Ambasadorka Crne Gore Marija Lakić-Barfus sa sjedištem u Švajcarskoj, predala je akreditivna pisma princu Alojzu od Lihtenštajna, čime je i zvanično stupila na dužnost ambasadorke Crne Gore pri Knjaževini Lihtenštajn, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Tokom razgovora, princ Alojz izrazio je zadovoljstvo odličnim političkim odnosima dvije zemlje, te istakao interesovanje Lihtenštajna za dalje jačanje saradnje u oblastima ekonomije, bankarstva, kulture i multilateralnih inicijativa.
- Ambasadorka je sagovornika informisala o aktuelnoj fazi procesa evropskih integracija Crne Gore i očekivanjima u daljem napredovanju, dok je princ Alojz potvrdio punu podršku Lihtenštajna evropskoj perspektivi Crne Gore- saopšteno je iz MVP-ja.
Tokom razgovora posebno je istaknut značaj skorog stupanja na snagu Sporazuma o ukidanju dvostrukog oporezivanja između Crne Gore i Lihtenštajna, potpisanog na marginama ovogodišnjeg GSUN u Njujorku.
- Obje strane izrazile su posvećenost ispunjavanju preostalih internih procedura u cilju pune primjene Sporazuma- dodaje se u saopštenju.
U okviru posjete, ambasadorka se sastala i sa ministarkom vanjskih poslova, kulture i zaštite životne sredine Sabinom Monauni, koja je izrazila zadovoljstvo razvojem bilateralnih odnosa i interesovanje za unapređenje saradnje u oblastima inovacija, međunarodnog prava i održivog razvoja.
- Razmotrene su i mogućnosti intenzivnijeg partnerstva u okviru EFTA-e, kao i saradnja na ekonomskim i investicionim projektima- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lakić-Barfus stupila na dužnost ambasadorke u Lihtenštajnu

Ambasadorka Marija Lakić Barfus predala je akreditivna pisma predsjednici Švajcarske Konfederacije Karin Keler Suter, čime je zvanično stupila na dužnost izvanredne i opunomoćene ambasadorke Crne Gore u toj državi, saopštili su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Sagovornice su izrazile obostrano zadovoljstvo zbog odličnih bilateralnih odnosa Crne Gore i Švajcarske, uz ocjenu da otvaranje Ambasade Crne Gore u Bernu predstavlja novo poglavlje u saradnji dvije države.
Ambasadorka Lakić Barfus zahvalila je na dugogodišnjoj podršci Švajcarske reformskim procesima i evropskom putu Crne Gore, podsjetivši na cilj da naša država zaokruži pregovarački proces i pristupi Evropskoj uniji do 2028. godine.
Čestitajući ambasadorki stupanje na dužnost, predsjednica Keler-Suter naglasila značaj regiona Zapadnog Balkana za Švajcarsku i ocijenila da postoji veliki potencijal za intenziviranje sveukupnih međudržavnih veza.
- U fokusu razgovora bila je i brojna crnogorska dijaspora u Švajcarskoj, koja predstavlja važan most saradnje između dvije zemlje, te je iskazana obostrana posvećenost daljem unaprjeđenju saradnje u oblastima od zajedničkog interesa - navedeno je u saopštenju MVP.

1250x600

1084x550

Ambasadorka Lakić Barfus stupila na dužnost u Švajcarskoj

Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje na predlog da se za ambasadorku Crne Gore u Francuskoj imenuje Dubravka Lalović, a za ambasadorku u Švajcarskoj Marija Lakić Barfus.
Lalović i Lakić Barfus je za te funkcije predložila Vlada.
One su na današnjoj sjednici Odbora dobile jednoglasnu podršku svih prisutnih članova tog skupštinskog tijela.

Podrška prijedlogu da Lalović bude ambasaorka u Francuskoj, a Lakić Barfus u Švajcarskoj

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: marija-lakic-barfus