobni od 40 kvadrata, kao i dva parking mjesta. &nbsp;
U Ugovoru piše da su „ugovorne strane saglasne da vrijednost zajedničkog ulaganja radi izgradnje predmetnog objekta... iznosi ukupno 400.000,00 eura“, te da suinvestitor „Prosperity Investments“ doo „ulaže sredstva odnosno snosi sve troškove neophodne za realizaciju svih faza prijekta“, dok suinvestitorka Bečić „u zajednički projekat ulaže katastarsku parcelu broj 27, u zahvatu DUP-a 'Zabjelo-Zelenika'“, kao i „dio plaćene naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta“.
Piše i da „ugovornim stranama pripada pravo zajedničke svojine na zajedničkim dijelovima novoizgrađenog objekta u skladu sa Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima“.
Vrijednost jednosobnog stana u novogradnji na Zabjelu, površine 40 kvadrata je do 100.000 eura, a dvosobnog, površine 59 kvadrata, blizu 150.000 eura.
U bečićkom naselju Tršljikovica, Vesna Bečić, kako je prije nekoiko dana objavio dnevnik Vijesti, gradi sa budvanskom firmom „Bonila“ DOO i rođakom Lukom Bečićem, apartmanske turističke objekte - dvije zgrade od po sedam i osam etaža sa 92 apartmana.
I u ovaj građevinski biznis Bečićeva majka uložila je parcelu sa kućom, a zauzvrat će, kako je on saopštio u pokušaju da javnost ubijedi da to nije nikakva investicija, dobiti oko 12 odsto od objekata.&nbsp;
Maksimalna površina pod objektima, kako je predviđeno DUP „Bečići“ je 1.631 kvadrata, maksimalna bruto građevinska površina objekta je 6.380,44 kvadrata.
Grubom računicom izvedeno, proizilazi da će Bečićeva majka iz ove investicije zaradatiti oko dva miliona eura u vrijednosti apartmana koji joj sljeduju.&nbsp;
Bečić je, međutim, u patetičnoj objavi na društvenoj mreži Fejsbuk, nakon što je objavljena informacija o graditeljskom poduhvatu njegove majke, ustvrdio da ona ne gradi i da „najveći dio pripada investitoru i rođacima“.
Poručio je i kako ona „koja je čitav život provela radeći i podižući svoju porodicu zajedno“ sa njenim pokojnim suprugom, „ono što ima želi da ostavi djeci i unučadima“.
Požalio se i da su „posljednjih godina počele da niču zgrade na sve strane“ u Tršljikovici, „ogromna izgradnja, naseljavanje, desetine višespratnica i ogromnih zgrada“ oko njihove kuće, „do toga da bi zgrade koje se trenutno grade u nesposrednoj blizini“ i njihovu porodičnu kuću okružile zidovima.
I samo zato, kako je napisao, ona je prihvatila da se „priključi zajedničkom projektu“ sa rođakom.
- Isto kao što hiljade crnogorskih porodica rade kada se odluče da valorizuju svoju imovinu odnosno nasljedstvo – napisao je on.
Prema javno dostupnim podacima, Vesna Bečić je prije „bečićke valorizacije“ svoje imovine, već imala iskustva, jer je koju godinu ranije „valorizovala“ i naslijeđenu imovinu u podgoričkom naselju Zabjelo i očigledno shvatila da investiranjem u gradnju zgrada može da postane „milionerka“ i mnogo više da „ostavi djeci i unučadima“. Nije poznato da li je na „valorizaciju“ i u ovom slučaju „prinudila“, kako je za Bečiće napisao njen sin, „ogromna izgradnja, naseljavanje, desetine višespratnica i ogromnih zgrada“ oko njihove kuće
Interesantno je da je Vesna Bečić u obije investicije ušla sa firmama koje se, prema podacima sa platforme „CompanyWall“, ne kotiraju najbolje. Tako je dubinska bonitetna ocjena za „Bonilu“ u kategoriji B – 68, uz upozorenje: „povećan rizik, potrebna opreznost i pažljivo praćenje“, dok je „Prosperity Investments“ u kategoriji B+, sa ocjenom 83 i upozorenjem: „povećan rizik, ali uz mogućnost oporavka“. „Bonila“ ima dvoje zapošljenih, a „Prosperity Investments“ jednog.
Bečićeva majka, međutim, imala je puno povjerenje da će ova preduzeća završiti posao koji su dogovorili.
A Aleksa Bečić, danas potpredsjednik Vlade, iz stolice predsjednika Skupštine Crne Gore u junu 2021. godine pozivao je na spašavanje prostora u Bečićima i Budvi i pozivao na obustavu gradnje, uz poruke da „svi treba da budemo spremni i da damo dio sebe za opšte dobro, da podnesemo žrtvu“, jer je „prostor čudo“.

1250x600

Bečićeva majka, osim u Bečićima, suinvestitorka i zgrade u Podgorici

Od kada je osnovao partiju 2015. godine, predsjednik Demokrata Aleksa Bečić pokušava da o sebi stvori sliku heroja iz naroda, „običnog čovjeka“ koji se bori za opšte dobro, poštenjaka-siromaha koji nema ni kuću, stan, čak ni kola i koji kupuje na rate i preživljava mjesece od plate do plate.
I takvoga, časnoga i poštenoga, pogodila je u srce, uvrijedila informacija koju je prije nekoliko dana objavio dnevnik Vijesti, da je njegova majka Vesna suinvestitorka milionskoga projekta „na pjenu od mora“, u Bečićima.
Dobila je dozvolu da sa budvanskom kompanijom „Bonila“ DOO i rođakom Lukom Bečićem, u naselju Tršljikovica gradi dva apartmanska turistička objekta, dvije zgrade od po sedam i osam etaža sa 92 apartmana.
I tako će firma, koja je 2024. imala ukupni poslovni prihod od 47.942 eura, sada graditi dvije zgrade vrijednosti 15 do 18 miliona eura?! I baš u onom brdovitom dijelu Bečića đe je, kako je tada kao predsjednik Skupštine Crne Gore govorio Bečić, ,,DPS kriminalno usvojio DUP sve da bi nikle stotine zgrada“.
Koju godinu kasnije, lideru Demokrata ništa nije sporno?! Više nema ništa protiv gradnje zgrada.
Naprotiv: sada Bečić, aktuelni potpredsjednik Vlade, pokušava da ubijedi javnost kako njegova majka nije nikakva investitorka, graditeljka zgrada ili „sačuvaj bože“ – bogatašica.
Zasuo je juče javnost patetičnim esejom o majci koja je „čitav život provela radeći i podižući svoju porodicu zajedno sa pokojnim suprugom“ i koja samo želi da ono što ima ostavi đeci i unučadima.
Nije objasnio kome bi drugome ostavila imovinu?!
Patetična objava u nastavku vodi u porodični svijet potpredsjednika Vlade, njegovo djetinjstvo, kuhinju njegove majke i činjenicu kako je njihova kuća decenijama bila jedina „u tom brdovitom dijelu Bečića“.
Ali, više nije. Skromnu porodičnu idilu narušila je najezda graditelja. Piše Bečić kako su „posljednjih godina počele da niču zgrade na sve strane“, „ogromna izgradnja, naseljavanje, desetine višespratnica i ogromnih zgrada oko“ njihove nekada usamljene kućice, da je došlo „do toga da bi zgrade koje se trenutno grade u nesposrednoj blizini“ njihovu porodičnu kuću okružile zidovima.
Baš, tužno. I, majka, k'o svaka majka - razmišljajući što da učini za budućnost đece i unučadi, kako da ih spasi od te „ogromne izgradnje“, od tih zidova koji će im opsadirati kuću, odlučila je da ih spasi i investira.
Ups, ne da investira, jer Bečić tvrdi da njegova majka, niti gradi, niti je investitorka, niti će imati 92 apartmana. Bečićeva majka je, kako on tvrdi. samo skromno „prihvatila prijedlog rođaka... da se i ona priključi zajedničkom projektu, jer su oni svakako našli investitora, i planirali da ulože svoju zemlju“.
Eto, što je drugo mogla. Nije htjela da dozvoli da kuća koju će ostaviti đeci i unučadima ostane „jedna slamka među vihorove“.
I tako je, ni kriva ni dužna, niti je to htjela, ali prilike su je natjerale, postala vlasnica dijela zgrada koje će imati 92 apartmana.
I, kako se Bečić požalio javnosti u patetičnoj, degutantnoj objavi njegova majka čak je najgore prošla u raspodjeli apartmana – „njoj pripada za naslijeđenu kuću sa više apartmana i zemlju, koju je uložila, gore navedeni, i to najmanji dio izgrađenog“ – 12 odsto. Baš, šteta.
Ipak, i to malo, kako proizilazi iz Bečićeve objave, biće dovoljno za đecu i unučad njegove majke: ...“mi smo, Bogu hvala, brojna porodica, pa će jednog dana od tog nasljedstva predaka, njenoj djeci i njenim unučadima, pripasti u prosjeku po jedan apartman“.
Proizilazi da i nijesu prošli tako loše. Koliko god se Bečić žalio.
A „zaboravio“ je ovaj zakleti borac za čast i poštenje i datu riječ da javnosti ponudi ugovor koji je njegova majka sklopila. Jer, tako bi uradio častan i pošten čovjek. Bez patetike, bez kalkulacija, bez laži – samo činjenice.
Prema gruboj računici, Bečićeva majka, što bi se u žargonu reklo, „ostaće dobra“ iz ovoga posla makar dva miliona eura. I umjesto da pohvali njen talenat za biznis i zahvali joj što ovako lucidno pronalazi rješenja za budućnost svoje đece i unučadi, i oslobađa ih tereta nelegalne gradnje za kuću koja je sagrađena „na divlje“, Bečić „kukumače“ kako je ona najgore prošla u raspodjeli dobiti iz ove investicije.
Ne pominje Bečić više ni spašavanje prostora u Bečićima i Budvi, kako je govorio iz stolice predsjednika Skupštine Crne Gore u junu 2021. godine kada je pozivao na obustavu gradnje i poručivao da „svi treba da budemo spremni i da damo dio sebe za opšte dobro, da podnesemo žrtvu“, jer je „prostor čudo“.
Četiri godine kasnije ispostavlja se da je čudo njegova majka. (Ne)investitorka, (ne)graditeljka, ne vlasnica 92, već dovoljno apartmana kojima će obezbijediti budućnost svoje đece i unučadi.

Za budućnost đece i unučadi, časti mi!

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, 2021. godine dok je bio predsjednik Skupštine, veoma zaneseno i odlučno, govorio je na temu obustavljanje gradnje u Budvi i Bečićima. Tada je, trudeći se da cjelokupnoj javnosti pojasni, bio izričit kako neće biti smak svijeta ako se DUP-ovi Bečići i Budva centar stave van snage, ako se ne bude gradilo, ukazujući da je „prostor čudo“ i treba ga sačuvati, jer ako i to devastiramo „teško ćemo ga ikad povratiti“.
Nakon nešto malo više od četiri godine Bečić je očigledno promijenio mišljenje i sada je u redu graditi, ili je to pak izuzetak jer se radi o njegovoj porodici.
Podsjetimo, majki Alekse Bečića, Vesni i rođaku Luki, te budvanskoj firmi "Bonila" DOO, daje se zeleno svjetlo da se u bečićkom naselju Tršljikovica izgrade apartmanski turistički objekti, dvije zgrade od po sedam i osam etaža sa 92 apartmana. Riječ je o parceli sa kućom u vlasništvu Vesne Bečić, kao i parcelama u vlasništvu rođaka Luke Bečića.
Sa druge strane, Bečić 2. juna 2021. godine tokom sjednice Skupštine, tada kao predsjedavajući, poručuje da ako se privremeno ne bude moglo graditi „nećemo nestati, ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo“, već da je to „ulog u budućnost“ da spasimo prostor. Apsurdno, ali danas, kada živimo tu budućnost u odnosu na Bečićevo izlaganje, ne smeta mu što će upravo njegova majka i rođak da grade višespratnice.
„Zaista svi trebamo da budemo spremni i da damo dio sebe za opšte dobro, da podnesemo žrtvu... Ranije smo pominjali te čuvene DUP-ove Bečići i Budva centar. Ako se stave ti DUP-ovi van snage, neće biti smak svijeta. Ako se privremeno ne bude moglo graditi i ako bude uslovno rečeno, privremeni moratorijum, nećemo nestati. Ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo. To je ulog u budućnost, da spasimo prostor... Ali kakva je to logika da evo svi mi, ljudi koji su ili iz Budve ili imaju jaku vezu sa Budvom, koji imaju zemljište tamo i tako sigurno i u drugim krajevima Crne Gore gdje je devastacija bila, jesu za stavljanje van snage, a to znači da ni oni ni mi ne možemo da gradimo na onom što je naše zemljište ili porodično nasleđe, a neki drugi, što nije logično, su za neki drugačiji pristup koji nas dovodi do ovolike devastacije“, rekao je Bečić u junu 2021. godine.
Osim toga, imao je blagonaklone poruke da treba ostaviti nešto budućim, mlađim generacijama, te da treba spasiti prostor.
„Prostor je čudo i zato zaista uvijek sa pažnjom, inspirisan sam ponekad i dam sebi za pravo kao predsjedavajući da se osvrnem na izlaganja jednog broja poslanika koji se zaista studiozno i posvećeno bave ovom problematikom, jer to je nešto što je veliki resurs i ako to ugrozimo,i ako to do kraja izgubimo, i ako to devastiramo, teško ćemo ga ikada više povratiti“, govorio je tada Bečić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FETMR_4SCg5s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Pored toga, nije nepoznata ni činjenica da je Bečić kao kandidat na izborima za predsjednika Crne Gore u martu 2023. godine, gradio kampanju na skromnosti i tome da on nema „ni skupih nekretnina, ni jahti, ni bilo kakvih velikih materijalnih dobara“. Zdravorazumski je zapitati se kako li se sada potpredsjednik Vlade nosi sa činjenicom da će u porodici imati ovolike nekretnine, a samim tim i materijalna dobra.
„U mojoj biografiji naći ćete da sam uvijek držao do svoje riječi... Moja riječ je moja čast, te ako pogazim riječ, izgubiću čast", ponosno je izgovarao Bečić 4. marta 2023. godine kada je iz Danilovgrada krenuo u kampanju kao kandidat za predsjednika Crne Gore.
Ako, kao što kaže, drži do svoje riječi, onda zna i šta gubi.

Bečićevo "časti mi" zatrpao majčin građevinski beton: Nekad je devastaciji govorio NE, ali za majku može sve

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata S.M. zbog sumnje da je nanio lake povrede majki i sestri.
Uz to, kako su saopštili iz podgoričkog ODT-a, je od majke pokušao da iznudi novac.
S.M. se sumnjiči za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u sticaju sa krivičnim djelom iznuda u pokušaju.

Podgoričaninu zadržavanje zbog sumnje da je povrijedio sestru i majku i pokušao da iznudi novac

Za nepune dvije godine, dijete iz spektra autizma je treći put žrtva digitalnog nasilja vršnjaka, učenika viših razreda jedne osnovne škole u Baru.
- Objavljen je snimak mog sina na TikToku, u kojem je uz uvredljiv i šokantan sadržaj prikazana njegova slika. Nažalost, snimak je postao viralni. U neprimjerenom audio sadržaju se vrijeđa i omalovažava moje dijete. Ovakav postupak je i neprihvatljiv i nezakonit - navela je za Primorski portal majka dječaka.
Posljednji put kad je snimak objavljen na Tik Toku, podijeljen je oko 50 puta i poslije nekog vremena obrisan.
- Ja imam sve sačuvane dokaze - kazala je majka dječaka koga su snimali vršnjaci.
Ona se nada da njen sin neće vidjeti te uvrijedljive snimke.
O nemilim dešavanjima, navodi sagovornica Primorskog portala, je upoznata uprava škole koji su, prema riječima majke, korektno postupili.
- Takođe, kako ranije, tako i ovaj put slučaj sam prijavila policiji. Ovo je ozbiljan problem i moramo zajedno da radimo na zaštiti djece od sajber nasilja. Pozivam sve roditelje, učitelje i odgovorne osobe u zajednici, ministarstvo unutarnjih poslova, ministarstvo prosvjete, ministarstvo rada i socijalnog staranja da učine sve što je u njihovoj moći kako bi zaštitili djecu i spriječili ovakve incidente. Apelujem na TikTok i sve druge društvene mreže da ozbiljno shvate prijave i brzo reaguju u sličnim slučajevima. Ovo nije samo moj problem, ovo je problem svakog roditelja i svake osobe koja brine o sigurnosti i dostojanstvu djece - zaključila je ona.
Prošle godine su njenog sina fotografisali u svlačionici dok je bio u donjem vešu i dijelili fotografije na društvenim mrežama.
Škola je reagovala i dječaku koji je snimao izrečena je disciplinska mjera.

Bar: Osnovci snimali i objavljivali dijete iz spektra autizma, majka pozvala nadležne da reaguju

Vođa ronilačkog tima iz Zagreba Dražen Pavlić saopštio je da je za danas, zbog teških vremenskih uslova, obustavljena potraga za djetetom sa kojim je majka danas ušla u rijelu.
- Uslovi &nbsp;su teški i zahtjevni, mrak je. Sava je danas dosta brza, dosta je veliki vodostaj, koji ubrzava tok rijeke Save, tako da bilo je dosta naporno. Imamo svu potrebnu opremu, znači, koristili smo skener podvodni, dronove i naravno reflektore za osvjetljavanje - naglasio je on, a prenosi HRT. 
 
Advokat Milko Križanović potvrdio je Indeksu da ga je angažovala porodica majke, koja je, kako je naveo, u bolnici pod nadzorom policije.&nbsp;
- Zvala me njena porodica s molbom za pravnu pomoć. Ona je pod nadzorom liječnika i policije. Sve su oči sada uprte u potragu. Nemam nikakavih podataka što se tačno dogodilo, ali još vjerujem da će sve ovo imati srećan ishod - rekao je advokat Križanović Indeksu.
Kako su ranije danas izvijestili hrvatski mediji, između Jadranskog i Jankomirskog mosta u Zagrebu brojni pripadnici policije pretražuju Savu kako bi pronašli dijete sa kojim je u rijeku ušla majka.
Dignuti su i dronovi, a na terenu je i HGSS, prenosi Index.
- Danas oko 16.10 u koritu rijeke Save u blizini Jankomirskog mosta, prema navodima, ženska osoba je u rijeku ušla s djetetom u rukama. Njoj je pružena ljekarska pomoć, dok se sprovode intenzivne mjere potrage koja je usmjerena na pronalazak djeteta - objavila je zagrebačka policija.

Zagreb: Zbog loših uslova za danas prekinuta potraga za djetetom sa kojim je majka ušla u rijeku

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata B.B, osumnjičenom za nasilje u porodici, a koji je majku istjerao iz kuće uz prijetnje da će zidove stana ofarbati njenom krvlju ako se vrati ili ga prijavi policiji.
- Osumnjičeni je početkom septembra istjerao majku iz kuce i tom prilikom joj uputio prijetnje da će zidove stana ofarbati njenom krvlju ako se vrati ili ga prijavi policiji, a što je ponovio i sredinom oktobra, pa je kod oštećene izazvao osjećaj ugroženosti i straha za svoj život - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
On se sumnjiči za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

Podgoričaninu zadržavanje: Izbacio majku iz kuće i zaprijetio da će zidove ofarbati njenom krvlju ako se vrati ili ga prijavi

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: majka