<p>Inspektori beranske policije ušli su oko 12.30 časova u konak manastira Đurđevi stupovi i uručili mitropolitu budimljansko-nikšićkom <b>Metodiju</b> rješenje o privremenom oduzimanju spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, prenosi TV Vijesti.</p>
<p>Prema nezvaničnim saznanjima TV Vijesti, Metodije je nakon uručenja sudskog rješenja omogućio ulaz u prostorije konaka manastira i u toku je pretres prostorija.</p>
<p>Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama uvažilo je juče žalbu tamošnjeg tužilaštva i naredilo policiji da privremeno oduzme kip Đurišića. Time je preinačena odluka sutkinje beranskog suda <b>Dubravke Popović</b>, koja je u petak, po peti put, odbila zahtjev tužilaštva za privremeno oduzimanje spomenika saradniku okupatora u Drugom svjetskom ratu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Policija ušla u manastir Đurđevi stupovi, Metodiju uručili rješenje o privremenom oduzimanju spomenika Đurišiću

<p>Uprava policije je obavijestila Osnovni sud u Beranama da nijesu realizovali rješenje o privremenom oduzimanju spomenika ratnom zločincu i četničkom komandantu <b>Pavlu Đurišiću</b> iz konaka manastira Đurđevi stupovi, saznaje Pobjeda.</p>
<p>Sada, kada je spomenik „nestao“ policija će morati da utvrdi gdje se nalazi, a onda se cijeli postupak zahtjeva i rješenja za oduzimanje ponavlja. Sud donosi rješenja na osnovu zvaničnih obavještenja u kojima je tačno navedeno gdje se tačno spomenik nalazi i od koga se oduzima.</p>
<p>U narednom periodu, kako kažu eksperti, policija treba da locira spomenik, a tužilaštvo onda da podnese novi zahtjev u kome će biti tačna informacija gdje je spomenik i sud tada može da donese rješenje o oduzimanju.</p>
<p>Pravnici koje je konsultovala Pobjeda navode da je moguće i da u nestajanju spomenika, koji se prema saznanjima policije nalazio u konaku Manastira, ima elemenata krivičnog djela jer je sakriven predmet koji je označen kao predmet izvršenja krivičnog djela.</p>
<p>Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama juče je uvažilo drugu žalbu ODT i nakon čega je sud izdao nalog policiji da se spomenik oduzme iz konaka od starješine Manastira. Međutim službenici UP ga tamo nijesu našli, ali nalog za sve prostorije u Manastiru nijesu imali. Da li se nalazi u preostalim prostorijama Manastira, treba da utvrdi policija.</p>
<p>- Sud je naložio privremeno oduzimanje navedenog spomen-obilježja koji se nalazi u konaku Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama, od starješine Manastira. Predmet može poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv okrivljenog Vujadina Dobrašinovića zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu iz čl. 411 a u vezi čl. 23. Krivičnog zakonika Crne Gore - kazao je juče predsjednik Osnovnog suda u Beranama <b>Ivan Došljak</b>.</p>
<p>U tom rješenju se navodi da je starješina Manastira dužan da preda spomen-obilježje Pavla Đurišića Upravi policije.</p>
<p>- U slučaju nepostupanja može se kazniti novčanom kaznom do 1.000 eura a u slučaju daljeg odbijanja može se odrediti zatvor. Oduzeti predmet predaje se na čuvanje Upravi policije, regionalnom centru bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenju bezbjednosti Berane - saopštio je on.</p>
<p>Policija nadgleda taj manastir već danima 24 časa, a krajem prošle sedmice je došlo i do incidenta u kome je iguman <b>Danilo Trpčevski</b> jurio i vrijeđao policiju, pa je teško vjerovatno da je izmješten iz njega.</p>
<p>Prema informacijama koje su juče objavile Vijesti, iguman Danilo Trpčevski je juče tokom akcije policije, kontaktirao telefonom sa mitropolitom Metodijem i on je policajcima rekao da u manastiru postoje prostorije od kojih samo on ima ključ. Metodije je, navodno, rekao policajcima da rješenje treba da glasi na starješinu manastira, odnosno njega, a ne na igumana starješinu konaka, jer u dio prostorija samo on ima pristup.</p>
<p>Taj spomenik je predmet istrage, jer je, osim što je postavljen nezakonito, u Crnoj Gori, prema Krivičnom zakoniku zabranjeno veličanje raznih zločinaca i pokreta koji propagiraju vjersku, rasnu i nacionalnu mržnju i diskriminaciju.</p>
<p>Prema Temeljnom ugovoru (član 7), u objektima i prostorima u vlasništvu crkve državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa, osim u slučajevima hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi. Taj ugovor je potpisan 2022. godine, bez prisustva crnogorskih medija, a potpisali su ga tadašnji premijer <b>Dritan Abazović</b> i patrijarh SPC-a Porfirije.</p>
<p>Institucije nijesu dobile odobrenje mitropolita Metodija, ali, prema tumačenju pravnih eksperata, zakoni imaju primat nad ugovorima, pa i nad onima sa vjerskim zajednicama.</p>

Policija zvanično obavijestila Osnovni sud u Beranama da nijesu našli spomenik Pavlu Đurišiću

<p>Tri saobraćajne nezgode dogodile su se večeras kod manastira Đurđevi stupovi u Beranama, objavljeno je na Fejsbuk stranici portala Berane online.</p>
<p>Iz OKC-a su za Portal ETV kazali da za sada imaju informaciju da se dogodila nezgoda, ali bez detalja o učesnicima, eventualno povrijeđenima i šteti.</p>
<p>Na snimku koji je objavljen na Fejsbuku vidi se da je policija na licu mjesta.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Freel%2F1103735545156303%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Inače, policijski službenici večeras su intervenisali u manastiru Đurđevi stupovi na osnovu rješenja Vanraspravnog vijeća Osnovnog suda u Beranama o privremenom oduzimanju spomen-obilježja četničkom komandantu i ozloglašenom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fspomenik-durisicu-nije-u-manastiru-durdevi-stupovi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Međutim, tamo nijesu zatekli spomen-obilježje. Prema informacijama Vijesti, iguman<b> Danilo Trpčevski </b>je kontaktirao telefonom mitropolita Metodija i on je policajcima rekao da u manastiru postoje prostorije od kojih samo on ima ključ. Metodije je, navodno rekao policijcima da rješenje treba da glasi na starješinu manastira, odnosno njega, a ne na igumana starješinu konaka, jer u dio prostorija samo on ima pristup.</p>

(VIDEO) Saobraćajne nezgode kod manastira Đurđevi stupovi

<p>Boga ili nema, ili je definitivno okrenuo leđa Berancima. Jer, da je drugačije, osoba koja se predstavlja prezimenom ruske carske familije, Danilo Romanov, ne bi u crkvu mogla ni kao vjernik, a kamoli kao nastojatelj manastira. Opet, da ima države, Romanov, rođen Trpčevski, već bi grijao betonjerku u beranskoj policiji.</p>
<p>Ovako - ni tamo ni ovamo. Osim ako Trpčevski zaista nije umislio da ga je poslao Svevišnji da glumi lokalnog Boga, kojem može biti da nekažnjeno Berance nazove ,,kriminalcima, kockarima, mafijašima”; a policiju - smradovima…</p>
<p>Kako se on ponaša – a preciznije rečeno: kako se ponašaju policija i tužilaštvo - izgleda da Trpčevskom-Romanovu zaista - može biti.</p>
<p>U najnovijoj demonstraciji božje sile Trpčevski se verbalno ,,iskakao” po beranskim inspektorima i interventnoj jedinici policije. Čak ih i jurio kolima. Baš bih volio da vidim kome bi drugom to moglo proći.</p>
<p>Mada, kada se ozbiljnije sagleda ponašanje “dilera zagrobnog života” iz našeg okruženja - teško da se uklapaju u propovijedano viđenje sveštenog lica, u čijem karakteru bi trebalo da preovlađuje skromnost, blagost, asketizam, bogobojažljivost i sve ostalo što jesu hrišćanske vrline i poštovanje božjih zapovijesti, a nijesu smrtni grijesi…</p>
<p>Ne. Ništa nalik tome, a “nit je đavo, niti su mađije”. &nbsp;Već nešto mnogo gore: beranski sveštenik-dođoš je ogledni primjer - Trpčevski je živi dokaz crkvenog ,,novog talasa” - generacije malih bogova u sveštenstvu SPC.</p>
<p>Da pomenemo samo neke, istaknute predstavnike. Kao što je, recimo, tivatski paroh Backović. To je onaj kome je zapaljeno vozilo plaćeno 80.000 eura u kešu (Nema to veze sa pohlepom i srebroljubljem).</p>
<p>Pa onaj rožajski ljubitelj čiča Draže, koji nije, kao Trpčevski dobio kip na poklon, nego je morao sam da ga isteše u drvetu i posadi u porti crkve (A to baš nema veze sa idolopoklonstvom). Crkve čiju su rekonstrukciju pomagale i komšije islamske vjere.</p>
<p>Pa onda čovjekoljubivi Ostoja, čini mi se da se tako zove, koji je od bogougodnih pripadnika jednog klana naručio stotinu ,,kalaša”, pred izbore 2020, vjerovatno kao - u učvršćenju vjere potrebnih rekvizita.</p>
<p>Spisak je podugačak, a crkvenih malih bogova poprilično…</p>
<p>No, da se vratimo narečenom Trpčevskom.</p>
<p>Nadmoć nad organima reda iguman je ovjekovječio mobilnim telefonom i objavio na svom Instagram profilu. Koji je inače pun njegovih pogleda na svijet, kao na primjer - da je totem četnika Đurišića koji je, suprotno prvoj božjoj zapovijesti, a uz blagoslov nadređenog mu Metodija smjestio pod krov manastira, jer je on – pazite sad ovu misao Trpčevskog - “kršteni, miropomazani i pravoslavni junak".</p>
<p>Eto kako se sveštenik Crkve Srbije, Trpčevski, mali Bog - igra boga pa u pravoslavnog junaka prekrštava – mimo elementarne časti – Pavla Đurišića, osuđenog ratnog zločinca, četničkog koljača i “ništa čovjeka”…</p>
<p>Eto kako sveštenik, koji bi trebalo da se jevanđeoski ponaša, bahato glumi Boga u Beranama, bogohuleći i prljajući mantiju koju nosi, kršeći zavjete koje je dao…</p>
<p>Ali, nije Trpčevski-Romanov kriv što je umislio da je Bog. Kriva je državna vlast koja ne poštuje državu u kojoj, tobože, vlada.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DT8v8ippxCfY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Siniša Adamović

Ni boga, ni države

<p>Službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane su upoznali tužioca sa incidentom koji se dogodio krajem prošle sedmice ispred Manastira Đurđevi stupovi, prilikom koga je iguman <b>Danilo Trpčevski </b>(koji se predstavlja i kao Romanov), sudeći prema video-zapisima koje je objavio na svojim društvenim mrežama, vrijeđao policijske službenike i jurio za njima.</p>
<p>Iz Uprave policije je Pobjedi juče rečeno da su tužioca ODT upoznali sa događajem i objavama video-zapisa koji će nakon uvida u spise predmeta izvršiti pravnu kvalifikaciju djela u skladu sa kojom će biti preduzete dalje odgovarajuće mjere i radnje iz nadležnosti policije.</p>
<p>Na pitanje Pobjede da li je policija morala da reaguje na ovakvo ponašanje, te da li je vrijeđanje policijskih službenika kažnjivo, iz Uprave policije su odgovorili da će prema Romanovu „biti preduzete odgovarajuće aktivnosti nakon izjašnjenja postupajućeg tužioca“.</p>

ODT će odlučiti da li je Romanov vrijeđao policiju

<p>Sutkinja Osnovnog suda u Beranama <b>Dubravka Popović</b> ponovo je odbila zahtjev tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva da se spomenik četničkom komandantu, ozloglašenom ratnom zločincu i koljaču Pavlu Đurišiću privremeno oduzme iz manastira Đurđevi stupovi.</p>
<p>To je Portalu ETV saopštila rukovoditeljka beranskog ODT-a <b>Jadranka Mićović</b>.&nbsp;</p>
<p>Oni, kako nam je kazala Mićović, imaju pravo da izjave žalbu na ovo rješenje - koje će i iskoristiti.</p>
<p>Vanraspravno vijeće suda već je ranije ukinulo ovakvu odluku i vratilo predmet na ponovno odlučivanje, ali Popović nije uvažila njihove sugestije.</p>
<p>Da je spomenik Pavlu Đurišiću iz crkve u Gornjem Zaostru prenijet u manastir u Beranama objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“ prošlog mjeseca.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspomenik-zlikovca-durisica-premjesten-u-durdeve-stupove&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Novinar je tada u reportaži naveo da je „ono što je poznato jeste da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.</p>
<p>RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije <b>Metodije Ostojić</b>.</p>
<p>U reportaži nije otkriven tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.</p>
<p>- Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede - izjavio je on tada.</p>
<p>Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, dovoljno govori o tome da je Crkva Srbije još jednom pokazala da je jača od države.</p>
<p>Dok su se institucije u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto - u manastir u kojem stoluje iguman <b>Danilo Romanov </b>koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta.</p>
<p>Osim toga, fotoreporteri Pobjede i Vijesti <b>Stevo Vasiljević</b> i<b> Boris Pejović </b>fizički su napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru - u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.</p>
<p>Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnapadnuti-novinari-i-fotoreporteri-pobjede-i-vijesti-ispred-crkve-u-gornjem-zaostru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo što „izađe na Vijesti“ da će ga ubiti golim rukama.</p>
<p>Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.</p>

Anja Ivanović

Sutkinja ponovo odbila zahtjev ODT-a da se spomenik Pavlu Đurišiću privremeno oduzme iz manastira Đurđevi stupovi

<p>Manastir Đurđevi Stupovi poslednjih sedam dana nalazi se pod danonoćnom prismotrom službenika Uprave policije, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke.</p>
<p>Navodi se da u neposrednoj blizini i na prilazima manastira, sjedišta ove Eparhije,  krajnje indiskretno i neobjašnjivo prisustvo različitih policijskih formacija i službenih automobila, stvara atmosferu opsadnog stanja, izazivajući uznemirenost žitelja manastira i vjernog naroda.</p>
<p>Ističe se da su takve scene policijskog opkoljavanja hramova posljednjih godina viđene samo u jeku, kako su naveli, "progona Crkve u vrijeme Đukanovićevog (Milo) totalitarnog režima".</p>
<p>- S obzirom na intenzitet javnog progona i anticrkvenu medijsku kampanju kojoj je ova Eparhija naročito izložena poslednjih mjeseci, kao i učestalosti pozivanja na informativne razgovore Mitropolita budimljansko- nikšićkog Metodija i sveštenstva, nastavak ove prakse vidimo kao pokušaj kriminalizacije i društvene izolacije Crkve putem upotrebe represivnog aparata - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dodaje se da su u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj "uznemireni i zabrinuti zbog otvorenog nasilničkog odnosa aktuelnog režima prema srpskom narodu u Crnoj Gori".</p>

Eparhija budimljansko-nikšićka: Manastir Đurđevi Stupovi pod danonoćnom prismotrom službenika UP

<p><b>Danilo Romanov</b>, iguman manastira Đurđevi Stupovi u kojem je smješten bronzani kip četničkog zločinca Pavla Đurišića, kaže da su inspektori beranske policije dolazili da mu uruče poziv za razgovor.&nbsp;</p>
<p>Razlog je, kako je objasnio na snimku koji je objavljen na društvenim mrežama, spomenik koji je predmet izvršenja krivičnog djela.&nbsp;</p>
<p>Romanov, kao što se i ranije iz crkvenih redova više puta do sada čulo, ratnog zločinca i nosioca Hitlerovog gvozdenog krsta - naziva herojem. U junu prošle godine, tek što je postao novi iguman manastira, Romanov je vrijeđao građane Berana koji su protestovali zbog toga što su dvojica sveštenika raspoređeni u druge parohije.&nbsp;</p>
<p>Tada ih je nazivao kriminalcima, kockarima, mafijašima… &nbsp;Romanov je ovog puta poruku poslao iz manastira, uz totem Pavla Đurišića obučen u majicu u bojama ruske zastave, na kojoj na engleskom piše ,,Rusija".</p>
<p>- Došli su inspektori policije iz Berana da mi uruče poziv za razgvor u MUP-u. U vezi čega? U vezi spomenika čovjeku koji je bio kršten i u pravoslavnoj vjeri, koji se nije odrekao Hrista, a jure spomenik preko crkve i svakog sveštenika privode na razgovor, a nisu bili sposobni jednog Balijagića - ubicu dvostrukog - da uhvate i sad se sile na spomenik, na pokojnike, da ih po Crnoj Gori uhapse. To je stvarno sramota. Ali shvatam da je bio strah i trepet, i vojvoda Pavle i ostali koji su bili junaci, bili su kršteni, miropomazani, pravoslavni i crkva njih ne može da se odrekne. Mi ne treba nikog da se odreknemo, ali treba da ostavimo spomenike onih komunista koji su ubijali i boga i ljude. Ovi barem nisu ratovali protiv crkve – poručio je Romanov.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6kjxlxBfw-s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fodt-berane-formiralo-predmet-izvidaju-kako-je-spomenik-pavlu-durisicu-stigao-do-durdevih-stupova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

(VIDEO) Romanov: Đurišića crkva ne može da se odrekne, komunisti ubijali i boga i ljude

<p>Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.</p>
<p>Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.</p>
<p>Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.</p>
<p>Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.</p>
<p>Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.</p>
<p>Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.</p>
<p>Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.</p>
<p>Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.</p>
<p>Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;</p>
<p>Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.</p>

BMW stabilizovao prodaju

<p>Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.</p>
<p>Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;</p>
<p>- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.</p>
<p>Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.</p>
<p>Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.</p>
<p>- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.</p>
<p>Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.</p>

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

<p>Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;</p>
<p>Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.</p>
<p>Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.</p>
<p>- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.</p>
<p>Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.</p>
<p>Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.</p>
<p>- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.</p>
<p>Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.</p>
<p>Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.</p>
<p>Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.</p>
<p>Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.</p>
<p>Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.</p>
<p>- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.</p>
<p>Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.</p>
<p>- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.</p>
<p>Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.</p>
<p>Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.</p>
<p>Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.</p>
<p>Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.</p>
<p>- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.</p>
<p>Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.</p>
<p>- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.</p>
<p>Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.</p>
<p>Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.</p>
<p>Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.</p>
<p>Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.</p>
<p>Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.</p>
<p>Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.</p>
<p>- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.</p>
<p>Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.</p>
<p>Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.</p>
<p>Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.</p>
<p>Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.</p>
<p>- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.</p>
<p>Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.</p>
<p>- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.</p>
<p>Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.</p>
<p>- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.</p>

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

<p>Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.</p>
<p>- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.</p>
<p>S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.</p>
<p>- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;</p>
<p>Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.</p>
<p>- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.</p>

Tag: manastir-durdevi-stupovi